Naša županija

Jug središnjeg dijela Hrvatske zauzima, treća po veličini, Sisačko-moslavačka županija. Obuhvatila je Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dio Slavonije i Korduna. Graniči s četiri županije Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Brodsko-posavskom te na jugu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.

Županijski način ustroja poznat je Hrvatima još od 10. stoljeća i uspio se neprekidno zadržati sve do 1918. godine. U razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća bio je ovaj prostor u okviru Zagrebačke županije. Sadašnji županijski ustroj vraćen je temeljem Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine. Sisačko-moslavačka županija ustrojena je 16. travnja 1993. godine, da bi 1997. godine doživjela teritorijalnu izmjenu kada se izdvajaju Križ i Ivanić Grad koji prelaze u Zagrebačku županiju i općine Lasinja i Vojnić u Karlovačku županiju.

Gospodarske mogućnosti županije su velike i raznolike što dokazuje vodeni potencijal, nafta, zemni plin, obradivo tlo, šumski kompleksi, vinogradarsko-voćarska područja, termalni izvori, plovnost rijeka, prirodni rezervati i sačuvana priroda te bogatstvo flore i faune. Cestovnim, željezničkim i riječnim prometom županija predstavlja značajan prostor u prometnom sustavu Hrvatske. U riječnom prometu važno mjesto zauzima Dunavski Lloyd.

Vodeni potencijal naše županije vidljiv je u velikom broju prirodnih vodotoka i re-tencija kao i količini podzemnih voda. Kada se uz to poveže poljoprivreda kojoj pogoduje obradivo tlo koje zauzima 45% ukupnog zemljišta županije postaje jasno u čemu je gospodarska budućnost. Uz poljodjelstvo i stočarstvo važno mjesto zauzima i vinogradarstvo koje na ovaj prostor stiže s Rimljanima. Najpoznatije sorte su graševina, škrlet, frankovka, rajnski rizling i burgundac. Alkoholna i bezalkoholna pića proizvode Segestica u Sisku, Moslavka u Kutini i Moslavačko vinogorje u Voloderu.

U industrijskoj proizvodnji Hrvatske nekoliko poduzeća naše županije predstavljaju nezaobilaznu vrijednost. Nafta i zemni plin temelj su razvoja Moslavine što dokazuje Petrokemija iz Kutine kao najveći proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj. Rafinerija nafte Sisak sa svojim kapacitetima za preradu nafte i plina dobrim dijelom zadovoljava hrvatske potrebe. Sisačka željezara koja je najveći proizvođač željeza i čelika u Hrvatskoj trenutačno ima velikih problema u radu. Herbos iz Siska je najveći proizvođač sredstava za zaštitu bilja. U proizvodnji električne energije sisačka Termoelektrana velikim dijelom zadovoljava potrebe potrošača u Hrvatskoj. Selk iz Kutine je jedan od najmodernijih proizvođača u elektronskoj industriji. U prehrambenoj industriji najznačajniji je Gavrilović iz Petrinje koji prelazi hrvatske okvire. šumski kompleksi zauzimaju čak 37% ukupnog zemljišta županije što je dovelo do razvoja drvne industrije gdje su najpoznatiji Trokut Novska i DIP Majur. četiri uprave Hrvatskih šuma skrbe o šumskom bogatstvu u kojem prevladavaju hrast, grab i bukva. U tekstilnoj industriji prisutni su TKT Zlatna igla iz Siska, Pamučna predionica iz Gline i Pounje iz Hrvatske Kostajnice. Trgovina je prema financijskim pokazateljima jedna od najprofitabilnijih djelatnosti u gospodarstvu županije što ne znači da je stanje zadovoljavajuće. U malom gospodarstvu prisutno je preko 1 000 malih i oko 50 srednjih poduzeća dok se broj obrtničkih radnji kreće oko broja 3 000 i svi oni susreću se s velikim problemima u opstanku.

Na području županije u šest gradova i šest općina rade dječji vrtići u 26 prostora, a po- hađa ih preko 2 100 djece. Osnovnu školu pohađa preko 16.000 učenika u 89 središnjih, samostalnih i područnih škola. Srednjoškolaca je u županiji preko 6.000 i pohađalo srednje škole u šest gradova i jednoj općini. Visokoškolska ustanova je u Petrinji, a Metalurški fakultet u Sisku. županijska bolnica Dr. Ivo Pedišić smještana je u Sisku dok se u ostalim gradovima i općinama nalaze ostale bolnice, domovi zdravlja, zdravstvene ambulante i jedno lječilište u Topuskom. Brigu o turističkoj ponudi vodi Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije i turističke zajednice po gradovima i općinama. Najveći turistički potencijal je Park prirode Lonjsko polje, Moslavačke vinske ceste te lječilišno-rekreacijski kompleks u Topuskom.

LONJSKO POLJE

ČIGOČ, SELO RODA!

Selo Čigoč nalazi se na županijskoj cesti Sisak - Jasenovac. Od Siska je udaljen 28 kilometara. Prije Cigoča smjestilo se selo Gušće, a poslije su sela Kratečko (sjedište župe), Mužilovčica, Suvoj, Lonja i dr. Čigoč je smješten uz tišinu, mrtvi meandar Save. Tišina nije vezana podzemnim vodama sa Savom tako da uvijek zadržava istu razinu vode. Tišina je zanimljiva za ribolovce, ali i za turiste jer je prepuna lopoča i lokvanja, te ostalog močvarnog bilja. Posljednjih nekoliko godina ovdje su se nastanili i labudovi. Na početku Čigoča, odmah prije seoskog doma i prostorija mjesnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, vodi put u Lonjsko polje. Paralaleno s putem je i kanal Čigoč. Kilometar dalje je obrambeni nasip, a iza njega nepregledno Lonjsko polje - u proljeće i jesen puno vode, a u ljeto prepuno krava, konja i svinja.

Uz nasip su tzv. materijalne grabe, dovoljno duboke i bogate raznim vrstama ribe, na kojima se uvijek može vidjeti nekoliko ribolovaca. Prednost je što se na samu obalu grabe može doći s automobilom, a mnogi često podignu i šator.

Kuća u kojoj se smjestila Turistička družba Čigoč, kućni broj 29, sagrađena je 1888. godine u Bobovcu, selu s desne obale Save. Vlasnik joj je bio Nikola Laktašić, svjetski putnik. Kupac je kuću rastavio i prevezao preko Save, te je u Cigoču sastavio.

U Čigoču se nalazi drvena kuća br. 26, Uprave parka prirode Lonjsko polje, za koju kažu da je najstarija u selu. Tu se mogu dobiti informacije, nabaviti promidžbeni materijal i kupiti suveniri.

VINSKE CESTE MOSLAVINE