Autorica: Maja Lunde

Naslov izvornika: The History of Bees

Godina izdanja: .

Nakladnik: Naklada Ljevak d.o.o.

O autorici:

Norveška scenaristica i književnica, autorica desetaka knjiga za djecu i mlade. Povijest pčela je njezin prvi roman za odrasle, distopijska priča iz četverodijelnog ciklusa o temeljnim egzistencijalnim temama s kojima se suočava suvremeni svijet. Knjiga je 2015. godine nagrađena prestižnom nagradom 'Norveški Bookseler'. 

'Pčele mogu prevaliti više kilometara dnevno. Tisuće i tisuće cvjetova. Bez njih su cvjetovi jednako beskorisni kao i natjecateljice na izborima ljepote. Lijepo ih je gledati dok traju, no potpuno su bezvrijedne dugoročno. Cvijeće uvene, umre, ne donijevši plod.'

Prvi dio tetralogije 'Povijest pčela' bavi se krucijalnom egzistencijalnom temom. Jeste li se ikada zapitali što bi bilo kada pčele ili neki drugi kukci ne bi postojali? Zašto su baš pčele toliko važne za nas? Ta mala, neznatna bića od kojih većina nas bježi glavom bez obzira smatrajući ih smrtnim neprijateljem. A pčele su tako krasna bića, savršeno uređena, funkcionalna zajednica i prijeko potrebna ljudskoj i drugim vrstama za budući život.

'Ali bez pčela je cvijeće samo cvijeće, ne borovnice, ne kruh na stolu.'

Iako je djelo fikcija, ono u sebi sadrži elemente znanstvenih istraživanja, pretpostavki i dokaza, stvarnih situacija s kojima se pčelari već sada susreću. Autorica predstavlja tri lika koja su usko vezana uz pčele i svaki od tih likova predstavlja prošlost, sadašnjost i budućnost pčela i života koji ovisi i vrti se oko pčela. 

Pratimo Williama (19. st.), znanstvenika, izumitelja kojemu su glavna preokupacija proučavanje života pčelinjih zajednica, uloga pčela u procesu proizvodnje meda te izrada prvih modernih košnica koje nisu isključivo pletare. William predstavlja prošlost i začetak znanosti koja proučava pčele. 

Sadašnjost predstavlja pčelar George (21. st.) koji se susreće s tipičnim problemima s kojima se susreću i današnji pčelari. Naglasak je ovdje na nečemu što se i u stvarnosti naziva 'kolaps pčelinjih zajednica'  koji se očituje u pomoru ili nestanku čitavih zajednica radilica koje napuštaju maticu i ličinke, a zbog čega u svijetu propadaju milijuni zajednica. Uzroci napuštanja i propadanja pčelinjih zajednica su nepoznati, a na njihovom se otkrivanju godinama intenzivno radi. Neki smatraju da je uzrok propadanja pčelinjih zajednica monokultura, odnosno uzgoj samo jedne biljne vrste i smanjenje biljne raznolikosti, premalo divljeg cvijeća i šuma, prijevoz pčelinjih zajednica na ispaše, jednolična prehrana itd. 

'Bili smo vodeći zagađivaći i zbog toga smo postali vodeći oprašivaći. Paradoks nas je spasio.'

Budućnost je predstavljena očima mlade majke Tao čije dijete jednog dana, tijekom šetnje prirodom, strada od uboda pčele. Radnja je smještena na kraj 21. stoljeća u Kini kada pčela više nema, izumrle su i posao oprašivanja danonoćno obavljaju ljudi. Posao oprašivanja je zamoran, težak i iscrpljujući. Svijet kakav danas poznajemo više ne postoji, gradovi su prazni, ljudi umiru od gladi, ulaze u sukobe... Odabir Kine kao primjera katastrofalne budućnosti nije slučajan. Naime, Kina je zemlja koja već sada u nekim područjima nema pčela i u kojima ljudi obavljaju posao oprašivanja voćaka. 

Ovim pričama, autorica suptilno upozorava na probleme i moguće scenarije ako svijet već danas ne poduzme nešto kako bi se spriječilo izumiranje ovako važnog oprašivača. Knjiga će vas natjerati na razmišljanje i istraživanje ovog stvarnog, globalnog problema i podsjetiti nas da ako nema pčela, nema ni oprašivanja ni plodova ni cvijeta ni hrane. 

'Bez znanja nismo ništa. Bez znanja smo životinje.'

Kakvu budućnost želimo sebi i svojim potomcima? Želimo li ratovati zbog manjka hrane? Ili ipak želimo odustati od principa kojih se tvrdoglavo i vjerno držimo?