Obilježili smo i...

Uz Mjesec borbe protiv ovisnosti

Svjetski dan kravate obilježava se svake godine 18. listopada kako bi se odala počast ovom prepoznatljivom modnom dodatku.  Kravata kao simbol profinjenosti i kulture smatra se izvornim hrvatskim proizvodom. Njezin put prema popularnosti započeo je u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika koji su za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata oko vrata nosili karakteristično zavezane marame. Taj modni detalj, koji je ubrzo privukao pozornost Francuza, s vremenom je postao i neizostavan dio muške i ženske mode diljem svijeta.

Stoga je povodom njegova obilježavanja u 4. a i b razredu promicana bogata kulturna ostavština Hrvatske. Na nastavnim satima obogaćenog učenja koje je održala stručna suradnica knjižničarka, učenici su zajedno čitajući naglas knjigu Božidara Prosenjaka upoznali Priču o kravati. Osim o nastanku prve kravate, ovom pričom uvrštenom i u svjetsku digitalnu knjižnicu, učenici su saznali i zanimljive detalje o sudjelovanju hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Nakon razgovora o bogatoj povijesti kao i o značaju i utjecaju kravate na svjetsku modu, s velikim su interesom prionuli likovnom i pisanom izražavanju. Dizajnirali su uzorke kravata, izrađivali ih origami tehnikom te o njima pisali stihove. Uz promicanje nacionalnog identiteta, tradicije i kulturnog naslijeđa time se doprinosilo i ostvarenju školskog projekta „Prirodna i kulturna baština moje Hrvatske“. 

Obilježili smo Svjetski dan kravate

Svake godine od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti. Njegovim obilježavanjem uz ukazivanje na probleme koji vode različitim oblicima ovisnosti nastoje se promicati aktivnosti koje bi prevenirale njihov nastanak. Stoga se učenike motivira za odabir zdravih stilova života i pravilnog organiziranja slobodnog vremena.

Učenici danas većinu slobodnog vremena provode uz medije pri čemu veoma važnu ulogu ima internet. Osim što učenicima služi kao mjesto igre, istraživanja i učenja, njime često komuniciraju i s drugim osobama. Kako bi ukazali na važnost poštivanja sebe i drugih u virtualnom svijetu, pravila lijepog ponašanja i komuniciranja, te sigurnog i odgovornog korištenja interneta, učenici 2. a, 2. b i 3. b razreda na nastavnim su satima obogaćenog učenja pod vodstvom stručne suradnice knjižničarke ponovili kako sigurno i kreativno koristiti internet. Uz učenje o sigurnosti i korištenjem Pinteresta razvijali su maštu i kreativnost te izradili prigodne ukrase i čestitke za nadolazeće blagdane.

Uz Međunarodni dan obitelji

Međunarodni dan obitelji, 15. svibnja, proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom 1993. godine. Prvi put je obilježen 1994. godine, a obilježava se s ciljem podizanja svijesti o važnosti obitelji i njezine uloge u društvu. Time se želi ukazati da se bitna obilježja čovječanstva kao što su zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir počinju izgrađivati u obitelji.
Stoga je povodom obilježavanja ovog dana stručna suradnica knjižničarka na nastavnim satima obogaćenog učenja u okviru A2 nastave raznovrsnim aktivnostima kod učenika 1. razreda promicala obiteljske vrijednosti i zajedništvo. Za to se poslužila pričom Andreje Peterlik Huseinović Moja obitelj.  Nakon čitanja priče uslijedio je razgovor o obitelji te su učenici uz članove svojih obitelji navodili i kako u obitelji najviše vole provoditi zajedničko vrijeme. Potom su se likovno izražavali crtajući svoju obitelj. 

Obilježili smo Međunarodni dan materinskog jezika i
Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Međunarodni dan materinskog jezika, koji se obilježava 21. veljače, posvećen je promicanju jezične i kulturne raznolikosti te važnosti očuvanja materinskih jezika. Odluku o njegovu proglašenju donio je UNESCO 1999. godine želeći ukazati na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na globalnoj razini. Povodom njegova obilježavanja učenici 5. a razreda su na nastavnim satima obogaćenog učenja u okviru projekta Rastemo uz čitanje 2  sudjelovali u raznim aktivnostima pod vodstvom stručne suradnice knjižničarke. Osim što su razgovarali o važnosti očuvanja materinskog jezika i njegovih narječja, čitali su pjesme o hrvatskom jeziku, potom izdvajali najdojmljivije stihove i pjesničke slike te ih prikazali PowerPoint prezentacijom. Okušali su se i u prevođenju pjesama s kajkavskog i čakavskog narječja na hrvatski standardni jezik. Sudjelovanjem u kvizu ponovili su ranije stečena znanja o službenom, materinskom i razgovornom jeziku, ali i bogatili rječnik usvajanjem pojmova zavičajnog govora te time njegovali vrijednosti tradicije i lokalnog identiteta. Navedenim aktivnostima spoznali su kako materinski jezik nije samo sredstvo komunikacije već je i odraz naše pismenosti, kulture i identiteta. Ujedno su obilježili i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva čije je proglašenje inicirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Time je želio skrenuti pozornost na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan. Stoga su učenici pisanjem inicijala svoga imena slovima hrvatske glagoljice njegovali i jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u svijetu.

Dan Grada Krapine

Grad Krapina slavi svoj dan na blagdan Svetog Nikole. Povodom njegova obilježavanja različitim aktivnostima u 5. a i 5. b razredu promicana je bogata kulturna i povijesna baština našega grada. Time je u okviru A2 nastave nastavljeno ostvarivanje projekta „Rastemo uz čitanje 2“ koji su osmislile i provode stručne suradnice škole - edukacijska rehabilitatorica, pedagoginja i knjižničarka uz podršku učiteljica Hrvatskog jezika, a u kojem sudjeluju učenici 5. razreda. Tom prigodom učenici su ponovili, ali i upoznali pjesme različitih autora posvećenih Krapini. Osim na standardnom jeziku, čitali su i pjesme napisane na kajkavskom narječju od kojih su mnoge i uglazbljene. Inspirirani stihovima i poznatim motivima grada Krapine stvaralački su se izražavali pisanjem činkvina čime je uz razvijanje ljubavi prema gradu njegovana i kajkavština. Sudjelovanjem u kvizu te potom i u igri Učitaj QR kod i obilježi god! saznali su i ponovili mnoge zanimljivosti vezane uz bogatu sportsku, povijesnu, obrazovnu i kulturnu baštinu svog grada. Uz stjecanje znanja, razvijanje mašte i kreativnosti nastavom su promicane vrijednosti kulturne baštine kao važne sastavnice čuvanja nacionalnog identiteta.

Uz Svjetski dan djece

Svjetski dan djece, 20. studenoga, dan je obilježavanja usvajanja Konvencije o pravima djeteta. Ove godine 35. je obljetnica njezina usvajanja kao najšire i najbrže ratificiranog ugovora o ljudskim pravima u povijesti. Taj dan podsjetnik nam je kako i u svijetu brzih promjena, klimatskih, tehnoloških i demografskih izazova, djeca zaslužuju sigurnu i održivu budućnost i poštivanje njihovih prava poput prava na obitelj, obrazovanje, zdravlje, život u miru, zaštitu, igru i svoje mišljenje. Kako bi učenicima ukazali na važnost i poštivanje dječjih prava, stručne suradnice škole – edukacijska rehabilitatorica, pedagoginja i knjižničarka održale su nastavu u 2. a, b i c razredu obogaćenu raznovrsnim aktivnostima u sklopu projekta Rastimo uz čitanje 1 poput gledanja crtanog filma, čitanja slikovnice, igrama memory i puzzli u digitalnom obliku, ilustriranjem različitih dječjih prava te izradom plakata. Time su učenici naučili i ponovili kako su ljudska (dječja) prava neotuđiva i univerzalna te da sva djeca zaslužuju brigu i zaštitu odraslih kako bi mogla izrasti u odgovorne i vrijedne ljude. 

Uz Dan rječnika

Dan rječnika obilježava se svake godine 16. listopada u spomen na život i djelo američkog leksikografa, pravopisnog reformatora i političara Noaha Webstera. Povodom njegova obilježavanja na nastavnim satima u 5. b razredu promicana je kultura upotrebe rječnika. Nastavu je održala stručna suradnica knjižničarka uz podršku učiteljice Maje Jureković. Učenici su tom prigodom upoznali rječnike kao dio referentne ili priručne zbirke. Učili su o vrstama rječnika, njihovoj strukturi te razlikovanju osnovnoga i prenesenoga značenja riječi. Uz upućivanje kako se služiti rječnicima u tiskanom i digitalnom obliku, ukazivano im je i na važnost njegovanja i očuvanja hrvatskoga standardnog jezika odabirom izvorno hrvatskih riječi u svakodnevnom govoru. Samostalnim korištenjem rječnika i razgovorom o značenju nepoznatih riječi stjecali su naviku i vještine njihovog pravilnog korištenja te ujedno razvijali jezičnu kulturu i njegovali hrvatski jezični identitet.  

Dan sigurnijeg interneta 

Svake godine, drugog utorka u veljači s ciljem promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe interneta i digitalnih tehnologija, posebice među djecom i mladima, diljem svijeta obilježava se Dan sigurnijeg Interneta. Ove godine obilježava se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“.  Povodom njegova obilježavanja i promicanja digitalne sigurnosti i digitalne svijesti, stručna suradnica knjižničarka pripremila je brojne aktivnosti i održala nastavu u 2. a i 2. b razredu uz podršku učiteljice Informatike. S obzirom na to da su djeca i mladi često izloženi neprimjerenom sadržaju, tijekom nastave učenici su razgovorom, rješavanjem radnih listića i igranjem društvenih igara ponovili pozitivne i negativne strane interneta, važnost poštivanja pravila lijepog i odgovornog ponašanja te kako se zaštiti od opasnosti koje vrebaju u digitalnom svijetu.

Uz Međunarodni dan smijeha

Povodom Međunarodnog dana smijeha u našoj je školi gostovao svjetski poznati mađioničar i iluzionist Jozo Bozo. Jozo Bozo već više od dvadeset godina profesionalno uveseljava djecu i odrasle. U brojnim je navratima svrstan u TOP 10 dječjih mađioničara na svijetu. Održao je tisuće predstava u školama, vrtićima i kazalištima u RH i diljem svijeta među kojima su i nastupi u New Yorku, Hollywoodu, Washingtonu, Las Vegasu, Portoriku.

Za učenike razredne nastave matične i područnih škola održao je dvije predstave „To je to“ koje su obilovale trikovima, šalama i vrijednim porukama. Osim o važnosti zdrave prehrane i čuvanju okoliša, učenike je poučavao i o nužnosti boravka na svježem zraku. Kako ne bi propustili najljepše trenutke, poručio je neka manje vremena provedu pred ekranima, a više u druženju i igri s roditeljima i prijateljima u prirodi. Tijekom susreta sve je prštalo od smijeha i čarobnih iznenađenja, a posebno su uzbuđenje izazvali interaktivni dijelovi predstava u kojima su učenici asistirali u izvođenju trikova te potom bili prigodno darivani.  

Na kraju susreta Jozo Bozo svim je prisutnima podijelio simbolične poklone, a školskoj knjižnici poklonio svoje dvije društvene igre. Igrama „Čovječe, nauči se!“ i „Čovječe, glupiraj se!“ učenici će se moći u školskoj knjižnici uz učenje zabaviti, smijati, razgibati te u druženju i smijehu uživati. Za uistinu nesvakidašnji doživljaj i čarobni predah od školskih obveza oduševljeni su učenici Jozu Bozu nagradili i ispratili velikim pljeskom te s nestrpljenjem očekuju ponovni susret...

Kreativna radionica uz Mjesec borbe protiv ovisnosti

Svake godine od 15. studenog do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti. Njegovim obilježavanjem uz ukazivanje na probleme koji vode različitim oblicima ovisnosti nastoje se promicati aktivnosti koje bi prevenirale njihov nastanak. Stoga se učenike motivira za odabir zdravih stilova života i pravilnog organiziranja slobodnog vremena.

Učenici danas većinu slobodnog vremena provode uz medije pri čemu veoma važnu ulogu ima internet. Osim što učenicima služi kao mjesto igre, istraživanja i učenja, njime često komuniciraju i s drugim osobama. Kako bi ukazali na važnost poštivanja sebe i drugih u virtualnom svijetu, pravila lijepog ponašanja i komuniciranja, te sigurnog i odgovornog korištenja interneta, za učenike 3. a razreda organizirana je radionica Sigurno i kreativno korištenje interneta. Radionicu su osmislile i provele stručne suradnice škole – edukacijska rehabilitatorica, pedagoginja i knjižničarka uz podršku razredne učiteljice. Uz učenje o sigurnosti, učenici su koristeći video zapise na popularnom YouTubeu razvijali maštu i kreativnost te izradili prigodne ukrase i čestitke za nadolazeće blagdane.

Uoči Svjetskog dana kulturne raznolikosti upoznali smo hrvatska tradicijska glazbala uz članove Orkestra Ansambla LADO

U školi smo ugostili članove Orkestra Ansamba LADO -  g. Alana Kanskog, voditelja Orkestra, i g. Stjepana Večkovića, glazbenika solista. Poznati multiinstrumentalisti Ansambla održali su za učenike 7. i 8. razreda glazbenu radionicu tradicijskih glazbala kojom su predstavili bogatu hrvatsku baštinu.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, nacionalni je profesionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine, sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskoga prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Za svoj rad i zasluge u promicanju nacionalne baštine dobio je mnoge nagrade i priznanja. U preko 70 godina postojanja održao je preko 5000 nastupa u Hrvatskoj i 48 zemalja svijeta, te izdao tridesetak izdanih nosača zvuka za koje je osvojio brojna priznanja i nagrade.

Ansambl LADO nije samo plesni ansambl. Uz plesne, vokalne i vokalno-instrumentalne koncerte, samostalne koncerte održavaju i Ladarice, Vokalisti Ansambla LADO i Orkestar Ansambla LADO.

Orkestar Ansambla sastavljen je od četrnaest glazbenika - multiinstrumentalista koji sviraju gotovo sva tradicijska glazbala koja postoje na ovim prostorima i sudjeluje na svim koncertima ansambla. U proteklih desetak godina orkestar Lada održao je niz samostalnih cjelovečernjih koncerata s različitim programima te objavio tri nosača zvuka.*

Glazbenici su tijekom susreta učenike upoznali s brojnim tradicijskim glazbalima od cimbala uobičajenog za sjeverozapadnu Hrvatsku, tambura (bisernice, brača, bugarije) do mandolina koje predstavljaju glazbenu tradiciju dijela jadranskog područja. Prikazali su i istarske šurlice, krčke sopele, jedinku, dvojnice, trojku, četvorku, sluškinju, strančicu, rog, okarinu, diple bez mješine, lijericu, malu harmoniku botunjeru te glazbala s mješinama – hercegovački mih, dalmatinski mih, istarski mih i gajde. 

Uz upoznavanje jednostavnih, starih i zaboravljenih glazbala, učenici su saznali i zanimljive informacije o njihovoj povijesti te kako ih i samostalno mogu izraditi od materijala pronađenih u prirodi. Uz zvuke tradicijskih glazbala susret je brzo protekao. 

*Dio teksta preuzet s http://www.lado.hr/

Valentinovski online susret krapinskih škola 

Povodom obilježavanja Valentinova u knjižnicama OŠ „Ljudevit Gaj“ i naše škole ostvarena je suradnja online susretom. Na susretu su sudjelovali članovi Vijeća učenika od 5. do 8. razreda.  Nositelji aktivnosti bili su stručni suradnici obiju škola – knjižničarke, edukacijske rehabilitatorice i pedagozi. Uoči susreta u obje su škole održane radionice u kojima su uz definiranje pojma i vrsta ljubavi, učenici upoznali pojam činkvina te se na temu ljubavi stvaralački i kreativno izražavali pisanjem i izradom čestitki. Online susret ostvaren u ugodnom i veselom ozračju, pružio je mogućnost učenicima da čitanjem svojih uradaka, razmjenom valentinovskih čestitaka, sudjelovanjem u kvizu i druženjem na drugačiji način slave ljubav i obilježe Dan zaljubljenih. Time je ostvarena još jedna od brojnih aktivnost u sklopu eTwinning projekta školskih knjižničara „Knjiga je COOL!“

Dani Side Košutić

Online recital pjesama Side Košutić održan je putem Zoom platforme u petak, 18. ožujka, povodom obilježavanja 120. godišnjice rođenja Side Košutić i uoči Svjetskog dana pjesništva. Dani Side Košutić tradicionalan su recital pjesama koji se održava u Radoboju, rodnom mjestu Side čije ime nosi i tamošnja škola. Susret je inicirala Jasenka Marmilić, stručna suradnica knjižničarka u OŠ Side Košutić u Radoboju. Ostvaren je suradnjom sa stručnom suradnicom knjižničarkom naše škole. Sudjelovali su Nika, Tara, Leon i Vedran - učenici 8. a razreda iz Krapine te  Maja, Sara, Edi, Filip, Mateo i Petar - učenici 7. b, 8. a i 8. b razreda iz Radoboja. Nakon pozdravnih riječi i predstavljanja učenici su se upoznali sa Sidinim životom i djelom, čitali Sidine pjesme posvećene ljubavi prema prirodi i zavičaju, duši i duhovnosti te promišljanjima. Također, poslušali su i uglazbljenu pjesmu književnice u izvedbi zbora Vrijeskice te sudjelovali u kvizu. Na kraju susreta učenici su, koristeći digitalni alat Mentimeter, izradili oblak riječi te novo iskustvo opisali kao poučno, zanimljivo, zabavno i osjećajno. Ovom suradničkom aktivnošću promicana je ljubav prema poeziji i čitanju te predstavljeno i  njegovano književno stvaralaštvo Side Košutić. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju i doprinosu ovom prekrasnom događanju!

Atmosferu iz obje knjižnice možete vidjeti u fotogaleriji i videu.

Video preuzet sa stranice OŠ Side Košutić, Radoboj, a izradila ga kolegica Jasenka Marmilić.

Mjesec hrvatskoga jezika 

Mjesec hrvatskog jezika je manifestacija koju je 2013. godine pokrenuo  Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Njome se ističe važnost očuvanja materinskoga jezika te upoznaje s bogatom hrvatskom jezičnom poviješću i baštinom. Tijekom Mjeseca hrvatskog jezika obilježava se i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva kojim se promiče vrijednost i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma. Povodom obilježavanje navedenih manifestacija, učenici 6. a i 6. b razreda učili su o jednom od najstarijih spomenika hrvatskog jezika pisanim glagoljicom. Nastavu s temom Istraživanje informacija održala je stručna suradnica knjižničarka uz podršku učiteljice Hrvatskog jezika Kornelije Hanžek. Učenici su tom prigodom upoznali i koristili različite izvore znanja u tiskanom i digitalnom obliku te rješavajući radne listiće saznali nove informacije o Bašćanskoj ploči. Nastavu su vrednovali korisnom i zanimljivom te istaknuli kako će im provedene aktivnosti i dobivene informacije koristiti u daljnjem obrazovanju.

Međunarodni dan materinskoga jezika 

Svjestan njegove uloge i važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći ukazati na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na globalnoj razini. Izumiranje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja te UNESCO ističe kako nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupno ljudsko znanje.

Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Međunarodni dan materinskog jezika ove se godine obilježava s temom „Poticanje višejezičnosti uključivanjem u obrazovanje i društvo“. Prepoznato je da poznavanje jezika i višejezičnost doprinosi većoj uključenosti što je i jedan od ciljeva Strategije održivog razvoja. UNESCO vjeruje da obrazovanje temeljeno na materinskom ili prvom jeziku mora početi od ranog djetinjstva, a temelj učenja je obrazovanje. 

Dan rječnika

Međunarodni dan dječje knjige

Uz Svjetski dan pripovijedanja

Mjesec hrvatskoga jezika 

Uz Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 

Povodom obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva bogatu glagoljičnu baštinu hrvatske pismenosti i kulture promicali smo kreativnom radionicom glagoljske kaligrafije u kojoj su učenici pisali stihove molitvi Ispovijest vjere Hrvata katolika, Oče naš i Zdravo Marijo hrvatskom uglatom glagoljicom. Radionica je osmišljena i ostvarena suradnjom učiteljice Katoličkog vjeronauka Katarine Puljko Leljak i stručne suradnice knjižničarke. U radu je sudjelovalo po dvoje učenika iz 8. a, 8. b i 8. c razreda.

Hrvatski sabor proglasio je 2019. godine 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora. Time je želio skrenuti pozornost na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u svijetu.

Malo zanimljivosti

·  pismo glagoljice predstavljeno je na Drugom vatikanskom saboru nakon čega su se mise počele služiti i na narodnim jezicima

·   na glagoljici je bio pisan i evanđelistar na koji su pri krunidbi prisezali francuski kraljevi, među kojima i Luj XIV. - Kralj Sunce.

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičnoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskom govornom području već od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom.

Od početka obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva Institut je na svojim stranicama pripremio i objavio raznovrsne sadržaje. Klikom na poveznicu posjetite njihovu stranice te unaprijedite i provjerite svoje znanje o glagoljici. (https://hrvatski.hr/volim-glagoljicu/) Uživajte! 

Međunarodni dan materinskoga jezika 

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. g. u Kosovcu kraj Okučana, a umro je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu. Bio je učitelj do početka drugog svjetskog rata, a nakon rata urednik je dječjih izdanja u izdavačkom poduzeću Mladost.

Pisao je pjesme za djecu i za odrasle, ali je mnogo poznatiji kao dječji pjesnik. Njegove su zbirke dječje poezije: Prepelica, Sto vukova, Kad bi drveće hodalo, Jednog jutra u gaju, Iza brda plava, Hvatajte lopova, Gdje priče rastu i Igra se nastavlja.

Napisao je i stihove za slikovnice: Vesele zamke, Medvjed kao pudar, Dva pijetla, Tko će s nama u šumicu, Životinje spavaju i Maksimir.

Prevodio je dječju poeziju sa stranih jezika, a priredio je i izbor strane dječje poezije Četiri vjetra.

Djeci je posvetio i knjigu proze Bajka o glinenoj ptici i druge bajke i priče kao i igrokaz Plava boja snijega.

Povremeno se javljao u časopisima teorijskim i kritičkim napisima o dječjoj poeziji i općenito o dječjoj književnosti.

Nagrada "Grigor Vitez"

Nagrada "Grigor Vitez" prva je i najstarija nagrada za književna i likovna dostignuća u knjigama za djecu, autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Osnovana je 1967. godine, kada je i prvi puta dodijeljena.

Rodio se na početku 20. stoljeća u Slavonskoj Požegi. Djetinjstvo provodi u Osijeku, gdje završava osnovnu školu i četiri razreda niže gimnazije. U Zagreb dolazi 1916. godine gdje i maturira te 1920. godine upisuje Filozofski fakultet. Povremeno odlazi u inozemstvo - Italiju, Njemačku, Bugarsku. Kraće je vrijeme pomoćni redatelj u Hrvatskom narodnom kazalištu, zatim radi u Higijenskom zavodu, niz godina bio je knjižničar Škole narodnog zdravlja, i u Ministarstvu narodne prosvjete. 1945. godine postaje urednik Zore, izdavačkog poduzeća Hrvatske. 1951. godine izabran je za člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Od 165 pjesama njih 127 objavio je za života u 15 samostalnih zbirki. Od književnih nagrada dobio je Zmajevu nagradu 1960. godine, 1969. godine nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo i 1976. godine nagradu "Goranov vijenac".

U književnosti se pojavio kao đak pjesmom I ja ljubim u časopisu „Pobratim“ 1916., a prvu knjigu pjesama objavio je 1931. u vlastitoj nakladi i za to dobio nagradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za najbolju zbirku pjesama.

Za života objavio je šest knjiga, pisao je kritičke i memoarske tekstove, te prevodio s ruskog.

Njegove najpoznatije pjesme su Buđenje šume koja mu je otvorila vrata hrvatske poezije, Lirika, Voćka poslije kiše s kojom je ušao i u njemačku liriku suvremene europske antologije, Balada iz predgrađa, Slap, Tiho, o tiho govori mi jesen, Oblak, Povratak, i Pjesma mrtvog pjesnika koje su prevođene na mnoge svjetske jezike.

Zbog jednostavnosti i jasnoće Cesarićeva je lirika uživala veliku popularnost u širokim čitalačkim krugovima. Poezija mu se odlikuje i muzikalnošću te je dio pjesničkog opusa dobio i posebnu dimenziju uglazbljivanjem. U uglazbljenim stihovima pjesama Voćka poslije kiše, Slap, Balada iz predgrađa i Trubač sa Seine možete uživati putem poveznica.

Kreativne radionice
uz Mjesec borbe protiv ovisnosti

Uz Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 

Rođen je 1905. g u Rastušju pokraj Slavonskog Broda.  Školu je pohađao u susjednom selu Podvinje te nastavio u Slavonskom Brodu. Potom je započeo studij šumarstva i nakon prekida upisao studij književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao 1937. g. Radio je kao korektor, nastavnik na Akademiji likovnih umjetnosti, u državnoj službi, te kao urednik u izdavaštvu. Bio je redoviti član JAZU (HAZU) od 1965. g.

Osobnost i stvaralaštvo svrstali su ga među najpopularnije autore hrvatske književnosti. To potvrđuju mnogobrojna ponovljena izdanja njegovih knjiga u Hrvatskoj i njihovo prevođenje na dvadesetak svjetskih jezika.

Napisao je više od 500 pjesama  i objavio ih u dvadesetak zbirki, a teme koje u njima pronalazimo kreću se od zavičajnih, intimnih, pejsažnih do gradskih i socijalnih.

      U književnosti se javio 1922. g. pjesmom Tužna jesen pod pseudonimom Margan Tadeon. Pod svojim imenom objavljivao je od 1930. g. Prvu samostalnu knjigu pjesama, Lirika, izdao je u vlastitoj nakladi, 1931. g.

   Zbirka pjesama Srebrne svirale prvi puta je tiskana 1960. godine, a sa svakim novim izdanjem (bilo ih je dvadesetak!) dodavane su još neke pjesme. Njihov nastanak obuhvaća veliki raspon godina, od 1920. do 2003. g.

Osim pjesama pisao je i memoarsku prozu i prevodio poeziju sa češkog, njemačkog, francuskog i slovenskog jezika. Uredio je i mnoga izdanja djela hrvatskih pisaca 19. i 20. st. te sastavio nekoliko antologija.

Za književno djelo i kulturni rad dodijeljena su mu mnoga društvena priznanja i nagrade među kojima i Nagrada »Vladimir Nazor« za životno djelo 1968. g.

 Više o životu i djelu Dragutina Tadijanovića možete saznati na njegovoj službenoj web stranici.

Uz Međunarodni mjesec školskih knjižnica i Mjesec hrvatske knjige

Uz 55. Festival kajkavskih popevki i 145. godišnjicu rođenja Dragutina Domjanića

Dan škole

Svjetski dan kulturne raznolikosti

Međunarodni dan muzeja

Međunarodni dan obitelji