Pleme spiljskog medvjeda

'Kreb gotovo da i nije mogao razmišljati na apstraktan  način. Uz veliki napor je brojao do dvadeset. Nije imao sposobnost asocijativnog mišljenja, nije posjedovao intuiciju.' 

'Pleme spiljskog medvjeda' prva je knjiga serijala 'Djeca zemlje' koju je Auel napisala davne 1980. godine. Izvrstan roman koji nas vraća u trenutak veoma važan za razvoj ljudske civilizacije kakvu poznajemo danas. Odlazimo u kameno doba, u prapovijest, u ključne momente umiranja jednog načina života i rađanja novog.

Autorica nam prikazuje mogući susret dviju različitih stupnjeva u razvoju čovjeka, dviju rasa, neandertalaca i kromanjonaca, od kojih je jedna dosegla svoj vrhunac razvoja, a druga tek stupa na svjetsku pozornicu.

Djevojčicu Ejlu, pripadnicu kromanjonske rase, spašava pleme neadertalaca, koje je sada već intelektualno i fizički u velikom zaostatku. Upravo su ti nedostaci i različitost između Ejle i ostatka plemena glavni motiv oko kojeg se plete priča. Ejla je drugačija. Zbog svojih logičkih postupaka, intuicije, brzog rasta, drugačijeg govora, fizičkog izgleda, želje za učenjem...

'U njoj nije bilo pokornosti odnjegovane tokom bezbrojnih generacija. Ejla je bila jedna od Drugih, pripadnica mlađe, vitalnije i dinamičnije vrste, nesputane krutim okovima mozga gotovo u potpunosti sačinjenog od sjećanja. Njezin je um tražio nove puteve, a puno visoko čelo skrivalo je dijelove mozga što su joj omogućavali drugi način razumijevanja i pogled unaprijed. Ejla je mogla prihvatiti novo, oblikovati ga prema svojoj želji i preraditi u posve nove ideje, nezamislive pripadnicima Plemena.'

Ejla je problem. Bolja je od svakog pripadnika plemena, a to osobito smeta muškarcima. Pripadnici plemena ne mogu razumjeti Ejline postupke, ponašanje, pokazivanje emocija, suze, hrabrost, altruizam. Potpuno su različiti. I dok pripadnici plemena svoje postupke i ponašanja temelje na sjećanjima predaka, pohranjenima duboko u njihovom mozgu (koji više ne nudi mogućnost učenja novog), Ejla je logičarka, vođena intuicijom, željom za znanjem. Ona propitkuje, razmišlja o stvarima, analizira, promišlja, pokušava. I napreduje.

Knjiga se snažno bavi hijerarhijom unutar plemena, osobito muško - ženskim odnosima. Muškarci potpuno dominiraju ženama, oni love, prisustvuju obredima, a žene brinu o lovini, ognjištu i djeci.

'Žene su morale biti pokorne, poslušne, skromne i krotke. Bahati mladić je smatrao osobnom uvredom činjenicu da se Ejla u njegovoj prisutnosti nije barem malo bojala. Ugrožavala je njegov osjećaj muškosti.'

Svaki lik u djelu priča svoju priču i zanimljiv je za sebe. Posebnost romana je mogućnost uvida u život neandertalaca: kako izgledaju, kako se oblače, što jedu, u što vjeruju, kako je uređeno pleme, njihov spolni život, lov, oruđe i oružje, komunikacija s pripadnicima drugih plemena i sl.

Moram napomenuti da je autorica pišući ovo djelo, godinama skupljala znanje i iskustvo, čak je osobno boravila u polarnim i stepskim uvjetima i učila paliti vatru bez šibica, izrađivati kamene sjekire i noževe, košare, užad i sl.

Kada autor toliko sebe daje u pisanje djela, onda možete biti sigurni da u rukama držite priču koja će vas oduševiti i zagolicati maštu.