Embedded Files
Zimski solsticij ili suncostaj
Zimski solsticij ili suncostaj
Zimski solsticij ili suncostaj je astronomska pojava koja nastupa 21. ili 22. prosinca, a obilježavamo ga i kao prvi dan zime. Tog dana u našim krajevima noć traje najdulje u cijeloj kalendarskoj godini, a dnevnog je svjetla najmanje jer je sjeverna zemljina polutka tog dana najviše udaljena od Sunca, a sunce se toga dana čini "najniže" nad obzorom, kao da "stoji".
Iako dan zimskog solsticija nije i najhladniji dan u godini jer prava zima tek sada počinje, činjenica da je od tada svaki dan par minuta dulji, u drevnim kulturama koje su puno teže od nas proživljavale hladna i mračna zimska razdoblja, ovi su dani budili optimizam jer se malo po malo vraćala snaga sunca i primicalo proljeće, a s njime i novi ciklus u prirodi.
Upravo stoga, vrijeme zimskog solsticija povezano sa svečanostima u čast ponovnog rođenja i svjetlosti s čime su povezani i božićni simboli i običaji kao što je unošenje badnjaka u kuću, kićenje zimzelenog drva i paljenje svijeća.
JESTE LI ZNALI: ŠTO JE TO ADVENT?
JESTE LI ZNALI: ŠTO JE TO ADVENT?
Advent ili došašće je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića.
Advent počinje četiri tjedna prije Božića, najranije 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak.
U dane došašća kršćani se pripremaju za Božić. To je vrijeme molitve, činjenja dobrih djela i darivanja. Čiste se i ukrašavaju kuće te pripremaju namirnice za blagdanski stol.
Iz generacije u generaciju prenose se i ponavljaju običaji od kojih su se mnogi sačuvali do danas. Običaj koji najsnažnije obilježava advent je slaganje adventskog vijenčića na stol i vrata. Vjenčić za stol sadrži četiri svijeće koje se postepeno pale svake nedjelje od početka adventa do Božića.
VOĆE JE ZDRAVLJE!
VOĆE JE ZDRAVLJE!
Voće je jedna od bitnih namirnica za zdravo odrastanje djece i zdravi život odraslih osoba.
Pomislite samo kako je bogato carstvo voća! Svako godišnje doba i svako klimatsko područje na našoj planeti Zamlji omogućava rast drugačijih vrsta voća.
I,…ne morate voljeti svaku vrstu voća – svatko može odabrati svoje “favorite”!
Iako je najzdravije uživati u svježem sezonskom voću, primjerice zimi u narančama, mandarinama i bananama, fini i posebno hranjivi su i osušeni voćni plodovi koji nam omogućavaju da usred zime jedemo fine smokve ili pak šljive. Voće se nalazi i u kompotima koji mogu biti ukusan i lagan desert poslije obroka.
PSI IMAJU 10 000 PUTA RAZVIJENIJI NJUH OD ČOVJEKA
Psi u divljini preživljavaju pomoću lova, a njihovi su se tjelesni osjeti razvili da im u tome pomognu na najbolji način. Sluh, vid, dodir, okus i njuh od najveće su važnosti, ali kod današnjih se pasa stupanj razvoja svakog pojedinog osjeta promijenio s godinama selektivnog uzgoja. Na primjer, brzi psi kao što su engleski, afganistanski i perzijski hrt love pomoću vida i izgube zanimanje ako ne mogu vidjeti svoj plijen. S druge strane, pasmine poput baseta i beaglova love pomoću njuha i slijede miris – koji može biti i do tjedan dana star.
Vid – iako dobro vide na daljinu, većina pasa ne može fokusirati objekte koji su bliži od otprilike 25 cm.
pasa je dobro razvijen te mogu čuti zvukove šireg raspona frekvencije i s veće udaljenosti nego ljudi. Psima visokofrekventni zvukovi – kao oni iz usisavača i drugih kućanskih aparata – mogu biti neugodni ili čak bolni. Sposobnost sluha bolja je u pasmina s uspravljenim ušima.
Okus uz miris ima važnu ulogu u određivanju određene hrane koju pojedini pas najviše voli jesti. Većina pasa voli veći raspon okusa, a mnogi imaju poseban ukus.
Kao svi drugi sisavci i psi su osjetljivi na temperaturu i bol te odgovaraju zadovoljstvom na prijateljski dodir. Međutim, mnogi se bune kad ih se dira oko repa i stražnjice ili po nogama.
Mogu razlikovati boje – iako se psu mogu činiti ublaženima – i jasnije vide nego ljudi pri prigušenom svjetlu. Iako je njihova sposobnost da vide detalje ograničena, psi su vrlo osjetljivi na kretanje – miran objekt možda neće primijetiti s daljine, ali otkrit će ga čim se pomakne.
Njuh – psi imaju vrlo dobro razvijen njuh – njihovo osjetilo njuha osjetljivije je od ljudskoga do 10.000 puta. No, njuh nije samo važan za nalaženje hrane – on je jedan od najvažnijih načina komunikacije među psima.
Sluh
Page updated
Google Sites
Report abuse