Akamaramaanga no teia tuanga o te Grammar Communication
I roto i teia tuanga o te grammar communications tei roto i konei te au angaanga raverave tei rave ia i roto i te au pupu rikiriki. Teia te au angaanga raverave i roto i teia tuanga:
Tei roto i konei te akaraanga o te au tua kangakanga tei tata ia i roto i te pupu. Tei roto i konei katoa te video tei nenei ia tei akaupoko ia e Ko Bene, e pera te araara o te tua. Ko teia
KO BENE
Ko Maine Matapo teia (NS). Te mataora nei aia i teia ra i te mea e kua tae mai tona oa akaperepere (IS). Kua akaei a Maine Matapo i tona akaperepere (TS). Kua papa te kai, kua maoa te taro. Tei runga te au kai i te kaingakai. Kua kainga te taro e raua (PS). Kua kainga pouroa. No te uka oki o te taro i pera ei (SS).
Akamarama'anga:
NS - Nominal sentence IS - Intransitive sentence TS - Transitive sentence PS - Passive sentence SS - Stative sentence
Te aiteanga o teia au concepts (The meaning of the concepts): Nominal sentence, Intransitive, Transitive sentence, Passive sentence, Stative sentence
Nominal sentence is takiato korero nomena
Intransitive sentence is takiato korero verepa angaanga ua
Transitive sentence is takiato korero verepa angaanga i tetai mea
Passive sentence is takiato korereo verepa iku
Stative sentence is takiato korero tu'anga
Ko Roti e Toketoke
E tua teia no teia mapu vaine ko Roti raua ko Toketoke. Kua aravei raua i raro i te tumunu inanai i te avatea manea e te vera. No te kakara oki ia Roti kua ava atu a Toketoke "Rere mai ki toku tua". E tangata neneva koe! I toou manako anga ka rere atu au na runga i teia vai. Kua moto aia ia Toketoke e kua aue aia.
Akamaramaanga i akapeea i rauka ei te tua:
ꞌAkakiteꞌanga:
Ko teia teata toontastic no runga te reira i te inangaro o Maui ia Mere.
E tua kangakanga teia tei aru i te au takainga i roto i te tua i raro nei. Akarongo ki te tua e tona subtitle i runga i roto i te reo maori e te papa'a e pera te tata'anga o tua i raro nei.
No te Inangaro
E Mamaiata te tuatau i aravei ei raua ki runga i te motu ko Tapuaetai. No te inangaro o Maui i te purotu manea ko Mere kua kau aia i te moana ki Tapuaetai kia aravei uake i teia purotu. Akari e koe! eaa toou e maki i kau mai ei koe ki konei. Iiii.... kua iakai au ka inangaro au i te kaimanga. Aue te reka i te manga e! E reka tikai teia angaanga.
Akamaramaanga i akapeea i rauka ei te tua:
ꞌAkakiteꞌanga:
Ko teia teata toontastic no runga te reira ia Roti ē Toketoke.
E tua kangakanga teia tei aru i te au takainga i roto i te tua i raro nei. Akarongo ki te tua e tona subtitle i runga i roto i te reo maori e te papa'a e pera te tata'anga o tua i raro nei.
SOLAR ENERGY
Anga Kupu no te kupu Solar Energy i roto i te pupu.
E 3 pupu i te katoatoa, Pupu 1, 2, 3. Toku pupu e Pupu 2.
Te au kupu a te au Pupu;
Pupu 1 - tōra enetī uira tōra maroiroi tōra tōra mātūtū viravira tōra ririnui tōra, enetī tōra tōra uira tōra maroiroi mātūtū tōra tōra viravira tōra ririnui
Pupu 2 - uirarā ririnuirā verarā veranatura uiraririnui veroverorā
Pupu 3 - kupenga uira
Te au Ravenga tei taangaanga ia e te au Pupu no te maani kupu:
Pupu 1 - Kua taangaanga ia te ravenga Kupu apainaʻia mai (Borrowing) no te mea kua apainaia mai tetai kupu maori aiteite tona akatangianga.
Pupu 2 - Kua taangaanga ia te ravenga Kupu amaniia (Coining) no te mea kua amaniia te kupu no roto mai e rua kupu kia aiteite ki te kupu solar energy.
Pupu 3 - Kua taangaanga ia te ravenga Kupu akaritoia (Lexical Extension) no te mea e rito te aiteanga o te kupu.
Angaanga Raverave: Iki e tai kupu mei roto mai i te au kupu i runga nei tata e rua (2) takiato korero tua.
Kupu: uira tōra - Kua oti te uira tōra i te tamou ia ki Atiu i teia ra. Ka tiaki atu me ka māmā mai te tutaki anga i teia uira tōra akaaite ia atu ki te uira matini i teia ra.
E angaanga raverave teia i roto i te pupu no runga i te tiritiri manako no te au tuanga manako e toru no te tata tua kangakanga. Ko teia au tuanga e toru: Aravei kiea, Inaea, Eaa te tumu.
E nui te au manako tuketuke i raro i teia au tuanga manako e toru ei akaraanga te ka taangaanga ia ei tata tua.
E angaanga raverave katoa teia na te pupu mei tera i runga nei. Te au manako tuketuke e 3 no te tata tua kangakanga.
E nui te au manako tuketuke i roto i teia au tumu manako e 3 ta te au tamariki ka taangaanga ei tata tua kangakanga.
Te au manako teia o te pupu 3 no runga i te tata tua kangakanga. E nui te au manako ta ratou i rauka i te oronga mai ei tauturu i te au tamariki no te tata tua kangakanga.
Ko te au manako teia o te pupu 4 tei oronga mai no runga i te tata tua kangakanga. Ko teia au manako no runga rai i teia au manako e toru Kiea, Inaea, Eaa te tumu.
Ka riro teia au manako i te tauturu i te tamariki kia iki i te au manako tuketuke no te akareka i ta ratou tua.
Apinga tauturu i te apii anga i te Karama mouanga a / o Resource to teach the aspect grammar of a / o
Mo'anga a / o
Te tuatua a Mere versus Te tuatua o Mere
1. E manea te tutu a Mere. versus E manea te tutu o Mere.
I roto i teia nga takiato e rua, takiato 'E manea te tūtū a Mere' ko Mere tei angaanga i te tūtū. Te rua o te takiato no Mere te tūtū tei angaanga ia e tetai tangata.
2. E maki ta Mere. versus E maki to Mere.
I roto i teia nga takiato e rua, te takiato mua na Mere te maki i maani, e i roto i te rua o te takiato ko Mere te maki.
3. Kua ū ta Mere toroka. versus Kua ū to Mere toroka.
I roto i te takiato mua na Mere te toroka i maani kia ū, ko te rua o te takiato no Mere te toroka i ū.
4. Te tui nei ta Mere kakau. versus Te tui nei to Mere kakau.
I roto i te takiato mua ko Mere te rave nei i te angaanga i te tui anga i te kakau, te rua o te takiato no Mere te kakau e tui ia nei e tetai tangata.
Resource to teach the aspect grammar of a / o Apinga tauturu i te apii anga i te Karama mouanga a / o