Projekti poticanja čitanja

Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i promicanja kulture čitanja u školskoj je knjižnici započelo provođenje projekta „Čitajmo naglas, čitajmo zajedno“ u kojem sudjeluju učenici 4. razreda matične i područnih škola. Voditeljica projekta je školska knjižničarka Gordana Gregurović Petrović uz podršku učiteljica Andree Tepuš, Ivane Frajzman, Sandre Horvat Papeš i Mateje Hruš. Za njegovo provođenje odabran je lektirni naslov poznate hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Time se potiče kvalitetno učenje i jezično-čitalačka pismenost radi stjecanja znanja za aktivno sudjelovanje učenika u društvu (uključivost). Čitanje naglas izmjenjuje se s različitim aktivnostima s ciljem razumijevanja pročitanog, razvijanja kritičkog mišljenja, poticanja mašte i kreativnosti učenika te bogaćenja njihova rječnika. Upoznavanjem i korištenjem izvora znanja u tiskanom i digitalnom obliku koji sadrže  informacije o književnici, njezinim djelima, inspiraciji i nepoznatim riječima učenici pronalaze informacije koje potom  uspoređuju, vrednuju i primjenjuju. Radom na tekstu, izražavanjem vlastitih spoznajnih i osjećajnih doživljaja, povezivanjem s osobnim iskustvima, razmjenjivanjem mišljenja,  kreativnim pisanjem, osmišljavanjem poslovica i završetka priče, raspravljanjem, uspoređivanjem teksta i istoimenog crtanog filma te sudjelovanjem u online kvizu učenici razvijaju suradničke odnose, komunikacijske i socijalne vještine te ojačavaju i mentalno zdravlje. 

Kako bi promicali ljubav prema knjizi i čitanju, stručne suradnice škole - edukacijska rehabilitatorica, pedagoginja i knjižničarka, ove su školske godine osmislile projekt „Rastemo uz čitanje 1“. Projekt, u kojem sudjeluju učenici 2. a, b i c razreda, ostvaruju uz podršku njihovih učiteljica u okviru A2 programa obogaćenog učenja. Raznovrsnim zadatcima i aktivnostima, uz poticanje jezično-čitalačke pismenosti, potiču i kritičko mišljenje te kreativno izražavanje učenika.

Na uvodnim satima učenici su izrazili što njima znači čitanje te kako se čitajući osjećaju. Uz najdraže knjige navodili su i omiljene likove te sudjelovali u igrama i vježbama opuštanja. Uz čitanje brzalica nakon uvježbavanja zajedničkih pokreta i zvukova aktivno su sudjelovali i u dramskoj vježbi pričanja bajke.

Tijekom listopada nakon čitanja Perraultove bajke Mačak u čizmama nastavni sati lektire bili su obogaćeni raznovrsnim aktivnostima s ciljem boljeg razumijevanja i zapamćivanja sadržaja. Učenici su rješavali rebus, slagali slikovne prikaze likova od pripremljenih izrezanih dijelova, prepričavali priču i likovno se izražavali. Redoslijed događaja ponovili su korištenjem digitalnog alata LearningAps, glavne likove uz slaganje puzzli, dok su nove riječi usvajali uz igru memory koristeći isti digitalni alat. Za sistematizaciju gradiva sudjelovali su u online kvizu izrađenom na digitalnoj platformi Google Forms.

Kako bi učenicima ukazale na važnost i poštivanje dječjih prava, stručne suradnice škole su u studenome povodom obilježavanja Svjetskog dana djece, nastavne sate u okviru projekta obogatile raznovrsnim aktivnostima. Učenici su nakon gledanja crtanog filma o pravima djece i slušanja priče Ljubav autorice Andree Peterlik Huseinović ponovili osnovna dječja prava koristeći igre memory i puzzle u digitalnom obliku. Potom su izradili plakat nakon što je svaki od učenika izabrao i ilustrirao jedno od navedenih prava. Time su naučili i ponovili kako su ljudska (dječja) prava neotuđiva i univerzalna te da sva djeca zaslužuju brigu i zaštitu odraslih kako bi mogla izrasti u odgovorne i vrijedne ljude.

Učenici su tijekom prosinca čitali Božićnu bajku Nade Iveljić te su nastavnim satima lektire u okviru A2 programa čitajući naglas ponovili sadržaj bajke uz PowerPoint prezentaciju. Za recepciju i razumijevanje korišten je vođeni razgovor. Nakon izražavanja emocija i pouke kreativno su se izražavali likovnim prikazom svih likova i izradom plakata.

S obzirom na to da se 21. siječnja slavi Međunarodni dan zagrljaja stručne suradnice škole na nastavnim su satima obogaćenog učenja u okviru projekta osmislile aktivnosti kojima su uz promicanje kulture čitanja promicane i odgojne vrijednosti. Za to im je poslužila slikovnica slovenske autorice Jane Bauer Kako zagrliti ježa koja, osim što govori o avanturama bodljikavog ježa, govori i o prijateljstvu. Nakon čitanja učenici su razmišljali o ljudskoj potrebi za bliskošću te važnosti i snazi prijateljstva koje nadvladava sve prepreke. Pritom su isticali vrijednosti koje svakog od nas čine dobrim prijateljima poput razumijevanja, dobrote, iskrenosti, ljubavi, pomaganja, strpljenja te pružanja podrške i utjehe. Na kraju su navedene vrijednosti napisali na bodljice koje su im poslužile za izradu razrednog ježa, a koji će ih „bockanjem“ podsjećati na važnost stvaranja ugodnog i prijateljskog razrednog ozračja.

S obzirom na to da razvoj tehnologije značajno utječe na veliku prisutnost elektroničkih medija u svakodnevnom životu učenika, stručne suradnice škole – knjižničarka, pedagoginja i edukacijska rehabilitatorica u okviru projekta Rastemo uz čitanje 1 poučavale su tijekom siječnja učenike 2. razreda o važnosti lijepog i pristojnog ponašanja i komuniciranja u stvarnom i virtualnom svijetu kao i o sigurnom i odgovornom korištenju interneta. Na nastavnim satima obogaćenog učenja uz poznatu bajku Ružno pače iz zbirke priča o korištenju digitalnih tehnologija Bajke u digitalnom svijetu ukazivale su i na opasnosti na koje učenici mogu naići na internetu. Sadržaj bajke učenici su ponovili gledajući crtić. Opise situacija u kojima se našlo Ružno pače povezivali su sa stvarnim životom te definirali sličnosti i razlike neprihvatljivog ponašanja (nasilja) u stvarnom i virtualnom svijetu. Uz navedena ponašanja navodili su posljedice i osjećaje te ih prikazali plakatom. Nakon što je svaki učenik samostalno napisao i pročitao njemu najvažnije pravilo prihvatljivog i odgovornog ponašanja na internetu, uslijedilo je i gledanje kratkog filma o cyberbullyingu te usporedba napisanih pravila s pravilima navedenim u filmu. Za završnicu učenici su sudjelovanjem u igri Čovječe ne ljuti se! usvajali vrijednosti kojima nas uči ova bajka poput poštivanja i uvažavanja drugačijih bez da sudimo prema fizičkom izgledu, stereotipima ili predrasudama. 

Povodom obilježavanja Dana zaljubljenih tema nastavnih sati obogaćenog učenja u okviru projekta Rastemo uz čitanje 1 pod vodstvom stručnih suradnica škole – knjižničarke, edukacijske rehabilitatorice i pedagoginje bila je ljubav. Nakon slušanja priče „Poljubac u ruci“ učenici 2. razreda razgovarali su o ljubavi i njezinoj važnosti u životu svakog pojedinca. Upoznavši rakuna Olivera i njegovu majku, otkrili su i njihovu obiteljsku tajnu. Tom prilikom saznali su kako „poljubac u ruci“ i svakome od nas može pružiti utjehu i pomoć u prevladavanju izazovnih trenutaka, a istovremeno nas podsjećati na najljepšu poruku ljubavi koju jedni drugima možemo pokloniti. Potaknuti pričom učenici su izradili i ukrasili čestitke u obliku srca, napisali poruke što za njih znači ljubav te izradili plakat. 

U mjesecu travnju obilježava se više dana posvećenih knjizi i čitanju. Međunarodni dan dječje knjige, Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskih prava dani su kojima se  promiču knjige i kultura čitanja. Također, istog datuma kad se obilježava Dan hrvatske knjige, obilježava se i Dan planeta Zemlje radi podizanja svijesti o potrebi očuvanja okoliša i prirode.  Povodom obilježavanja navedenih manifestacija, stručne suradnice škole u okviru su projekta Rastemo uz čitanje 1, osmislile i provele raznovrsne aktivnosti kojima su uz  kulturu čitanja promicale održivost i zelenu pismenost. Za to im je poslužila slikovnica Konradova prodavaonica ptica  višestruko nagrađivane autorice za djecu i mlade Nene Lončar. Riječ je o slikovnici koja je bila proglašena jednom od deset najboljih hrvatskih slikovnica, a donosi priču o dječaku koji je jako volio ptice, brinuo o njima te uživao slušati njihov pjev i promatrati slobodan let. Domišljatim postupcima dječak Konrad ukazao je kako se ničija sreća ne bi smjela graditi na tuđoj nesreći. Potaknuti pričom učenici 2. razreda razmišljali su ne samo o tome kako ne moramo posjedovati pticu da bismo uživali u njenom pjevu, nego i o tome kako svi u svakodnevnom životu možemo doprinijeti očuvanju i zaštiti prirode. Rješavajući radne listiće, ponovili su i navodili brojne primjere te potom izrezivali papirnate ptice, pisali ekoporuke i izradili plakat.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana kulturne raznolikosti stručne suradnice škole osmislile su i provele raznovrsne aktivnosti kojima su tijekom svibnja uz kulturu čitanja promicale i vrijednosti kulturne baštine kao važne sastavnice očuvanja lokalnog i nacionalnog identiteta. Učenici 2. razreda tom su prilikom na zanimljiv i zabavan način saznali i ponovili mnoge zanimljivosti vezane uz bogatu hrvatsku materijalnu i nematerijalnu baštinu – kulturnu, povijesnu i prirodnu. Ovo je ujedno bila i završna aktivnost projekta Rastemo uz čitanje 1 kojim je poticana jezično-čitalačka pismenost, mašta i kreativnost učenika te je provedena i evaluacija. Projekt je bio uspješan što potvrđuju i mišljenja učenika. Aktivnosti su im bile zanimljive, poučne i zabavne te su izrazili želju za sličnim aktivnostima i ubuduće. 

S ciljem promicanja ljubavi prema knjizi i čitanju stručne suradnice škole – edukacijska rehabilitatorica, pedagoginja i knjižničarka, ove su školske godine osmislile projekt „Rastemo uz čitanje 2“. Projekt u kojem sudjeluju učenici 5. razreda ostvaruju uz podršku učiteljica Hrvatskog jezika u okviru A2 programa obogaćenog učenja. Uz poticanje jezično-čitalačke pismenosti raznovrsnim aktivnostima potiče se kritičko mišljenje te mašta i kreativnost učenika.

Na uvodnim satima tijekom listopada učenici su svoja razmišljanja i odnos prema čitanju iskazali ispunjavajući anketu. Upoznali su i sudjelovali u brain gym vježbama koje utječu na vještine učenja (čitanje i pisanje), kao i na poboljšanje koncentracije, ravnoteže i koordinacije. Potom su u ugodnom i veselom ozračju čitanjem brzalica, prevođenjem pojmova s kajkavskog narječja na standardni jezik i sudjelovanjem u igri brzine čitanja bogatili rječnik te razvijali različite čitalačke vještine.

Povodom obilježavanja Dana Grada Krapine različitim aktivnostima u 5. a i 5. b razredu promicana je bogata kulturna i povijesna baština našega grada. Time je u okviru A2 nastave nastavljeno ostvarivanje projekta. Tom prigodom učenici su ponovili, ali i upoznali pjesme različitih autora posvećenih Krapini. Osim na standardnom jeziku čitali su i pjesme napisane na kajkavskom narječju od kojih su mnoge i uglazbljene. Inspirirani stihovima i poznatim motivima grada Krapine stvaralački su se izražavali pisanjem činkvina čime je, uz razvijanje ljubavi prema gradu, njegovana i kajkavština. Sudjelovanjem u kvizu te potom i u igri saznali su i ponovili mnoge zanimljivosti vezane uz bogatu sportsku, povijesnu, obrazovnu i kulturnu baštinu svog grada. Uz stjecanje znanja, razvijanje mašte i kreativnosti nastavom su promicane vrijednosti kulturne baštine kao važne sastavnice čuvanja nacionalnog identiteta.

Na nastavnim satima tijekom prosinca učenici su izrazili što njima znači Božić, kako ga slave u obitelji, koje tradicijske običaje poznaju i njeguju te kako se pri tom osjećaju. Nakon usmenog izražavanja i likovno su prikazali važnost obitelji i zajedništva u vrijeme blagdana. Ljubav, sigurnost, sklad, zajedničko i kvalitetno provođenje vremena obiteljske su vrijednosti koje su istaknuli kao njima vrlo vrijedne te ih trebamo njegovati ne samo u vrijeme Božića nego i inače.

Na nastavnim satima obogaćenog učenja učenici su tijekom siječnja i veljače i u okviru projekta osvještavali važnost očuvanja hrvatskih dijalekata i govora te razvijali zavičajni identitet kao dio hrvatske jezične baštine. Zavičajnu riječ njegovali su čitanjem poezije na kajkavskom narječju te potom, inspirirani pročitanim stihovima, stvaralački se izražavali pisanjem stihova o prepoznatljivim motivima Hrvatskog zagorja. Stvaranjem radova na zavičajnom govoru razvijali su svijest o vrijednosti tradicije i lokalnog identiteta. 

S obzirom na to da je internet sveprisutan i nezamjenjiv medij u svakodnevnom životu učenika stručne su suradnice i u okviru projekta učenike poučavale o sigurnosti na internetu. Osim što su ponovili pravila lijepog i pristojnog ponašanja i komuniciranja u stvarnom i virtualnom svijetu, ukazivali su i na važnost sigurnog i odgovornog korištenja interneta kako bi mogli izbjeći opasnosti i zamke koje tamo vrebaju. Koristeći digitalne alate, izrađivali su umne mape kojima su prikazali kako je na internetu vrlo važno štititi svoju privatnost, privatnost drugih te paziti kakve digitalne tragove ostavljamo i čuvamo li svoj digitalni ugled. 

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika učenici 5. a razreda su na nastavnim satima obogaćenog učenja u okviru projekta Rastemo uz čitanje 2  sudjelovali u raznim aktivnostima pod vodstvom stručne suradnice knjižničarke. Osim što su razgovarali o važnosti očuvanja materinskog jezika i njegovih narječja, čitali su pjesme o hrvatskom jeziku, potom izdvajali najdojmljivije stihove i pjesničke slike te ih prikazali PowerPoint prezentacijom. Okušali su se i u prevođenju pjesama s kajkavskog i čakavskog narječja na hrvatski standardni jezik. Sudjelovanjem u kvizu ponovili su ranije stečena znanja o službenom, materinskom i razgovornom jeziku, ali i bogatili rječnik usvajanjem pojmova zavičajnog govora te time njegovali vrijednosti tradicije i lokalnog identiteta. Navedenim aktivnostima spoznali su kako materinski jezik nije samo sredstvo komunikacije već je i odraz naše pismenosti, kulture i identiteta. Ujedno su obilježili i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva čije je proglašenje inicirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Time je želio skrenuti pozornost na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan. Stoga su učenici pisanjem inicijala svoga imena slovima hrvatske glagoljice njegovali i jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u svijetu.

Noć knjige jedinstvena je manifestacija koja objedinjuje Dan hrvatske knjige i Svjetski dan knjige i autorskog prava.  Pokrenuta je 2012. godine kako bismo taj dan govorili o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Povodom obilježavanja navedene manifestacije, stručne suradnice škole u okviru su projekta Rastemo uz čitanje 2, ostvarile bajkaonicu kojom su uz kulturu čitanja promicale i ulogu i važnost knjiga i bajki za pojedinca i svijet. S obzirom na to da je tema ovogodišnje manifestacije O životinjama i ljudima, učenici 5. razreda prisjetili su se mnogih bajki u kojima su likovi, junaci ili ključni akteri različite životinje. Stoga su na početku poslušali bajku Svijetla princeza u kojoj je, kao i inače u književnosti, životinja poslužila za prikazivanje ljudskih stanja, ponašanja i misli simbolizirajući ujedno i moralne vrijednosti. Razgovorom o bajci i povezivanjem prikazanih događaja s osobnim iskustvima kod učenika se poticalo razvijanje mašte, kreativnosti, kritičkog mišljenja i empatije. Potom su učenici, potaknuti navedenom bajkom i kartama Pričosvijeta, prionuli stvaralačkom izražavanju. Suradnjom, timskim radom i aktivnim sudjelovanjem svakog člana u ostvarivanju zadatka osjetili su čaroliju stvaranja. Slušajući nastale uratke svih skupina, uživali smo u bajkovitom ozračju, maštovitosti i kreativnosti učenika te univerzalnim porukama.

Glavna skupština UNESCO-a usvojila je 2001. g. Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti nakon čega je Svjetski dan kulturne raznolikosti proglašen 2002. godine, a obilježava se svake godine 21. svibnja. Njime se želi ukazati ne samo na bogatstvo svih svjetskih kultura nego i na ključnu ulogu međukulturalnog dijaloga u postizanju blagostanja, mirnog suživota i održivog razvoja. Jedan od aspekata koji je usko povezan s kulturnom raznolikosti jest jezik, odnosno jezična raznolikost. Očuvanje jezične baštine, poticanje jezične raznolikosti i njegovanje materinskoga jezika neki su od važnih ciljeva provedbe deklaracije. Stoga su povodom obilježavanja Svjetskog dana kulturne raznolikosti stručne suradnice škole osmislile i provele raznovrsne aktivnosti kojima su uz  kulturu čitanja promicale i vrijednosti kulturne baštine kao važne sastavnice očuvanja lokalnog i nacionalnog identiteta. Učenici 5. razreda tom su prilikom na zanimljiv i zabavan način saznali i ponovili mnoge zanimljivosti vezane uz bogatu hrvatsku materijalnu i nematerijalnu baštinu – kulturnu, povijesnu i prirodnu. Ovo je ujedno bila i završna aktivnost projekta Rastemo uz čitanje 2 kojim je poticana jezično-čitalačka pismenost, mašta i kreativnost učenika te je provedena i evaluacija. Projekt je bio uspješan što potvrđuju i mišljenja učenika. Aktivnosti su im bile zanimljive, poučne i zabavne te su izrazili želju za sličnim aktivnostima i ubuduće. 

Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i promicanja kulture čitanja u školskoj je knjižnici započelo provođenje projekta „Čitajmo naglas, čitajmo zajedno“ u kojem sudjeluju učenici 4. razreda matične i područnih škola. Voditeljica projekta je školska knjižničarka Gordana Gregurović Petrović uz podršku učiteljica Ivane Galović, Nevenke Puh-Malogorski, Đurđe Belošević i Mateje Hruš. Za njegovo provođenje odabran je lektirni naslov poznate hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Time se ujedno uz obilježavanje 150. godišnjice rođenja spisateljice potiče kvalitetno učenje i jezično-čitalačka pismenost radi stjecanja znanja za aktivno sudjelovanje učenika u društvu (uključivost). Čitanje naglas izmjenjuje se s različitim aktivnostima s ciljem razumijevanja pročitanog, razvijanja kritičkog mišljenja, poticanja mašte i kreativnosti učenika te bogaćenja njihova rječnika. Upoznavanjem i korištenjem izvora znanja u tiskanom i digitalnom obliku koji sadrže  informacije o književnici, njezinim djelima, inspiraciji i nepoznatim riječima učenici pronalaze informacije koje potom  uspoređuju, vrednuju i primjenjuju. Radom na tekstu, izražavanjem vlastitih spoznajnih i osjećajnih doživljaja, povezivanjem s osobnim iskustvima, razmjenjivanjem mišljenja,  kreativnim pisanjem, osmišljavanjem poslovica i završetka priče, raspravljanjem, uspoređivanjem teksta i istoimenog crtanog filma te sudjelovanjem u online kvizu učenici razvijaju suradničke odnose, komunikacijske i socijalne vještine te ojačavaju i mentalno zdravlje. 

Ostvarivanje projekta Naša mala knjižnica nastavili smo u 3. a i 3. c razredu čitanjem knjige finskih autorica Tiine i Sinnike Nopola  „Slamka, Šlapica i Ćelavi Pero“. Zajedničkim čitanjem priče naglas s nestrpljenjem smo iščekivali nove nepodopštine poznatih nam junakinja. Slamka i Šlapica ove nam godine pričom ukazuju kako je prijateljstvo dragocjeno blago koje trebamo njegovati i čuvati jer i bezazlena ideja može dovesti do međusobnih problema, loših osjećaja, optuživanja i zamjerki. Pri razvijanju prijateljskih odnosa važno je međusobno prihvaćanje, razumijevanje i podržavanje što su učenici i primijenili u aktivnostima koje su uslijedile  poput rješavanja zadataka u kreativnim knjižicama, pletenja pletenica, likovnog izražavanja izradom likova s različitim frizurama i lutkica Slamke na štapiću, memory kartica te igranja igre. S velikim su interesom sudjelovali u svim aktivnostima i pritom se dobro zabavili.   

Ostvarivanje projekta nastavili smo čitanjem knjige talijanske autorice Susanne Mattiangelli „HB olovka: nove bilješke, čarolije, priče stvarne i snivane“. Zajedničkim čitanjem priče naglas upoznali smo djevojčicu Oli koja želi postati spisateljica. Zato bilježnica u kojoj Oli uz događaje i likove iz svoje svakodnevice opisuje i vlastiti doživljaj svijeta obiluje pričama, pismima, pustolovinama i snovima. Svojom kreativnošću i humorom Oli je potaknula i našu maštu i kreativnost te su se učenici pisano i likovno izražavali. Ilustrirali su najzanimljivije događaje, izrađivali stripove, pisali stihokaze o emocijama i pisma sebi koje će čitati u budućnosti.  Zabavilo ih je i sudjelovanje u likovno-kreativnom zadatku te su u kreativnim knjižicama izradili i svoje priče pomoću trakica izrezanih iz dječjih časopisa i novina.

U školskoj knjižnici i ove školske godine sudjelujemo u međunarodnom projektu poticanja čitanja Naša mala knjižnica (NMK). Projektom se promiču knjige europskih autora i ilustratora, dobitnika raznih nagrada i priznanja u svojim državama. Uz promicanje kulture čitanja pripadajućim kreativnim knjižicama nastoji se nakon čitanja različitim zadatcima i aktivnostima motivirati učenike na promišljanje i kreativno izražavanje. Projekt je u školi namijenjen učenicima 3. razreda, a njegovo ostvarivanje započeli smo čitanjem djela Tomasza Malkowskog Kamil koji gleda rukama. Priča je to koja ukazuje na važnost poštivanja i uvažavanja različitosti čime se stvaraju preduvjeti za ostvarivanje ljudskih (dječjih) prava i jednakih mogućnosti za sve. Poticanjem zajedništva i međusobnog razumijevanja ujedno smo obilježili i Međunarodni dan tolerancije.

Nastavili smo i s provođenjem projekta Naša mala knjižnica čitanjem djela Ono s Leom Stefana i Melvina Boonena. Priča je to o potrazi za srećom i dječaku Leu koji već dugo nije sretan jer mu nedostaje njegov tata. Iako se knjiga bavi s teškim temama smrti i tugovanja, autori kroz vrlo profinjen i oslobađajući humor uspješno prikazuju borbu dječaka s njegovim vlastitim osjećajima. Također, druženjem dječaka s odraslim Maxom ukazuju na položaj beskućnika kao nevidljivih, nezaštićenih i ugroženih članova društva. U blagdansko doba i vrijeme darivanja, razgovorom o potrebama beskućnika, poticali smo razvijanje empatije i prema onima u društvu koji su siromašni i manje sretni. Pisanjem i osmišljavanjem motivacijskih poruka učenici su osim sudjelovanja u nagradnom zadatku,  ujedno razvijali prijateljske odnose u razredu te se osobno i međusobno osnaživali. 

Ove školske godine uključili smo se u međunarodni projekt  poticanja čitanja Naša mala knjižnica koji okuplja nekoliko europskih izdavačkih  kuća. U Hrvatskoj ga provodi nakladnička kuća Ibis grafika u suradnji s vrtićima, školama, knjižnicama i drugim ustanovama. Projektom se promiču odabrane knjige europskih autora i ilustratora, dobitnika raznih nagrada i priznanja u svojim državama. Ove godine to su predstavnici zemalja  sudionika - Slovenije, Litve, Poljske, Estonije, Latvije i Hrvatske. Uz promicanje kulture čitanja i čitanja sa zadovoljstvom i razumijevanjem, ispunjavanjem pripadajućih kreativnih knjižica nastoji se putem zanimljivih zadataka motivirati učenike u aktivnosti i nakon čitanja odabranih knjiga. U projektu u školi sudjeluju učenici 2. a, b i c razreda. Njegovo ostvarivanje započelo je u 2. a razredu čitanjem djela Stefana i Melvin Boonen Kamp Bravo te ispunjavanjem zadataka u knjižici, kreativnim izražavanjem doživljaja i sudjelovanjem u nagradnom zadatku. Aktivnim sudjelovanjem u raznolikim aktivnostima učenici su iskazali interes, zadovoljstvo i želju za ovakvim načinom rada.

Uoči Božića nastavili smo s čitanjem knjiga iz projekta te su učenici 2. razreda upoznali zbirku priča Božić je! Božić! poznatog litavskog autora i ilustratora  Kestutisa Kasparavičiusa. Osim što su saznali kako različite životinje slave Božić, tom su prilikom rješavali zadatke u Kreativnim knjižicama te se stvaralački likovno i pisano izražavali. S koliko su interesa i veselja sudjelovali na satovima najbolje pokazuju fotografije.

Ostvarivanje projekta nastavljeno je čitanjem knjige finskih autora Aina Havukainena i Sami Toivonen „Tiko i Piko: ludnica na pruzi“.  Osim čitanja i uživanja u smiješnim i maštovitim situacijama prvog putovanja Tika i Pika vlakom, učenici 2. razreda saznali su zanimljive informacije o Finskoj, rješavali zadatke u kreativnim knjižnicama i izražavali osobna iskustva vezana uz putovanja različitim prijevoznim sredstvima. Uz pjesmicu Juri, juri vlak plesali su vlakića te se izradom stripa i crtanjem omiljene igračke likovno i jezični izražavali.

Potom smo ostvarivanje projekta nastavili čitanjem knjige finskih autorica Sinikke i Tiine Nopole „Slamka, Šlapica i vragolasta školarka“. Zajedničkim čitanjem priče naglas u kojem su sudjelovali svi učenici upoznali smo Slamku i Šlapicu te uživali u njihovim avanturama. S obzirom na to da je Slamka krenula u školu i zbog školskih obveza nije imala vremena za igru, njezina sestra Šlapica osjećala se napušteno. Razne nepodopštine koje je smišljala i činila kako bi privukla sestrinu pažnju učenici su povezivali s osobnim iskustvima. Osim sudjelovanja u razgovoru, s velikim su interesom rješavali i zadatke u kreativnim knjižicama i likovno se izražavali. Također, jako ih je zainteresirao i zabavio nagradni zadatak putem kojeg smo saznali o nestašlucima njihovih baka, djedova, ujaka, teta, roditelja… 

Nastavili smo čitanjem strip-priče slovenske autorice Majde Koren „Inspektor Joso“.  Osim čitanja i uživanja u stripu punom humora o detektivskim avanturama inspektora Jože i hvatanju opasnih razbojnika Kapa i Bunda, učenici 2. razreda saznali su i zanimljive informacije o Sloveniji, najpopularnijim sportovima i tradicionalnoj slovenskoj slastici.  Također, s velikim interesom rješavali su zadatke u kreativnim knjižicama, a potaknuti pričom i razgovorom o stripu, dobro su se zabavili igrom uloga malih inspektora i novinara.

Za završnicu projekta odabrali smo zbirku priča poznatog hrvatskog književnika Grigora Viteza „O zecu koji se volio smijati“ te zajedno pročitali „Priču o Suncu, koju je Bodo po svoj prilici izmislio“. Slušanjem priče o dječaku Bodi, njegovoj avanturi i prijateljstvu sa Suncem te razgovorom o ulozi i važnosti Sunca poticali smo maštu i kreativnost učenika. Pišući poruke Suncu učenici su se pisano izražavali, a sudjelujući u nagradnom zadatku i likovno. S radošću su prionuli izradi kartonskog kofera za Sunce ukrasivši ga poznatim motivima bogate kulturne i povijesne baštine svog grada Krapine i Hrvatskog zagorja. Vjerujemo da Sunce putuje našim koferima s motivima Starog grada Krapine, svetišta Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, gradskog trga, krapinskog neandertalca, licitarskog srca i drvenih tradicijskih dječjih igračaka te upućuje pozdrave svima prikazujući ljepotu „Zagorja - bajke na dlanu“.

Projekt Noć knjige pripremile su i provele učiteljice Hrvatskog, Njemačkog i Engleskog jezika sa stručnom suradnicom knjižničarkom. Sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda, a izvedba završnice projekta  ostvarena je tijekom redovne nastave od 19. do 23. travnja.

Na satu Engleskog jezika u PŠ Škarićevo iskoristili smo činjenicu da su četvrtaši i prvašići u kombiniranom odjeljenju. „Veliki“ četvrtaši na trenutak su preuzeli ulogu učiteljice i podučili malene o svijetu gusjenica i leptira. Nakon uvodnog razgovora pročitali su im priču o gladnoj gusjenici („A hungry caterpillar”) iz prekrasno ilustrirane slikovnice. Priču su prvašići pratili s velikim zanimanjem, a potom je uslijedila izrada razredne gusjenice koja krasi zid učionice. Bio je to poseban dan kako za četvrtaše koji su vrlo zanimljivo održali sat stranog jezika, tako i za prvašiće koji su uživali u danu provedenom uz posebnu priču ispričanu na poseban način!

U 5. a i 5. b razredu na satu Engleskog jezika razgovaralo se o tome zašto volimo knjige:

Little critics

„I like the book because you can have fun, be excited and learn something." 

„....touching and beautiful story..."

„the book shows the right values and human qualities..." 

„It shows how strong, brave and smart kids can be and that we can do anything if we work together." 

„I would recommend the book because of all the beautiful and sad and funny moment.

„On a scale of 1/10, I would give it an 11." 

„It has many illustrations." 

Na satu Njemačkog jezika učenici 6. a su s učiteljicom razgovarali o tome zašto je važno čitati na stranom jeziku. Istaknuli su da čitanjem proširuju vokabular na stranom jeziku, razvijaju i uvježbavaju tehniku izražajnog čitanja te da čitanjem proširuju svoja dosadašnja znanja. Prisjetili su se knjige Ben liebt Anna (Peter Härtling). Zajedno su pročitali ulomak, odredili glavne likove i temu. Tema je njima bliska, a to je prva ljubav (Die erste Liebe). U wordwallu su učenici okarakterizirali likove te su uz pomoć osobina likova napravili Vennov dijagram. Odredili su Benove i Annine osobine i pronašli zajedničke (10 Jahre alt, vierte Klasse, Freundschaft…).  

Na satu Hrvatskog jezika Ivor i Miran iz 7. b svoje su razredne kolege i kolegice podsjetili zašto je važno čitati:

-          tko redovito čita knjige, svakoga dana nauči nešto novo

-          čitanjem proširujemo rječnik

-          čitanje nas čini boljom osobom

-          čitanjem oštrimo um, jačamo koncentraciju i pamćenje

-          čitanjem ublažavamo simptome depresije

-          čitanje nas opušta.

U školskoj su knjižnici pripremljene različite aktivnosti u kojima su sudjelovali učenici 5. a, 7. a, 7. b te 8. a i 8. c razreda. Učenici petog razreda sudjelovanjem u kvizu na zabavan su način provjerili znanje o navedenoj manifestaciji kao i o poznavanju osnovnih pojmova iz knjižničarstva. Odabirom nedostajućih riječi učenici sedmih razreda upoznali su lijepe citate o knjigama i čitanju poznatih hrvatskih i svjetskih pisaca i znanstvenika dok su frazeme hrvatskog jezika otkrivali učenici osmih razreda te potom sudjelovali u Bijegu iz knjižnice. Najuspješniji su učenici i nagrađeni! U navedene aktivnosti mogli su se uključili svi zainteresirani učenici putem poveznica na stranicama Virtualne školske knjižnice.