Prigradska naselja

Šenkovec (mađarski Szentilona) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji. Općina Šenkovec osnovana je 1997. godine. Smještena je u središnjem dijelu Međimurske županije, u neposrednoj blizini Čakovca. Nalazi se na jednom od najvažnijih pravaca sjeverozapadne Hrvatske, državnoj cesti D-209 prema granici s Republikom Slovenijom. Područje Općine prostire se od Globetke, preko prve dravske stepenice sjeverno od Čakovca, na sjever do briježnog područja zapadno od Balogovske šume. Kapelica Svete Jelene, kao ostatak bivšeg samostana Pavlina, spomenik je nulte kategorije.

Nova crkva sv. Jelene Križarice i Osn. škola Šenkovec Stara kapelica sv. Jelene Šenkovec

Glavna ulica u Šenkovcu Kapelica u Šenkovcu

Opčina Šemkovec Nova župna crkva sv. Jelene Križarice sa tornjem

Raskršće "Trokut" Šenkovec

Centar naselja Šenkovca

Općina Nedelišće

Nedelišće (mađarski Drávavásárhely) je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji. Općina Nedelišće nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske. Samo naselje Nedelišće nalazi se na glavnoj prometnici, između Čakovca i Varaždina. 3 km od Čakovca, 13 km od Varaždina. Općinu Nedelišće čine naselja: Nedelišće (centar općine), Pušćine, Kuršanec, Dunjkovec, Pretetinec, Slakovec, Gornji Hrašćan, Macinec, Trnovec, Črečan. S površinom od 58,32 km² druga je najveća općina u Međimurju.

Smatra se da je Nedelišće dobilo naziv po danu nedjelji, odnosno danu kada se štuje Presveto Trojstvo. Na livadi Stara ves uz Nedelišće (na istoku) je istraživano zasad najstarije slavensko naselje zabilježeno u Hrvatskoj. Najstarija ranoslavenska zemunica datira iz početka 7. st. Prvi put se ime Nedelišće spominje 1226. godine u darovnici kralja Bele IV. Naselje Nedelišće se u srednjem vijeku razvilo kao trgovište (oppidum) sa sajmovima i obrtnicima te postalo gospodarsko, a neko je vrijeme bilo i kulturno središte Međimurja. Oko crkve u Nedelišću bilo je trgovišno podgrađe, gdje su živjeli kmetovi, razni zanatlije, trgovci i drugi poduzetnici. Mjesto je imalo određene sajmišne povlastice, koje su bile važne za život oppiduma, a već 1498. godine u Nedelišću je otvorena i znamenita carinarnica ili tridesetnica. U 15. i 16. stoljeću Nedelišće bilježi značajan demografski i gospodarski uspon, posebice u vrijeme Zrinskih (od 1546. do 1691. g.). U to je doba Nedelišće izraslo u jednu od središnjih međimurskih naseobnih jedinica s važnim gospodarskim, upravnim i kulturnim funkcijama za širu okolicu. U nekim dokumentima iz 15. stoljeća Nedelišće se vodi i kao grad (Civitatis Nedelicensis). Na jednom od tih dokumenata nalazi se i prvi poznati pečat oppiduma, odnosno civitatisa Nedelišća. Na pečatu se nalazi Presveto Trojstvo.

U Nedelišću je u vrijeme Zrinskih djelovala jedna od prvih hrvatskih tiskara (od 1570. do 1586. godine), u kojoj je 1574. godine tiskan "Decretum" Ivana Pergošića (prijevod Verboczyjeva "Tripartituma"), najstarija hrvatska kajkavska knjiga. U hrvatskoj književnosti poznata su imena nedelišćanskog svećenika i pisca Mihalja Šimunića te Jurja Križanića, župnika u Nedelišću.

Osnovna škola Nedelišće Mesap sajam gospodarstva Nedelišće

Izložbeni sajam u MESAP-u Nedelišće Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću

Izložba međimurskog konja na MESAP-u Vanjski izložbeni prostoru

Mačkovec - Crkva sv. Petra i Pavla

Mačkovec (mađarski Nyírvölgy) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Čakovca, Međimurska županija.

Naselje Mačkovec smješteno sjeverno od Čakovca nastalo je kao i većina naselja i trgovišta u Međimurju u 13. stoljeću, no prvi je pisani spomen Mačkovca 27. kolovoza 1376. godine. Naime, tog dana je Stjepan Lacković II., sin Stjepana Lackovića I. osnovao samostan Svete Marije i Svih svetih zajedno sa suosnivačima: Stjepanom kraljevskim konjušnikom, Dionizijem, sinom bivšeg erdeljskog vojvode Dionizija, Andrijom, sinom bivšeg erdeljskog vojvode Nikole i Ladislavom, sinom Stjepana II. na mjestu zvanom Varhel koji je bio smješten na njegovom posjedu.

Mačkovec, odnosno Mazkuch kako je tada bilo zapisano u službenoj ispravi bio je na granici poklonjenog posjeda sa sjeverne strane. Nakon toga, 28. kolovoza 1467.godine kapetan čakovečke utvrde Friderik Lamberger iz pobožnosti prema Gospi Mariji Pavlinima poklanja i sam posjed Mačkovec sa svim pripadajućim prihodima.

Stari bunar "đerdan" u Mačkovcu Jezero "Martica" u Mačkovcuu

Stari đerdan u Mačkovcu