Vjerovanja

Vjerovanja – vradžbine o domu i čovjeku

1. Ako nekome „goriju“ obrazi ili vuha naš narod vjeruje da ga nešte ogovara.

2. Onog kojeg zasvrbi desni dlan, nekomu bu dal peneze.

3. Ak nekoga zasrbiju obrve, bit će osramoćen.

4. Onaj kojeg zasvrbi lijevi dlan, bu dobil peneze.

5. Ak se dva čoveka istovremeno vmivaju v istom lavoru i brišeju z istim ručnikom, znak je da se buju posvatili.

6. Dek se vrata od hiže soma otpreju, došli buju gosti.

7. Rasklimani stolci v hiže znak su da je muž gazda v hiže, dok rasklimani stol označava da je to žena.

8. Dek z zida opadne slika ili nekaj drugo kaj je na njem obiješeno, znak je da to hiži prijeti zlo.

9. Potrto zrcalo donosi nesreću, pa gaje najbolje čim pre hititi vun z hiže.

10. Što prvi pot spi v tuđe hiže ili v drugom postelu, treba zapamtiti kaj je senjal jer mu se buju ti snovi ostvarili.

11. Ona šte se fpiči na rožin trn, mora biti sreten jer mu je ljubav verna.

12. V tork i mladi petek se ne pere viješ, jer buju onoga koji to napravi bolele roke.

Zapisala: Dragica Vuk

Kazivala: Franca Vešligaj, 86

Mjesto i datum: Radoišće, studeni, 2007.

Narodna vjerovanja o danima

Pondijelek je sretni dijen za započinjanje sakojačkoga posla, a dober je i za polazak na vekša putovanja.

Tork je dijen dek se ništ ne započinje. Tef den se na krsti, ženi, niti se ne per viješ.

Srijeda je dijen dek se ne započinje nikakav ženski posel.Tef den započinju poljoprivredni posli.

Četrtek je odlični deijen za započinjanje drugih poslov. Između Uskrsa iDuhova seljaki nijesu ništ delali z volovima, te dane zvali su „zeleni četrtki“.

Petek je dijen za post. Tef den ništ se ne započinje, već se završava započeteo. Na mladi petek žene ne trebaju delati ništ od ženskih poslov.

Sobota je zadušni dijen.

Nedela je sretni dijen, dek se ništ ne dijela, nek se samo moli Bogu.

Kazivač: Franca Vešligaj, 86. god.

Zapisala: Dragica Vuk

Mjesto i datum: Radoišće, studeni 2007.

Vjerovanja o blagdanima i vezane uz oprost grijeha

Ako je čovjek vidio zmiju prije Jurjeva (23. 4.) vjerovalo se da bi ga mogla ugristi te godine.

Prije sv.Marka nije se smjelo sjesti na zemlju jer su vjerovali da je posvećena.

Za Božić se ne smije crna ranja na stol staviti jer bi onda kukuruz imao „musike“.

Ako bi se djeca sjela za Božić na stol, dobila bi „mozle“ po guzici.

Ako u šumi srastu dva drva zajedno, osoba koja ih posiječe ima oproštena devet grijeha.

Ako osoba okrene kukca koji je na leđima , oprašta mu se sedam grijeha.

Kazivač: Magda Hercezi, 1923.

Zapisala:Danijela Košćak

Datum: Makoišće, 13.12.2007.

Molitva mladom mjesecu

U mjesecu kad bi bil mladi mjesec na nebu, baka je išla van, pogledala u nebo i izrekla molitvu: „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga, mladi mjeseče, pomladi i mene kak si i sam sebe.“

Zdravo Marijo milosti puna …

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu…

Nakon toga se ponovo prekrižila.

Kazivač: Magda Hercezi, 1923.

Zapisala:Makoišće Donje, Danijela Košćak

Datum: 13.12.2007.

Vatra u narodnim običajima

Vatre su se najčešće palile na humcima ili na brdima pa bi se stanovnici sela okupili i zajedno pjevali i plesali oko vatre. Česeto se i preskakivala vatra je se smatralo da plamen čisti dušu, a znalo se i stoku tjerati preko zgarišta kako bi se sačuvale od bolesti. Ponegdje su se palile mašale i organizirali ophodi koji su imali zaštitnu moć prema zlim dusima i vješticama. Dok je sunce slabilo, krajem ljeta organizirani su kesovi kako bi mu se na taj način pomoglo da vrati snagu.

Kazivač: Toni Marušić

Zapisal: Dijana Balog

Mjesto i datum: Kuršanec, 21. 11. 2007.