Za ovogodišnji Kliofest  učenici redovne i dodatne nastave Povijesti i knjižničarske grupe Čuvari znanja pripremili su dvije fotoizložbe – Oživljena povijest i Hrazdirina staza koje su proizvod njihova rada na baštinskoj povijesti. Učenički rad proveden je pod mentorstvom Suzane Jagić i Draženke Stančić.

Izložbe su otvorene 16. svibnja uz kraći kulturno umjetnički program. U njemu je sudjelovala Eva Polančec, pročitavši ivanečku himnu Poleg jedne vel´ke gore autorice Pavice Hrazdira. Bilo je to još jedno čitanje projekta Tulum s(l)ova. Vesna Štruklec pročitala je svoju pjesmi Kolin, a Maja Strelec predstavila Otokara Hrazdiru, govoreći o njegovom životu i značaju njegovih djela za grad Ivanec.

Oživljena povijest predstavljena je je virtualno, u alatu Book Creator, a aktivnost kojom je izložba nastajala trajala je od listopada 2024. do travnja 2025. Učenicima su ponuđene stare fotografije, a oni su imali zadatak otkriti u koje su dijelu Ivanca nastale te snimiti fotografiju točne lokacije s kadrom koji prostorno odgovara staroj fotografiji. Kroz izložbu nas je na otvorenju provela učiteljica Suzana Jagić.

Autori fotografija kojima je oživljena prošlost su Maksimilijan Putar, Erald Iseni, Lana Turčin, Fran Kihas, Patrik Krznar, Lovro Mavrek, Alegra Žulić, Jan Videc i Paula Pintarić.

Izložba Hrazdirina staza donosi fotografije lokacija kojima je, pretpostavljeno, nekad hodao Otokar Hrazdira. Na dijelu staze učenike je na fotoradionici vodila kazivačica Vesna Štruklec, kojoj ovim putem zahvaljujemo na zajedničkoj informativnoj šetnji od Hrazdirinog imanja preko vinograda na lokalitetu Kolinec, ispod kojeg se nekada prostirao jedan od ugljenokopa, do izlaza u jarku te stazom kojom se odvozio ugljen. Na ostalim lokacijama učenici su bili samo s mentoricom. Autori fotografija Hrazdirine staze su Maja Strelec, Ana Žuliček, Filip Huđ i Luka Prekrit.

Zahvaljujemo studiju Foto Geci za otiskivanje fotografija te Božidaru Breškom koji je poticajnim i lijepim riječima podržao i otvorio izložbu.

Virtualnu izložbu Oživljena prošlost možete pogledati na ovoj poveznici, a izložbu fotografija Hrazdirina staza dostupna je za razgled u radno vrijeme škole. Ako želite vođenje izložbom, javite se u školsku knjižnicu.

Uz podršku Grada Ivanca u Muzeju planinarstva održali smo komemorativno-stručni skup Kultura sjećanja. Skup je nazvan po projektu kojeg su provodili učenici uključeni u Dodatnu nastavu Povijesti koju vodi učiteljica Suzana Jagić i izvannastavnu aktivnost Čuvati znanja, voditeljice Draženke Stančić.

U projektu Kultura sjećanja ključne su aktivnosti bile istraživanje tragičnog stradanja petorice uglednih građana Ivanca u prosincu 1944. godine, prezentacija tih istraživanja školi i lokalnoj zajednici, provedba skupa koji će kroz izlaganja znanstvenika i stručnjaka dati dodatne informacije o toj temi učenicima i zajednici te nastojanje učenika da se to stradanje simbolično zabilježi na, već u mnogim mjestima Hrvatske poznat način, postavljanjem kamena spoticanja.

Stradanje o kojem je bilo riječi u našem je kraju poznato kao prosinačke žrtve, no o njemu se javno nije baš govorilo. Međutim ono je trajno u mislima onih koji su mu svjedočili ili bili pogođeni kao dio obitelji. Stoga, bez obzira na povijesni odmak od 8o godina, žrtve imaju pravo da njihovo ime i prezime, kao i okolnosti stradavanja, budu primjereno obilježeni.

Ugledni građani Ivanca – liječnik dr. Franjo Arnautović, trgovac Milan Gobac, mjernik Pavel Gomaz, ravnatelj rudnika i začetnik snažnog razvoja fotografije u Ivancu Otokar Hrazdira te rudar Josip Novak bili su optuženi od vlasti Nezavisne države Hrvatske za suradnju i pomaganje Narodnooslobodilačkom pokretu, potom proglašeni krivima te su obješeni na kestene oko fontane koja se nalazila u središtu Ivanca.

Nazočne su na skupu na njih podsjetili učenici Luka Prekrit, Kristijan Risek, Filip Huđ, Magdalena Petak i Jan Jug s učiteljicom Jagić, predstavivši svoje istraživanje. O prosinačkim je žrtvama sa znanstvene strane potom govorio Mario Šimunković, doktorand na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Taj je događaj stavio u kontekst šireg niza od oko trideset ustaških odmazdi u Zagrebu i okolici, većinom u Hrvatskom zagorju. Spomenuo je kako je u njima je bilo obješeno 459 osoba te pokazao neke od dokumenata na kojima je temeljio istraživanje, kao i načine na koje su obilježavana ta stradanja.

Sljedeća je stručna izlagačica Sandra Prlenda, viša stručna suradnica za programe Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust iz Zagreba, nazočnima predstavila koncept kamena spoticanja kao način obilježavanja sjećanja na žrtve holokausta i stradanja. Rekla je kao je riječ o najvećem decentraliziranom spomeniku s više od 100.000 postavljenih kamena spoticanja diljem Europe.

Navela i nekoliko gradova u Hrvatskoj u kojima su oni postavljeni, Rijeku, Zagreb, Čakovec, Prelog, Karlovac, Osijek. Bilo bi joj drago da se među njima nađe i Ivanec i naglasila da procedura s postavljanjem traje dulje vrijeme.

Skup je imao i svoj emotivni vrhunac kada se nazočnima obratila Štefica Čaklec, kći obješenog Josipa Novaka. S njene strane stoga što se napokon o stradanju njezina progovara javno. S naše strane što nas je zatekla s par sjećanja poput onog u kojem su vlasti tražile da se njen otac sam preda kako bi spasio svoju obitelj od stradanja. Zahvalila nam je svima što smo se prisjetili njena oca.

Zamjenik gradonačelnika Marko Friščić zahvalio je također školi, učenicima, mentoricama i svima koji su dali doprinos da se ovaj događaj ostvari. Rekao je kako su petorica navedenih građana bili su osuđeni kao zločinci i likvidirani, samo zašto što su se borili protiv režima koji je njihovu vlastitu zemlju vodio u propast. Bilo mu je drago što je Grad Ivanec bio domaćin skupa te je najavio da će nakon uređenja glavnog trga koji je trenutno u pripremi, na njemu biti postavljeni i kameni spoticanja u znak sjećanja na naše sugrađane.

Uvod u skup je izvedbom svoje pjesme Bistrica te kinčem u obliku ivančica simbolički najavila Vesna Štruklec, predstavivši i ivanečku nošnju i domaću zljevku. Skupu su uz učenike, učitelje, roditelje, govornike, dogradonačelnika, članove uprave Grada i pojedine gradske vijećnike, nazočili i članovi Udruge antifašista i antifašističkih boraca Ivanec te zainteresirani građani.

Među njima bio je i Davorin Zagorščak, koji je pred sam kraj skupa predočio i originalne dokumente iz obiteljske ostavštine iz kojih se moglo vidjeti da je u to vrijeme bilo uhićeno čak 16 tadašnjih ivanečkih intelektualaca. To je svakako poticaj da se istraživanje nastavi, a bit će u skorije vrijeme i novosti u našoj topoteci Ivanec – kraj i ljudi.

Dokumentarno-igrani film Povratak Sakcinskog nastao je kako bismo zabilježili trenutni izgled naše škole prije nego se dogradi i rekonstruira. Njegova svečana promocija održana je 12. prosinca u 19 sati u Kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta Đuro Arnold. Snimanje i promocija filma bili su još jedna aktivnost proslave 185. obljetnice naše škole. U nastanku filma sudjelovali su učitelji i učenici naše škole. Scenarij, režiju i snimanje radila je učiteljica Marina Đurasek, glumili su članovi Dramske grupe Šimun Čavlek, Julian Prašnjak, Teo Genc Car, Karla Katalenić i Eva Kramarić, mentorica Silvije Čavlek i Nataše Roginek koja je bila i kostimografkinja.

Za glazbu i statiranje bila je zadužena Jelena Gotal, a Ivana Kukuljevića Sakcinskog glumio je Josip Kraš. Montažu filma napravio je vanjski suradnik Dražen Geček.

Promociji filma prethodio je kulturno-umjetnički program ostvaren u suradnji s Gradom Ivancem i POU Đuro Arnold. Na samom početku događaja bio je prikazan odabir fotografija kojima je zabilježeno 185 godina povijesti naše škole. Fotografije i informacije o njima detaljnije se mogu pogledati na stranici topoteke Ivanec – kraj i ljudi, digitalnog mrežnog arhiva ivanečkog kraja.

Izrada Topoteke bila je jedna od aktivnosti kojom smo proslavili našu obljetnicu, riječ je o daru škole lokalnoj zajednici i učenicima, napravljenom uz pomoć tih istih učenika i lokalne zajednice. Topoteku su pokrenule učiteljica Suzana Jagić i knjižničarka Draženka Stančić. Druga aktivnost bila je zajednička fotografija svih djelatnika škole naše jubilarne godine koja se također mogli vidjeti u ovom odabiru fotografija.

Himnu našeg Grada Poleg jedne vel´ke gore izvela je Mirjam Čavlek, učenica 4. c razreda, pripremila ju je Jelena Gotal. Nakon njezine izvedbe čuli smo Legendu o Bistrici i Mrzljaku, koju nam je predstavio učitelj Geografije Josip Kraš. Legendu je upravo on zapisao, a na njoj se temeljio i nastup Plesnog kluba „Ivančica“ koji je slijedio nakon predstavljanja Legende. Autorica koreografije i voditeljica skupine je Nika Druško.

Plesne koreografije „Legenda o Bistrici i Mrzljaku“ i „Ledne coprnice“ je projekt koji je idejno osmislio Grad Ivanec te ga realizirao u suradnji s Plesnim klubom Ivančica. Također, Grad je Plesnom klubu za obje koreografije financirao izradu kostima i nabavu pratećih rekvizita te osmislio izmjenu svjetlosnih efekata. Obje koreografije premijerno su izvedene na svečanostima u povodu Dana grada Ivanca  2023. i 2024. godine i predstavljaju pionirske projekte ovakve vrste u našemu gradu.

Slijedio je recital Nenadane misli temeljen na pjesničkoj zbirci Zrenje bivšeg učenika naše škole Ivana Gorana Žunara. Izveli su ga učenici 6., 7. i 8. razreda David Kostić, Ula Fiolica, Maja Strelec i Eva Polančec. Pripremile su ih Marija Videc, Danijela Kušen i Draženka Stančić. Prije same promocije školsku himnu O, školo draga izveo je Mali školski zbor, a uvježbala ih je Jelena Gotal.

Odbor za obilježavanje 185. obljetnice škole u sastavu Damir Jagić, Draženka Stančić, Suzana Jagić, Martina Gregur Županić, Nataša Roginek, Marina Đurasek i Nika Druško zahvaljuje svim učenicima, učiteljima koji su omogućili nastanak filma i njegovu promociju. Zahvaljuju i domarima Slavenu Filipeku i Mladenu Kolačkom, koji su uvijek tu za sve ideje. Posebno zahvaljuju i svim vanjskim suradnicima, montažeru Draženu Gečeku, Jadranki Jagenčić Šušnjić i njezinoj Srednjoj strukovnoj školi, Varaždin na posudbi kostima za lik Sakcinskog, Gradu Ivancu i Pučkom otvorenom učilištu Đuro Arnold za podršku u promociji filma.

U našoj je školi održano svečano otkrivanje spomen-obilježja za bivše učenike koji su dali svoj život da bismo mi mogli živjeti slobodno u svojoj zemlji, Josipa Magaša, Željka Putar-Grdaka, Romana Ribića, Ivana Severa, Ivana Nine Severa, Vjekoslava Severa i Stjepana Vusića. Postavljanje spomen obilježja potaknuo je pročelnik Miroslav Huđek u suradnji s Centrima izvrsnosti iz likovne kulture, hrvatskog jezika i povijesti povodom Dana Varaždinske županije.

Manifestacija se održala s kraćim kulturno-umjetničkim programom te govorima učiteljice Povijesti, dr. sc. Suzane Jagić, ravnatelja škole Damira Jagića, Ružice Sever, predstavnice obitelji poginulih branitelja i Ljudevita Cikača, predstavnika udruga branitelja nakon čega su spomen-obilježje otvorili učenici koji su sudjelovali u manifestaciji. Otvaranju su uz članove obitelji poginulih branitelja, naši učenika, branitelja iz ivanečkih braniteljskih udruga, roditelja i djelatnika škole, nazočili učenici 8. i 4. razreda.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa kojeg je osmislila školska knjižničarka, ujedno i voditeljica, sudjelovao je Mali pjevački zbor OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec koji je izveo Lijepu našu, a pripremila ih je voditeljica Jelena Gotal. Učenici knjižničarske grupe Čuvari znanja, ujedno i polaznici Centra izvrsnosti za Povijest Luka Prekrit i Filip Huđ pročitali su pjesmu Drage Britvića Ne bum ti došel na rođendan. To je bilo još jedno čitanje u lokalnoj zajednici projekta Tulum s(l)ova. Uvježbale su ih Danijela Kušen i voditeljica događaja.

 U svojim govorima ravnatelj Jagić i predstavnik branitelja Ljudevit Cikač govorili su o važnosti ovog događaja, a posebno su emotivne govore pružile učiteljica Suzana Jagić, koja je podijelila s nama impresiju potaknutu trenutkom kojem smo nazočili te majka poginulog branitelja Ivana Nine Severa, duboko ganuta postavljanjem spomen-obilježja.

Na ovaj način, spomen-obilježje postavljeno u školi, osim što odaje počast poginulim braniteljima koji su i sami nekad prolazili hodnicima naše škole, prikaz je naše zahvalnosti za domovini poklonjene živote. Ono tako pruža priliku da se nove generacije pouče o njihovim žrtvama i da sjećanja na njih ostanu trajno urezana preko spomen-obilježja u našoj svijesti.

Kao dio aktivnosti Kliofesta – festivala povijesti, događaja nacionalne razine, predstavili smo u petak lokalnoj zajednici, učenicima, roditeljima i djelatnicima Topoteku Ivanec – kraj i ljudi. Događaj na kojem je predstavljena nosio je naziv Topoteka Ivanec – kraj, ljudi, škola.

Kulturno-umjetnički program je nakon pozdrava dogradonačelnika Marka Friščića počeo ivanečkom himnom Poleg jedne vel’ke gore koju su izvele Nika Šincek i Mihaela Cahun, 7. c uz pratnju učiteljice Jelena Gotal. Slijedilo je predstavljanje učeničkih lenti pa su Mirjam Čavlek i Kaja Habek, učenice 3. c razreda predstavile razrednu Vremensku foto-lentu. Pripremila ih je njihova razrednica, Ivančica Krtanjek. Živu vremensku lentu predstavili su Tena Grđan, Eva Kramarić, Julijan Prašnjak iz 5. b, Fran Kihas, 7. a Davor Putarek, 7. d i Lovro Mavrek, 7. b. Njih je pripremila Suzana Jagić. 

Potom su Valentina Hojsak, Lidija Kostić i Lucija Čiček iz 8. a pročitale tri ulomka iz povijesti Ivanca koji su bili uvod u escape room Potraga za Topotekom Ivanec – kraj i ljudi. Riječ je o ulomcima o prvom spomenu Ivanca, osnutku škole u Ivancu i o Rudolfu Rajteru. Njih je pripremila Draženka Stančić. U zajedničkoj potrazi za Topotekom sudjelovali su svi nazočni, a konačnim otključavanjem šifre ponuđena je poveznica na nju. 

Slijedilo je izlaganje Suradnička digitalna platforma Topoteka doc. dr. sc. Vlatka Lemić, potpredsjednice međunarodnog konzorcija ICARUS i predsjednice hrvatske sekcije, a potom je dr. sc. Suzana Jagić, uz asistenciju Lovre Mavreka iz 7. d nazočnima predstavila ivanečku Topoteku. Po završetku promocije Topoteke u ugodnom su razgovoru dani i dodatni odgovori o ovoj temi.

Topoteke su mrežni arhivi lokalne povijesti i/ili tema kojima je cilj poticanje čuvanja, istraživanja i promicanja lokalne baštine i time su oni referentni lokalni povijesni izvori. U njihovoj izgradnji sudjeluje lokalna javnost te uređivač topoteke – naša škola, a svrha izrade je davanje povijesnog materijala koji se nalazi u privatnom vlasništvu široj javnosti na uvid uz pravilnu, utvrđenu indeksaciju.

Do sada prikupljeni materijali dolaze u najvećoj mjeri iz ruku obitelji naših učenika i djelatnika, a uskoro se, uz poziv na sudjelovanje dijeljenjem povijesnog materijala koji se nalazi u privatnom vlasništvu, nadamo i većem odazivu lokalne zajednice.

Topoteka Ivanec – kraj i ljudi nije samo školska, ona pripada svim ljudima našeg kraja kroz njihove uspomene, zabilježbe trenutaka i dokumenata iz života ivanečke zajednice te svima koji žele saznati nešto više o baštini i povijesti ivanečkog kraja, onima koji kao turisti dođu posjetiti naš kraj ili žele tu povijest dodatno proučiti u svrhu nekog istraživanja. Možete ju pogledati na adresi: https://ivanec.topotheque.eu/  ili preko QR koda. Kliofest Festival povijesti Kliofest 2024. 

Fotografije: Matea Miklošić

U našoj smo knjižnici ugostili bivšeg učenika naše škole i sugrađanina Krešimira Krnica, profesora na katedri Indologije, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prevoditelja, književnika i nakladnika. Na susretu smo razgovarali o čitanju, prevođenju i njegovoj sličnosti s autorskim pisanjem, jezicima s kojih prevodi, koliko je zahtjevnije prevoditi za djecu i mlade nego za odrasle. Saznali smo kako je postao nakladnik, kako je odabrao svoj studij, kako je bilo biti učenik u našoj školi. Svatko je od nas otišao sa susreta s nekom osobnom spoznajom i uvidom. Krasno provedeni trenuci! Mjesec hrvatske knjige #Nektiriječnebudestranac #Mjesechrvatskeknjige

U našoj je školi za učenike 6. i 7. razreda održan književni susret s Melitom Rundek. Melita Rundek je, pokazalo se tijekom druženja, književnica sa šarmom i misijom promocije čitanja i k tome je knjižničarka. Bavi se slikanjem, pisanjem za časopise, glumila je, snimala emisije. Napisala je 34 knjige, od kojih su samo četiri za odrasle. Govorila nam je o pisanju knjiga, o samim njenim knjigama, porukama i zagonetkama u njima.

Bilo je zanimljivo slušati ju jer je važnost i potrebu za čitanjem zamotala u zabavan način komunikacije s našim učenicima. Nismo ju stigli pitati što smo sve željeli pa smo si obećali ponovno druženje. Po završetku susreta potpisala se učenicima na kupljene knjige i fotografirala se s njima.

Susret su vodile Mlade knjižničarke, a na pomoći u organizaciji zahvaljujemo učiteljicama Hrvatskog jezika i tehničkom osoblju.

Za učenike nižih razreda naše škole održane su dvije predstave u maloj školskoj dvorani. Put oko svijeta gledali su učenici 1., 3. razreda Matične škole i PŠ Kuljevčica, a Keko Eko učenici 2.  razreda. 

Predstave je za učenike povodom Dječjeg tjedna izvela produkcija Z iz Splita. Bilo nam je raspjevano, razigrano i veselo, a naučili smo više o kontinentima svijeta te se uvjerili kako dobro brinemo o svojem okolišu.

Učenici 8. razreda sudjelovali su u aktivnostima noćnog čitateljskog susreta školskog projekta Tulum s(l)ova koji naglašava važnost čitanja iz užitka naglas. Osim Ceremonijalnog čitanja koje se sastoji od čitanja iz užitka naglas, svaki je od tri razreda sudjelovao na još tri radionice u zasebnim prostorima škole, a voditelji radionica izmjenjivali su se u razredima.

Vesna Vitez, Zdravka Friščić, Irena Pejnović, Ivana God i Josip Kraš kreirali su  i vodili radionice Okovani slon, Pitanja za budućnost, Escape room na temu iz Biologije te Potraga za školskim blagom, a u provedbi aktivnosti sudjelovale su Martina Bunić i Draženka Stančić – Ceremonijalno čitanje te Renata Papec koja je dokumentirala događaj kako bi učenici na Dodatnoj nastavi Informatike kreirali digitalne radove na temu noćnog čitateljskog susreta.  

Noćni se čitateljski susret napokon uspio održati nakon odgoda zbog epidemioloških uvjeta, a opuštenom atmosferom donio je i osvježenje generaciji kojoj su zbog pandemije uskraćene uobičajene opuštenije aktivnosti poput izleta ili maturalnog putovanja. Na panou se mogu razgledati podržavajuće i ohrabrujuće poruke okovanom slonu i svakome tko se osjeća sputan nekim situacijama koje ga okružuju u životu.  

Učenici 8. b razreda Marta Majcen i Luka Gladović izradili su na dodatnoj nastavi iz Informatike učiteljice Renate Papec u alatu  Sway svoje viđenje noćnog čitateljskog susreta školskog projekta Tulum s(l)ova u kojem su sudjelovali.