O svemu ponešto
Zimski solsticij ili suncostaj
Zimski solsticij ili suncostaj je astronomska pojava koja nastupa 21. ili 22. prosinca, a obilježavamo ga i kao prvi dan zime. Tog dana u našim krajevima noć traje najdulje u cijeloj kalendarskoj godini, a dnevnog je svjetla najmanje jer je sjeverna zemljina polutka tog dana najviše udaljena od Sunca, a sunce se toga dana čini "najniže" nad obzorom, kao da "stoji".
Iako dan zimskog solsticija nije i najhladniji dan u godini jer prava zima tek sada počinje, činjenica da je od tada svaki dan par minuta dulji, u drevnim kulturama koje su puno teže od nas proživljavale hladna i mračna zimska razdoblja, ovi su dani budili optimizam jer se malo po malo vraćala snaga sunca i primicalo proljeće, a s njime i novi ciklus u prirodi.
Upravo stoga, vrijeme zimskog solsticija povezano sa svečanostima u čast ponovnog rođenja i svjetlosti s čime su povezani i božićni simboli i običaji kao što je unošenje badnjaka u kuću, kićenje zimzelenog drva i paljenje svijeća.
JESTE LI ZNALI: ŠTO JE TO ADVENT?
Advent ili došašće je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića.
Advent počinje četiri tjedna prije Božića, najranije 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak.
U dane došašća kršćani se pripremaju za Božić. To je vrijeme molitve, činjenja dobrih djela i darivanja. Čiste se i ukrašavaju kuće te pripremaju namirnice za blagdanski stol.
Iz generacije u generaciju prenose se i ponavljaju običaji od kojih su se mnogi sačuvali do danas. Običaj koji najsnažnije obilježava advent je slaganje adventskog vijenčića na stol i vrata. Vjenčić za stol sadrži četiri svijeće koje se postepeno pale svake nedjelje od početka adventa do Božića.
VOĆE JE ZDRAVLJE!
Voće je jedna od bitnih namirnica za zdravo odrastanje djece i zdravi život odraslih osoba.
Pomislite samo kako je bogato carstvo voća! Svako godišnje doba i svako klimatsko područje na našoj planeti Zamlji omogućava rast drugačijih vrsta voća.
I,…ne morate voljeti svaku vrstu voća – svatko može odabrati svoje “favorite”!
Iako je najzdravije uživati u svježem sezonskom voću, primjerice zimi u narančama, mandarinama i bananama, fini i posebno hranjivi su i osušeni voćni plodovi koji nam omogućavaju da usred zime jedemo fine smokve ili pak šljive. Voće se nalazi i u kompotima koji mogu biti ukusan i lagan desert poslije obroka.
PSI IMAJU 10 000 PUTA RAZVIJENIJI NJUH OD ČOVJEKA
Psi u divljini preživljavaju pomoću lova, a njihovi su se tjelesni osjeti razvili da im u tome pomognu na najbolji način. Sluh, vid, dodir, okus i njuh od najveće su važnosti, ali kod današnjih se pasa stupanj razvoja svakog pojedinog osjeta promijenio s godinama selektivnog uzgoja. Na primjer, brzi psi kao što su engleski, afganistanski i perzijski hrt love pomoću vida i izgube zanimanje ako ne mogu vidjeti svoj plijen. S druge strane, pasmine poput baseta i beaglova love pomoću njuha i slijede miris – koji može biti i do tjedan dana star.
Vid – iako dobro vide na daljinu, većina pasa ne može fokusirati objekte koji su bliži od otprilike 25 cm.
pasa je dobro razvijen te mogu čuti zvukove šireg raspona frekvencije i s veće udaljenosti nego ljudi. Psima visokofrekventni zvukovi – kao oni iz usisavača i drugih kućanskih aparata – mogu biti neugodni ili čak bolni. Sposobnost sluha bolja je u pasmina s uspravljenim ušima.
Okus uz miris ima važnu ulogu u određivanju određene hrane koju pojedini pas najviše voli jesti. Većina pasa voli veći raspon okusa, a mnogi imaju poseban ukus.
Kao svi drugi sisavci i psi su osjetljivi na temperaturu i bol te odgovaraju zadovoljstvom na prijateljski dodir. Međutim, mnogi se bune kad ih se dira oko repa i stražnjice ili po nogama.
Mogu razlikovati boje – iako se psu mogu činiti ublaženima – i jasnije vide nego ljudi pri prigušenom svjetlu. Iako je njihova sposobnost da vide detalje ograničena, psi su vrlo osjetljivi na kretanje – miran objekt možda neće primijetiti s daljine, ali otkrit će ga čim se pomakne.
Njuh – psi imaju vrlo dobro razvijen njuh – njihovo osjetilo njuha osjetljivije je od ljudskoga do 10.000 puta. No, njuh nije samo važan za nalaženje hrane – on je jedan od najvažnijih načina komunikacije među psima.
Sluh