Prvi blockchain kreirala je osoba pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, čiji je pravi identitet i danas nepoznat.
Najpoznatija digitalna valuta današnjice, Bitcoin, nastala je 2009. godine, kada ga je osnovao upravo Nakamoto.
Kriptovalute koriste šifrirani, matematički model blockchaina putem kojeg se prate vrijednosne razmjene i pravo vlasništva nad kriptovalutama. Kriptovalute su zapravo valute koje ne izdaje niti kontrolira centralna banka, kao što je to slučaj s drugim valutama poput američkog dolara, eura ili hrvatske kune.
Prva asocijacija na riječ kriptovaluta većini ljudi je upravo Bitcoin, ali treba znati da bez blockchaina nema ni Bitcoina ni bilo koje druge kriptovalute.
Svojom pojavom, Bitcoin je u sektor digitalnih financija uveo svježinu i inovativnost. Za razliku od klasičnog ekonomskog sustava u kojem se transakcije ne mogu odvijati bez posredovanja banke ili državnih organa, Bitcoin se može razmijeniti isključivo online, uz potpuno jamstvo sigurnosti transakcije.
A ključ je upravo u blockchainu koji je podloga svega ovoga te osigurava transparentnost i neizmjenjivost transakcijske liste/stanja računa. Prema izvješću konzultantske kuće KPMG, investicije u kriptovalute i blockchain tijekom 2021. godine porasle su na više od 30 milijardi dolara na globalnoj razini, sa 5,4 milijarde dolara u 2020. godini.
Danas u svijetu postoji preko 2 000 različitih kriptovaluta koje funkcioniraju na potpuno istom, decentraliziranom principu blockchaina.
Blockchain tehnologija
Jednostavnim rječnikom, blockchain je baza podataka u obliku distribuirane i javne digitalne knjige (eng. ledger) koja koristi kriptografiju i tako osigurava bilo kakvu informaciju.
Ta digitalna knjiga poprima oblik niza zapisa, odnosno digitalno povezanih manjih "blokova" koji mogu sadržavati informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste: od vlasničkih listova, preko podataka iz knjige rođenih, do ugovora kojim se reguliraju autorska prava i slično.
Blokovi se dodaju jedan na drugi, baš poput karika u lancu, od čega i potječe samo ime blockchain tehnologije. Tijekom razmjene unutar ovog sustava nema nikakvog regulatora osim same mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene.
Za razliku od klasične online baze podataka, blockchain tehnologija omogućuje komunikaciju s nekoliko računala (nodeova) između kojih se transakcija obavlja. Ti nodeovi, odnosno računala koja održavaju određeni blockchain, imaju svi istu knjigu transakcija (ledger) u svakom trenutku.
Taj zapis transakcija ne može se retroaktivno promijeniti bez da haker preuzme više od 50% računala koja održavaju neki blockchain, a to je iznimno skupo i teško izvedivo. Upravo ta razina sigurnosti omogućuje sustav u kojem će se sve odigrati prema pravilima sustava, a sve informacije su javne pa ih možete i provjeriti.
S obzirom na to da jedan blockchain sadrži velik broj informacija koje su dostupne na tisućama različitih uređaja, blockchainovi bi mogli biti načini pohranjivanja i čuvanja svih važnih informacija u budućnosti. Razmjena vrijednosti temeljena na blockchainu može biti brža, sigurnija i jeftinija u usporedbi s tradicionalnim sustavima.
Prednosti koje donosi blockchain
Više transparentnosti i sljedivosti
Implementacijom blockchaina povijest transakcija postaje sve transparentnija. Budući da je blockchain distribuirana knjiga, svi članovi mreže dijele istu ažuriranu knjigu, potvrđenu konsenzusom u mreži.
Podaci pohranjeni na blockchainu su transparentni, sigurni, točni i dostupni samo članovima s dopuštenjem pristupa.
Blockchain može pratiti cijeli životni ciklus prehrambenih proizvoda, od njihovog porijekla do konačnog odredišta pa sve do potrošača. Time se značajno poboljšava opskrbni lanac, kao i sljedivost proizvoda.
Povećana brzina
Tradicionalni poslovni procesi i prakse temeljene na papiru oduzimaju vrijeme, skloni su pogreškama i uključuju posrednike treće strane.
Uz blockchain, transakcije možete izvršavati sigurno i brzo automatizacijom i pojednostavljenjem poslovnih procesa. Svatko u mreži može pristupiti istim informacijama u bilo kojem trenutku.
Smanjeni troškovi
Koristeći blockchain, ne trebaju vam treće strane ili posrednici, što znatno smanjuje troškove poslovanja.
Primjeri implementacije blockchain tehnologije
Blockchain tehnologija je inovativni oblik tehnologije koji naglašava sigurnost i transparentnost. Zbog specifičnosti svojih karakteristika, blockchain tehnologija pruža brojne mogućnosti.
Do danas je blockchain pronašao široku primjenu u mnogim područjima - od financija, razvoja softvera, industrije nafte i plina, automobilske industrije, ugostiteljstva pa sve do medicine. Bez obzira na industriju ili aplikaciju, blockchain ima potencijal transformirati način na koji većina procesa funkcionira.
Blockchain se može koristiti da bi se transakcije zabilježile na siguran način. To uključuje sljedeće:
Čuvanje državnih zapisa (vjenčani listovi, zdravstveni dokumenti, poslovne registracije i sl.) Neke od zemalja koje su već uvele ovaj koncept su Južna Koreja, Estonija i Ujedinjeni Arapski Emirati (Dubai).
Praćenje cjelokupnog kretanja svih vrsta robe, od hrane do dijamanata. Sva roba prolazi kroz lanac trgovine, počevši od proizvođača, preko distributera, pa sve do kupca. Mnoge renomirane kompanije, kao što su Walmart i De Beers koriste blockchain tehnologiju kako bi osigurali da proizvodi koji se nađu na policama njihovih trgovačkih lanaca dolaze iz pravih izvora.
Verifikacija i praćenje vlasništva nad pravima intelektualnog vlasništva (zapisivanja i praćenja prava intelektualnog vlasništva za glazbenike pa sve do prava za fotografije).
Druge primjene ove tehnologije uključuju omogućavanje pametnih ugovora, digitalnu identifikaciju i sustave potpisa, patente, distribuciju energije proizvedene na lokalnoj razini, veću transparentnost u dobrotvornim nevladinim organizacijama, itd.