Mjerenje dosljednosti i progresa

U ovom članku pokušat ćemo objasniti što su dosljednost i progres te kako se te vrijednosti mjere. Kako nam uopće može pomoći mjerenje tih vrijednosti kad je riječ o produktivnosti? Moći ćete uvidjeti da nam takvi podaci pomažu da sigurno kročimo prema svojim ciljevima.

za skraćenu verziju članka kliknite ovdje >

Što je dosljednost?

U jednom od prethodnih članaka spomenuli smo da produktivnost prate neke dobre osobine, kao što je disciplina ili samodisciplina. Radi se o sposobnosti da uradimo ono što smo planirali, bez obzira na to koliko imali volje za to. Naime, ako se oslanjamo samo na raspoloženje i volju, vratit ćemo se na obavljanje jednostavnih i nužnih zadataka. Samodisciplina nas vraća na stazu koja nas vodi do naših ciljeva.

Samodisciplina nas vraća na stazu koja nas vodi do naših ciljeva.

Samodisciplina je usko povezana s dosljednošću. Možemo se usuditi reći da je dosljednost mjera samodiscipline. Svi želimo da nas krasi samodisciplina. Ali kako je očitati u brojkama?

Kako se mjeri dosljednost?

Zamislimo da smo si postavili cilj da dva puta tjedno čitamo knjige. Termini koje smo rezervirali za to su subota i nedjelja od 14 do 16 sati. Prema tom rasporedu imamo 2 prilike tjedno za čitanje knjiga, odnosno u jednom mjesecu oko 8 prilika. Sad zamislimo da smo iskoristili 6 prilika, a 2 smo propustili. Naša dosljednost je 6/8 ili 75%. To je sasvim zadovoljavajuće. Dakle, dosljednost dobijemo ako podijelimo broj iskorištenih prilika s ukupnim brojem prilika.

Dosljednost dobijemo ako podijelimo broj iskorištenih prilika s ukupnim brojem prilika.

Zašto je korisno mjeriti dosljednost?

Svako mjerenje nam omogućuje korekciju, odnosno poboljšanje. Zamislimo da smo iskoristili 3 termina za čitanje knjiga u mjesec dana. Dosljednost nam je 3/8 ili 38%. Takva dosljednost nije dobra jer ukazuje da se ne uspijevamo držati svog plana. Slaba dosljednost ukazuje na postojanje problema i potiče nas da ga riješimo. Možda trebamo biti odlučniji braniti taj termin ili ga promijeniti. Uglavnom, ne možemo se praviti da je sve u redu.

Što je progres?

Progres je dimenzija vremena i govori nam koliko smo odmaknuli od početka i koliko još imamo do cilja. Na prvi pogled čini se da je progres povezan s koracima. Međutim, on je dimenzija vremena, premda se ponekad može prikazati u koracima. Objasnimo to detaljnije u nastavku na primjeru čitanja knjiga.

Progres je dimenzija vremena, a ne omjer između broja izvršenih zadataka i ukupnog broja zadataka.

Kako se mjeri progres?

Čitanje knjiga je aktivnost koja se razlikuje od redovite tjelovježbe, kao što je sat vremena trčanja. Čitanje neke knjige ima svoj početak i svoj kraj. Kad posudimo neku knjigu u knjižnici, knjižničarka nam obično da 3 tjedna da pročitamo knjigu. Uzmimo za primjer da knjiga ima 150 stranica.

Koliko nam treba vremena da pročitamo tu knjigu? Naravno, to ovisi o našoj brzini čitanja i vremenu koje smo planirali odvojiti za čitanje. Prethodno smo rekli da smo spremni odvojiti 4 sata za čitanje tjedno. Ako nam je brzina čitanja 15 stranica po satu, to znači da ćemo tjedno pročitati 60 stranica, odnosno u tri tjedna pročitat ćemo 180 stranica. Knjigu ćemo uspjeti pročitati u zadanom roku bez puno muke. Ako se dosljedno držimo svog plana, lako možemo izračunati progres. Tako progres nakon prvog tjedna čitanja iznosi 60/150 ili 40%.

Primjer čitanja knjiga najbolji je primjer transformacije progresa kao dimenzije vremena u korake. Zašto je to moguće kod ove aktivnosti? Zato što je brzina relativno stalna. Kod čitanja knjiga progres dobijemo kad podijelimo broj realiziranih koraka (broj pročitanih stranica) i ukupan broj koraka (ukupan broj stranica).

Kod čitanja knjiga progres dobijemo ako podijelimo broj realiziranih koraka i ukupni broj koraka.

Kod nekih drugih aktivnosti (npr. tečaj sviranja gitare) to nije moguće jer koraci (lekcije i vježbe) nemaju jednako trajanje. Kako se onda mjeri progres kod takvih aktivnosti? Za to nam treba ukupno vrijeme trajanja tečaja, broj termina i trajanje pojedinačnog termina. Progres dobijemo tako da podijelimo iskorišteno vrijeme termina (broj termina x trajanje jednog termina) s ukupnim trajanjem tečaja (ukupan broj termina x trajanje jednog termina). Zamislimo da tečaj gitare traje 30 sati, dva puta tjedno po dva sata. Ako smo iskoristili 10 termina, progres je 20/30 (10x2/15x2) ili 66%. Naravno, pretpostavka je da smo usvojili sve što smo trebali naučiti. No taj segment nije tema ovog članka.

Zašto je korisno mjeriti progres?

Kako je progres dimenzija vremena, mjerenje progresa pomaže nam da procijenimo kako napredujemo prema nekom cilju. Usporedbom progresa i krajnjeg roka (eng. due date) lako je utvrditi da li kasnimo s nekim projektom. Tzv. “Gantt Chart” izvrsno je vizualno pomagalo u procjeni statusa nekog projekta.

U jednom od idućih članaka objasnit ćemo podrobnije pojam projekta i vezu između projekata i ciljeva. ◼