Video razglednica grada Čakovca

Župa sv. Nikole Biskupa Čakovec

Franjevce tek osnovane "Ilirske kustodije sv. Ladislava" pozvao je u Čakovec 1659. gospodar grada i naselja koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola Zrinski ml. 1659. Zagrebački biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi franjevcima crkvu i samostan, jer ga je 1664. spriječila nenadana smrt; podigao im je samo malu zidanu crkvicu 1691.

Nikolin sin Adam koji je poginuo je kod Slankamena, ostavivši oporučno franjevcima 2000 florena i 500 forinti 1702. 4. rujna, bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela. 1707. 7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu crkvu.

God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki.

1723. požar je opustošio crkvu i samostan, zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito su obnovljene, a 1906. je Josip Brandl postavio današnje. 1750. darovala je sliku sv. Nikole na glavnom oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja crkvenog tornja.

1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe. 1767. spominje se zajednica franjevačkih trećoredaca, a oltar sv. Franje ukazuje da je to bila bratovština franjevačkog pojasa.

1767. započela je izgradnja današnjeg jednokatnog samostana. 1789. prenio je biskup Maksimilijan Vrhovac središte župe Mihovljan u Čakovec i povjerio franjevcima upravu župe. Na području župe bilo je prije Drugoga svjetskog rata 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.

Danas župi pripadaju slijedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu - Sv. Rok i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavi na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.

25. veljače1867., umro je u Koprivnici najznačajniji franjevački glazbenik 19. stoljeća fra Fortunat Pintarić, rođeni Čakovčanac. Najaktivniji dio života proveo je u Varaždinu, i to u službi gimnazijskog profesora, vjeroučitelja i učitelja pjevanja i sviranja (1836-1952). Bio je vrstan orguljaš, glazbeni pedagog i skladatelj. Njegovo glazbeno stvaralaštvo obuhvaća 11 zbirki crkvenih popijevki medu kojima je najznačajnija Crikvena lira (1850), 40 različitih misa, zatim figuralne crkvene popijevke te skladbe za orgulje, a onda i svjetovne popijevke kao i svjetovne instrumentalne skladbe.

Čakovečki je samostan danas duhovno središte Međimurja. U prošlosti je u njemu djelovala filozofska škola kao i škole moralnog bogoslovlja i crkvenog govorništva; o toj školskoj djelatnosti svjedoči samostanska zbirka filozofskih i teoloških rukopisa. Franjevci su također poučavali djecu pučkoškolskog uzrasta kao učitelji osnovne škole u gradu.

Danas je crkva sv. Nikole bogata baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića (1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva. U samostanu postoji zbirka slika, napose iz baroknog razdoblja. Osnovna zadaća ovoga samostanskoga bratstva je pastoralno služenje u župi koja broji oko 18.000 vjernika.

sa str: Visit Međimurje

Župa sv. Nikole biskupa Čakovec

FOTOGALERIJA POČETNA