Dobrodošli u "Malu školu medijske pismenosti"
U ovoj školskoj godini započinjemo jedan novi program, mali školski projekt s ciljem podizanja medijske pismenosti naših učenika.
"Mala škola medijske pismenosti" bavit će se prvenstveno novim medijima i njihovim dobrim i lošim stranama. Nastala je u suradnji školske knjižničarke i odgajateljice u Učeničkom domu, prof. Marije Jerkunice te je namijenjena učenicima koji su smješteni u našem Domu. Otvorena je i za javnost, za sve učenike i nastavnike naše škole koji su zainteresirani za ove korisne i zanimljive sadržaje. Koristit će se stručni materijali s mrežnih stranica Medijska pismenost i Djeca medija.
Predviđeno je sedam nastavnih sati i to uvodni sat, pet tematskih satova i završni sat (u prvom tjednu svibnja u tijeku Dana medijske pismenosti). Tematske satove biraju učenici u anketi na temelju odslušanog uvodnog sata i ponuđenih tema te osobnih interesa.
Ako nam se želite pridružiti, dobrodošli! Sve obavijesti i najave radionica bit će na oglasnoj ploči Doma te u ovom izborniku. Ujedno, na ovim stanicama donosit ćemo izvješća, edukativne materijale i fotografije s naših radionica pa i na taj način možete imati uvid u teme o kojima će biti riječ.
LISTOPAD 2022. - POČINJEMO!!!
NAJAVA
Uvodni sat: O medijima
25. listopada 2022. u 14,20; školska knjižnica
Na uvodnom satu ponovit ćemo ili naučiti što su mediji i kako ih dijelimo te ćemo se upoznati s pojmom medijske pismenosti. U sažetom pregledu sudionicima će biti predstavljene razne teme kojima ćemo se baviti na radionicama.
Evo nas na uvodnom satu, 14 učenika koji su tijekom školovanja smješteni u naš Učenički dom i dvije nastavnice, a četvoro učenika iz Doma se ispričalo zbog odsutnosti.
Učenici su ispunili inicijalnu anketu kako bismo imali uvid u kojoj mjeri su im sadžaji o kojima ćemo govoriti poznati. Bit će zanimljivo usporediti njihove odgovore sada i na kraju našeg ciklusa radionica kad budu odgovarali na ista pitanja.
Pogledali su pripremljenu prezentaciju u kojoj smo definirali pojam medija i medijske pismenosti te su im predstavljeni razni sadržaji vezani uz ovu temu kojima možemo posvetiti pozornost.
Na kraju sata, izabrali su u anketi pet tema o kojima bi željeli više doznati. Svi sudionici su izabrali temu nasilja u medijima tako da ćemo se nasiljem baviti u ovom polugodištu.
ANKETNA PITANJA (25. 10. 2022.)
Na postavljena pitanja donosimo odgovore učenika:
Čemu služe mediji?
"Da nas informiraju, obavještavaju o novostima iz svijeta, za prijenos informacija, za širenje informacija, da saznamo neke informacije, prijenos poruka, za obavještavanje, zabavu, edukaciju, istraživanje, pomoć".
Točno! Mediji su prenositelji informacija, poruka, vijesti, obavijesti.
Služe nam za informiranje, obrazovanje i zabavu.
Kako mediji utječu na tebe?
Ima zanimljivih i manje zanimljivih sadržaja.
Mediji mi stvaraju ovisnost.
Utječu, najviše influenceri. Neke stvari su korisne, a od nekih gubim vrijeme i postajem sve više ovisna, utječe na zdravlje.
Sadržaje medija često razvrstam što je istina, a što nije. Medije većinom koristim za edukaciju. Na mene utječu pozitivno, ali nekad je pretjerano.
Dosadni su malo, ne utječu na mene.
Ne obazirem se, ne utječu baš puno na mene.
Dobri sadržaji na mene utječu dobro. Ali slažem se da loši oduzimaju vrijeme, kako koji.
Samo čitam one teme koje me zanimaju.
Ne utječu, ne pratim medijske sadržaje. Trošenje vremena.
Osjećam se potišteno i grozno kad nešto pročitam. Nabiju mi komplekse.
Iskreno, ne utječu jer me ne zanimaju baš previše. Ljudi previše vremena provode na društvenim mrežama, a manje jedni s drugima.
Često im ne vjerujem. Kad utječu, to je samo na dobar način.
Možda smo nesvjesni činjenice koju ćemo sad iznijeti, no mediji ipak utječu na naša uvjerenja, životne vrijednosti i stavove. S medijima možda provodimo više vremena nego u školi ili s članovima obitelji.
Moramo naučiti kritički vrednovati medijske sadržaje: što gledamo, slušamo, čitamo, pretražujemo. Ne treba svemu vjerovati!
Kažemo da treba biti medijski pismen. Biti medijski pismen znači naučiti čitati skrivene poruke medija, znati analizirati, procijeniti, preispitati što nam nude. No to znači i iskoristiti sve dobrobiti koje možemo imati od medija, a čuvati se i zaštititi od negativnih pojava. Zato su nam potrebne edukacije iz medijske pismenosti.
Što je medijska pismenost?
Zbog sveprisutnosti medija, medijska pismenost smatra se jednom od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Prema široko prihvaćenoj definiciji, uključuje sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih poruka u različitim oblicima. Ove četiri komponente definicije upućuju na prirodnu povezanost medijske pismenosti s pitanjima tehnološkog pristupa medijskom sadržaju; važnost kritičkih vještina, odnosno vještina analiziranja i vredovanja, nužnih za interpretiranje i razumijevanje medijskih sadržaja; i komplementarnost iskustva proizvodnje i stvaranja sadržaja kao alata za učenje kako bi se povećale bitne kritičke sposobnosti.
Sonia Livingstone, jedna od vodećih stručnjakinja za medijsku pismenost, opisuje to kao nepravocrtan, dinamičan proces učenja, u kojem svaka komponenta podržava ostale: “Učenje kako stvoriti sadržaj pomaže osobi analizirati i sadržaj koji su stvorili drugi; vještine analiziranja i vrednovanja otvaraju vrata novim načinima korištenja interneta, širem pristupu i tako dalje.”
Prema Europskoj povelji o medijskoj pismenosti, medijski pismene osobe trebale bi moći:
Učinkovito koristiti medijske tehnologije za pristup, čuvanje, ponovno dobivanje i dijeljenje sadržaja prema svojim individualnim i društvenim potrebama i interesima;
Imati pristup i donositi informirane izbore o širokom rasponu medijskih oblika i sadržaja iz različitih kulturnih i institucionalnih izvora;
Razumijeti kako se i zašto stvara medijski sadržaj;
Kritički analizirati tehnike, jezik i konvencije koje se koriste u medijima, kao i poruke koje prenose;
Kreativno koristiti medije za izražavanje i komuniciranje ideja, informacija i mišljenja;
Prepoznati i izbjegavati ili dovoditi u pitanje neželjene, uvredljive ili štetne medijske sadržaje i usluge;
Učinkovito koristiti medije u ostvarivanju svojih demokratskih prava i građanskih odgovornosti.
Renee Hobs i Amy Jensen, također poznate stručnjakinje u području medijske pismenosti, kao važne životne vještine ističu sposobnost analiziranja vijesti i oglasa, propitivanje društvene funkcije glazbe, razlikovanje propagande, mišljenja i informacija, propitivanje prikaza roda, rase i klase u zabavnim i informativnim medijima, razumijevanje utjecaja ekonomije i vlasništva na medije, i istraživanje načina kako su nasilje i seksualnost prikazani u medijskim porukama.
Izvor: https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2019/04/medijska-pismenost-istraz%CC%8Civanje2019-infografika.jpg
Nažalost, medijska pismenost u Hrvatskoj još se uvijek nedovoljno poučava, a mnoga djeca izložena su elektroničkom nasilju, manipulativnoj moći reklama, utjecaju influencera, neetičnim i štetnim sadržajima. Obmanjuju nas lažne vijesti, dezinformacije, lažni oglasi, napadaju zlonamjerni programi koji mogu ugroziti računalo, prijeti nam opasnost od krađe identiteta...
Cilj medijske pismenosti je upravo kritičko sagledavanje medijskih sadržaja, sigurno odrastanje i siguran život uz medije.
Izvor: https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2022/05/medijska-pismenost-infografika2022.jpg
U ovim infografikama, nastalim na temelju ispitivanja javnog mnijenja (roditelja, učenika i studenata) možemo uočiti da i roditelji i mladi kao najveći problem i brigu ističu elektroničko nasilje.
Svi anketirani učenici, sudionici uvodnog sata "Male škole medijske pismenosti" izabrali su temu nasilja pa ćemo nasilju u medijima i nasilju u društvenim mrežama posvetiti iduće radionice u ovom polugodištu.
STUDENI 2022.
NAJAVA
Nasilje u medijima
22. studenoga 2022. u 14,20; školska knjižnica
Mediji su puni nasilja. Nasilni sadržaji u crtanim filmovima, televizijskim filmovima i serijama, reklamama, videoigrama, stihovima i spotovima glazbenih uspješnica te internetski sadržaji utječu na život djece i mladih. Razmatrat ćemo pitanje: dovodi li izloženost nasilnim sadržajima do povećanja agresije, nasilja, nedostatka empatije?
Izvor: Mediji bez nasilja?
VAŠE MIŠLJENJE: Ovo su vaši odgovori na pitanje gdje najviše susrećemo nasilne sadržaje u medijima.
U pravu ste, društvene mreže (i internetski sadržaji) puni su vrlo opasnog nasilja, a upravo društvenim mrežama ćemo se baviti na našem narednom satu.
A na ovom satu razgovarat ćemo o nasilju u sljedećim formama/medijima:
televizijski sadržaji
filmovi i serije
crtani filmovi
videoigrice
reklame
glazbeni spotovi
sportski prijenosi
internet
Naš drugi sat "Nasilje u medijima" okupio je 17 učenika i dvije nastavnice: knjižničarku i prof. Mariju Jerkunicu.
U pripremljenoj prezentaciji osvrnuli smo se na nasilne sadržaje u djeci najomiljenijim sadržajima, a to su crtani filmovi i reklame. U crtićima je više nasilja nego u akcijskim filmovima, a ako nema humora koji ga ublažava i roditeljske prisutnosti, ti sadržaji mogu biti opasni.
Većina videoigrica je izuzetno nasilna, a nasilje dolazi i s društvenih mreža (Tik Tok izazovi) i može biti kobno za djecu u osjetljivom uzrastu.
I glazbeni spotovi (stihovi pjesama, način snimanja, efekti) mogu imati elemente agresije ili nasilja, a pogotovo filmovi i serije.
Agresija u medijima može potaknuti agresiju kod djece i mladih; ovisi o mnogim čimbenicima, a najviše o osobnosti mlade osobe i okruženju u kojem odrasta.
Na današnjem satu naučili smo:
Izloženost nasilnim sadržajima neće jednako utjecati na sve osobe. Najveći utjecaj je na mlađu djecu i to više na dječake nego na djevojčice. Nasilni sadržaji potiču na njihovo oponašanje te ih čine neosjetljivima na nasilje.
Nasilni sadržaji mogu imati veći utjecaj na osobe koje su odrasle u nasilnoj obitelji ili okolini te na osobe koje se mogu identificirati s nasilnim radnjama ili s nasilnikom (zlostavljačem).
Oponašanje nasilnih sadržaja: vjerojatnost da se oponašaju agresivni i nasilni sadržaji koje vidimo u medijima je veća ako:
počinitelj kaznenog djela nije bio kažnjen
ako nisu prikazane posljedice nasilnih djela
ako se nasilje na bilo koji način opravdava.
Nasilni sadržaji utječu na naše zdravlje, a zbog česte izloženosti nasilnim sadržajima nasilje počinjemo doživljavati kao nešto normalno, kao primjereni način rješavanja sukoba.
KAHOOT KVIZ: U Kahoot kvizu takmičilo se 13 natjecatelja ili parova natjecatelja i odgovaralo na 5 pitanja s današnjeg sata. Najbolje su bile Marta R. i Jelena S. Čestitamo!
ANKETNA PITANJA (22. 11. 2022.)
Dragi učenici!
Posebno nas vesele odgovori na pitanje kako ste se osjećali na satu. Većina vas ugodno i raspoloženo! I to je jedan od ciljeva ovih radionica, da u neformalnom, prijateljskom, opuštenom ozračju možemo razgovarati o pripremljenim temama. Budući da ste imali šest ili sedam sati nastave u jutarnjoj smjeni (i nadamo se ručali) te došli na radionicu, zaista nas raduje ako ste se mogli malo opustiti usprkos umoru i nešto novo naučiti.
Vaše voditeljice:-)
2. Najviše mi se svidjelo/najviše me se dojmilo/posebno ću zapamtiti:
Kada smo pričali o crtićima
tema kako rješiti nasilje
Način izlaganja, opuštena atmosfera.
zadovoljna sam cijelim konceptom prezentacije
osjećaji koje nam je knjižničarka prenijela
Kada je pustilo Tom i Jerrya
PROSINAC 2022.
NAJAVA
Elektroničko nasilje
7. prosinca 2022. u 14,20; školska knjižnica
Elektroničko nasilje (engl. cyberbullying) sve je češća pojava među djecom i mladima pogotovo na popularnim društvenim mrežama. Grupa ili pojedinac koristi elektroničku poštu, sms poruke ili društvene mreže s ciljem vrijeđanja ili napadanja žrtve. Govorit ćemo o raznim oblicima elektroničkog nasilja, o snazi pisane riječi, o nemoći žrtve i opasnim posljedicama ovakvog ponašanja zlostavljača.
Nastavak teme nasilja u medijima, no ovaj put je nasilje usmjereno na zastrašivanje, prijetnje ili zlostavljanje pojedinca ili grupe. Izlaganju s radionicom "Elektroničko nasilje" prisustvovalo je osam učenika, većina se ispričala drugim, uglavnom sportskim i TZK obvezama.
U radioničkom dijelu razmatrali smo razliku između nasilja uživo i nasilja online (elektroničkog nasilja) te oblike koje može imati Diskutirali smo o poziciji anonimnog zlostavljača i bespomoćne žrtve te tvrdnji stručnjaka da je gore i opasnije doživjeti elektroničko nasilje.
Posebno smo se osvrnuli na seksualne predatore na internetu i opasnosti koje mogu proizaći iz virtualnog druženja s nepoznatim osobama koji mogu imati opasne namjere.
U Kahoot kvizu odgovarali smo na deset pitanja vezanih uz današnju temu. Radilo se o deset tvrdnji za koje se trebalo izjasniti jesu li istinite ili ne. Evo i rezultata:
KAHOOT KVIZ: U Kahoot kvizu takmičilo se 5 učenika i jedan dvočlani tim, ukupno 6 natjecatelja. Kviz je trajao 6 minuta. Prva tri natjecatelja točno su riješila 9 od mogućih 10 pitanja. Lucija je vodila tijekom cijelog kviza i zasluženo zauzela prvo mjesto. Ivana je u finišu prestigla prof. Mariju pa je druga dok je naša Mare treća.
Čestitamo!!!
A najteže pitanje bilo je:
Odgovor je trebao glasiti false, nije točno! Jer, "licem u lice" je ipak termin rezerviran za nasilje uživo. Nažalost, žrtva vidi svoje napadače, postoji fizički kontakt.
Izvor: https://www.kakosi.hr/wp-content/uploads/2021/02/cyberbullying-nasilje-uzivo-usporedba-768x768.png
Zapamtimo!!!
Izvor: Sigurnost djece na internetu
SIJEČANJ 2023, NASTAVLJAMO!
NAJAVA
U svijetu influencera
31. siječnja 2023. u 14,20; školska knjižnica
Dragi učenici,
nastavljamo s našom Malom školom medijske pismenosti u kojoj se bavimo novim medijima. Ostajemo u društvenim mrežama jer će tema radionice koju najavljujemo biti svijet influencera i influencer marketinga.
Tko su influenceri, kojim se temama bave, što nam nude? Kako doživljavate objave djece influencera, postoji li mogućnost manipulacije u kojoj djeca postaju žrtve ambiciozne obitelji? Koji su najpopularniji kućni ljubimci influenceri? Što mislite o tome? Koji bi mogli biti problemi djece i mladih koji se bave influencingom? Kojim rizicima su izloženi pratitelji influencera?
Na ova i druga pitanja vezana uz ovu temu zajednički ćemo tražiti odgovore u kritičkom promišljanju ovog fenomena s društvenih mreža. Zato, dragi digitalci (jer vi ste rođeni i pripadate digitalnom vremenu, kao i influencing!) dođite u školsku knjižnicu u utorak 31. siječnja u 14,20. Vidimo se!
Vaše voditeljice: prof. Mirna Luketin, školska knjižničarka i prof. Marija Jerkunica, odgajateljica
Oglasna ploča u Učeničkom domu
Svratite do oglasne ploče u društvenoj prostoriji Učeničkog doma. Možete se podsjetiti na naše prošle radionice i pogledati što najavljujemo za buduću.
Na oglasnoj ploči ćete naći preporuku odličnog romana "Djeca su kraljevi" s kratkim ulomcima. Roman je vrlo aktualan i bavi se nestankom (otmicom?) djeteta - youtuberske zvijezde. Može se posuditi u našoj školskoj knjižnici.
Djeca - influenceri
Zabava, obveza, užitak, gnjavaža, razonoda, posao? A privatan život, pravo na privatnost, mogućnost privatnosti?
S pojavom instagrama naglo je porastao broj influencera na svim društvenim mrežama. Mnogi od njih su maloljetni. Potrebna je podrška roditelja, često i cijele obitelji, da mali influenceri realiziraju svoje video sadržaje i steknu naklonost pratitelja.
Izvanredan prikaz jedne francuske obitelji koja živi u svijetu influencinga donosi roman "Djeca su kraljevi". Roman se bavi kritikom modernog digitalnog društva koje otima djeci djetinjstvo i pravo na privatnost. Otvara brojna pitanja vezana uz odrastanje dvije male youtube zvijezde. Jedna od njih nestaje, sumnja se na otmicu. Tako ova društvena tema poprima elemente krimi priče jer slijedi policijska istraga. No slijedi i razotkrivanje, jesu li djeca uistinu sretna u svojim Youtube obvezama koje ih udaljuju od prijatelja i susjeda u stvarnom životu, što im znači ljubav pet milijuna pratitelja, postoji li mogućnost da se odupru manipulativnoj majci i sačuvaju psihičko zdravlje?
Posudite u školskoj knjižnici!
Razna lica influencer marketinga:
Glamour, fashion, make-up, lifestyle, food, fitness, travel, gameri itd. influenceri se bave raznim sadržajima. No, ne zaboravimo i one posvećene izumima, uradi sam rješenjima, kreativnosti, sportu, ekologiji, građanskim inicijativama. Spomenimo i jedan rastući trend među vlasnicima kućnih ljubimaca: petfluenceri, nije čudno jer tko im može odoliti?
Na radionici je sudjelovalo 14 učenika; 13 iz Učeničkog doma škole te jedna trećašica koja nam se pridružila po prvi put, a nije korisnica Doma.
U opuštenom i vedrom ozračju bavili smo se influencerima svih vrsta i objavama koje postavljaju na društvenim mrežama.
Sudionici su imali priliku slobodno iznijeti svoje mišljenje o raznim pitanjima vezanim uz aktivnosti influencera. Neki od nas su i sami, za vježbu, pokušali postati influenceri na par minuta.
Mislim da ćemo se složiti da nam je na radionici bilo zabavno, dinamično i zanimljivo!
Iz anonimne evaluacijske ankete (Google Forms):
Raduje nas što se i dalje većina vas osjeća ugodno, raspoloženo pa čak i odlično na našim radionicama!
Predavanje je dobilo prosječnu ocjenu 4,36; a predavačica, školska knjižničarka, 5,00. Wow!
Posebno nas je zaintrigirao videozapis malog 7-godišnjeg youtubera Evana, koji je pogledan oko 150 milijuna puta.
Sudionici radionice imali su priliku kritički analizirati njegovu reklamu "Najvećeg gummy crva na svijetu" pa evo naših reakcija zapisanih u Mentiju:
Tvoje mišljenje/komentar?
Mislim da se o ovom djetetu roditelji ne brinu dovoljno.
Ajme, meni je ovo užas. Dijete je moglo dobit užasne srčane bolesti i nastradati, stvarno pretjerivanje. Šećera i previše.
Malo mi je žao djeteta.
Zanimljivo.
Mislim da će dijete dobiti dijabetes.
Roditelji trebaju gledati što djeca naručuju.
Nadam se da nije sve pojeo. Zanima me kako roditelji to dopuštaju.
Smatram da djeci ovakve stvari ne bi trebale biti dostupne zbog posljedica.
Roditelji mu nisu normalni.
Čak mislim da je ovo mučenje tog djeteta.
Nožžž.
Što smo naučili?
Objavljuju na društvenim mrežama (Instagram, YouTube, Facebook, TikTok). Očita je njihova strast prema ovakvom poslu/aktivnostima,vidljiva je kreativnost; sadržaji su privlačni, zabavni, zanimljivi; uložen je trud, vrijeme, novac, pažljivo je prezentiran (društveni) život.
OPREZ!!!
Donose idealiziranu sliku savršenog, luksuznog života (putovanja, druženja, rekreacija, odjeća, obuća, make-up), punog ugodnih emocija.
Stvaraju privid prirodnosti, spontanosti, lakoće.
Donekle su „žive reklame”, potiču na kupnju i trošenje.
Mogu imati nepromišljene, opasne, štetne, neetične objave.
RIZICI ZA DJECU I MLADE KOJI PRATE INFLUENCERE:
Može doći do stvaranja negativne slike o sebi i svom životu: influenceri prikazuju život pun zadovoljstva i sreće, vlastiti život može izgledati dosadan i nezanimljiv.
Influenceri su savršeno dotjerani pa može doći do iskrivljenih ideala ljepote, javlja se osjećaj nezadovoljstva, niskog samopouzdanja i samopoštovanja.
Influenceri utječu i potiču kupovne navike, kod pratitelja se može javiti frustracija ako nije u mogućnosti kupovati koliko bi želio.
Izvor fotografije: https://showbiz.com.hr/wp-content/uploads/2020/04/hrvatski-influenceri-780x470.jpg
I oni su influenceri, ali ipak postoji razlika...
Ne zanima ih glamur i savršeni život, promoviraju drugačije sadržaje:
praktični, edukativni sadržaji, sam svoj majstor/uradi sam popravci, izumi, tehnička rješenja problema, inovacije...
potiču na bavljenje sportskim disciplinama na manje glamurozan način (npr. igra šaha)
potiču na aktivizam u području klimatskih promjena
bave se ekološkim problemima
zalažu se za građanska prava i socijalnu dobrobit
zanimljivi su, angažirani u svojim aktivnostima i promociji pozitivnih vrijednosti, a njihove objave poučne.
Izvor: https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fwww.journal.hr%2Flifestyle%2Fpetfluencerica-civava-dolly-pawton-journal-pets%2F&psig=AOvVaw19dbpycFwSKhSfVzuIdPJD&ust=1675497407596000&source=images&cd=vfe&ved=0CBEQjhxqFwoTCLi05bPw-PwCFQAAAAAdAAAAABA
I za kraj ovog izvješća spomenimo petfluencere
Preslatki kućni ljubimci postaju prave zvijezde društvenih mreža sa silnim zaradama. Promoviraju razne proizvode namijenjene svijetu kućnih ljubimaca, no javljaju se i s drugačijim objavama, uočavamo npr. tako i šumskog ježa travel influencera.
Jesu li kućni ljubimci "žrtve" svojih ambicioznih vlasnika ili rado sudjeluju u snimanjima i zadanim ulogama? Dotakli smo ovu temu, no ostaje nam na razmišljanje do neke druge prigode.
Na slici: čivava Dolly Pawton - petfluencerica, aktivistica i kolumnistica
NAJAVA
Utjecaj novih medija na zdravlje mladih: postajemo li ovisni o internetu?
28. ožujka 2023. u 14,20; školska knjižnica
Dragi učenici,
objavljujemo najavu naše nove radionice i kao i uvijek: nadamo se vašem dobrom raspoloženju, zanimljivim temama o kojima možemo pričati, a nešto ćete korisno i doznati.
Radujemo se ponovnom susretu!
Radionica o utjecaju novih medija na zdravlje mladih održana je 28. ožujka 2023. u školskoj knjižnici.
Sudjelovalo je 5 učenika, prisutne su i obje voditeljice. Manji broj sudionika omogućio je neposrednu, blisku komunikaciju i ugodno ozračje.
Sudionici su pogledali prezentaciju, ispunili Samoprocjenski upitnik za ovisnost o internetu, odgovarali na anketna pitanja, naravno sve uz mogućnost iznošenja svog mišljenje ili iskustva vezano uz današnju temu.
A pričali smo:
o pozitivnim i negativnim stranama novih medija (interneta)
o čemu smo ovisni kad se govori o internetskoj ovisnosti
kako definiramo ovisnost o internetu
koje ovisnosti o internetu postoje
znakovi ovisnosti kod mladih
koje se promjene u moždanim funkcijama događaju
ovisnosti o društvenim mrežama
što je FOMO
kako djelovati preventivno
kako se liječi ovisnost o internetu u svijetu, a kako kod nas
Pitanja za sudionike:
Gdje je tvoj mobitel dok spavaš?
Najveći broj odgovora bio je: u krevetu, uz uzglavlje.
Ako se probudiš tijekom noći, hoćeš li provjeriti notifikacije na mobitel?
Skoro podjednako, dio sudionika provjerava novosti, dio se ne upušta u te aktivnosti.
Jedan od mogućih znakova ovisnosti je: prva aktivnost u danu – priključenje na internet; zadnja aktivnost pred spavanje – aktivnost na internetu.
Većina mladih drži noću mobitel uz krevet, trećina zaista spava s mobitelom.
Više od trećine mladih i više od četvrtine roditelja budi se te provjerava mobitel bar jednom tijekom noći, notifikacije ili društvene mreže.
Izvor: https://influencermarketinghub.com/social-media-addiction-stats/
Samoprocjenski upitnik za ovisnost o internetu
1. Osjećate li se zaokupljeni internetom (mislite li na prethodnu i predviđate li slijedeću internet aktivnost)?
2. Osjećate li potrebu za sve duljim korištenjem interneta da biste postigli zadovoljstvo?
3. Jeste li u više navrata pokušali neuspješno kontrolirati, smanjiti ili prestati koristiti internet?
4. Osjećate li se nelagodno, uznemirujuće, depresivno ili razdražljivo kada pokušavate smanjiti ili zaustaviti korištenje interneta?
5. Budete li on-line duže nego što je prvobitno bilo namijenjeno?
6. Jeste li ugrozili ili riskirali gubitak značajnih odnosa, posla, obrazovanja ili karijere zbog interneta?
7. Jeste li lagali članovima obitelji, prijateljima ili drugima da biste prikrili opseg uključivanja na internet?
8. Koristite li internet kao način bijega od problema ili poboljšanja trenutačnog stanja poput osjećaja bespomoćnosti, krivnje, depresivnih i anksioznih raspoloženja?
Pet ili više potvrdnih odgovora ovog Dijagnostičkog (samoprocjenskog) upitnika za internetsku ovisnost (IADQ) znači da imate poteškoća s ovisnošću o internetu i da biste trebali potražiti pomoć.
Izvor: https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/mentalno-zdravlje/1131
Naši rezultati:
Dva sudionika su imali nizak broj odgovora pod DA (1), a ostale pod NE, bravo!
Tri sudionika 5 ili više odgovora DA, hm, hm....
Dvoje: 4 DA, 4 NE.
Zaključujemo:
Internetski sadržaji su super, korisni i zabavni, ali ovisnost o internetu nije.
Narušava i mentalno i fizičko zdravlje.
Nemoguće je potpuno izostaviti korištenje interneta.
Umjesto zabrana bolja je opcija postavljanje granica i kontrola.
Virtualni svijet nije i ne može biti zamjena za stvarni svijet.
I na kraju, rezultati Evaluacijske ankete:-)
Tema je svima bila zanimljiva, osjećali ste se odlično i motivirano za rad, najviše su vas se dojmili videoprikazi kampova za odvikavanje djece i mladih koji su ovisnici o internetu i videoigricama, a predavanje i predavačica visoko su vrednovani, hvala:-)
Privodimo kraju našu "Malu školu medijske pismenosti" u kojoj smo se bavili novim medijima. Zbog raznih aktivnosti u našoj školi kroz radne dane travnja, Uskršnjih blagdana te proljetnog odmora za učenike, preskačemo travanj i vidimo se početkom svibnja na završnim radionicama!
6. DANI MEDIJSKE PISMENOSTI (24. - 30. 4. 2023.)
6. Dani medijske pismenosti u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji s brojnim partnerima i uz podršku Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održat će se od 24. do 30. travnja 2023., s aktivnostima i u tjednima prije i poslije toga. U brojnim hrvatskim odgojno-obrazovnim i kulturnim ustanovama u tijeku je realizacija raznovrsnih događanja povodom 6. Dana medijske pismenosti u kojima sudjeluje i naša škola.
Ove godine slogan Dana medijske pismenosti je “U ravnoteži – online i offline” i fokus je na utjecaju medija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih, na problemu dezinformacija te važnosti kritičkog promišljanja i medijskog obrazovanja.
U projektu sudjeluju vrtići, škole, fakulteti, knjižnice, kina, medijske kuće, udruge i druge ustanove koje organiziraju uživo ili online predavanja, radionice, filmske projekcije, panel diskusije. Organizatori javljaju da je prijavljeno više od 500 događanja. Iako su Dani medijske pismenosti predviđeni za zadnji tjedan travnja, njima se pribrajaju i aktivnosti u vremenu prije i poslije ovog tjedna.
Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti javnosti o važnosti medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima, stvaranje prilika za medijsko obrazovanje što većeg broja građana, posebice djece i mladih, te podrška nastavnicima i odgojiteljima osiguravanjem obrazovnih materijala za razvoj medijske pismenosti.
Opširnije na portalu Medijska pismenost:
https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2023/
Na mrežnim stranicama Raspored događanja možete pratiti rasporede predavanja, radionica i drugih aktivnosti koje će se održati povodom Dana medijske pismenosti 2023.
I naša škola sudjeluje s prijavom projekta "Mala škola medijske pismenosti - novi mediji" u kojem smo vam željeli omogućiti bolji uvid u medijske sadržaje i razvijati vašu medijsku pismenost.
Evo kako su našu prijavu organizatori saželi i objavili:
MALA ŠKOLA MEDIJSKE PISMENOSTI - NOVI MEDIJI
Tijekom školske godine 2022./2023.
SŠ Braća Radić, Put poljoprivrednika 5, 21216 Kaštel Štafilić
Projekt „Mala škola medijske pismenosti – novi mediji“ nastao je za učenike smještene u Domu, no otvoren je i za sve ostale učenike škole. Tijekom cijele školske godine održavaju se predavanja i radionice temeljene na stručnim materijalima s mrežnih stranica Medijska pismenost i Djeca medija. U radu su korišteni oglasni pano Doma te mrežne stranice Virtualne knjižnice škole.
Nakon odslušanog uvodnog sata „O medijima“, učenici su među predloženim temama izabrali one koje ih najviše zanimaju te su održane radionice: „Nasilni sadržaji u medijima“, „Nasilje putem društvenih mreža“, „U svijetu influencera“ i „Utjecaj novih medija na zdravlje mladih: Postajemo li ovisni o internetu?“.
Slijede završne aktivnosti; učenici će 8. i 9. svibnja prikazati aktualne sadržaje vezane uz medijsko opismenjavanje koristeći digitalne alate. Sredinom svibnja slijedi završna radionica.
Evo zanimljivih infografika sa stranica Medijske pismenosti.
A donosimo i cjeloviti popratni članak je izuzetno važan!
REZULTATI VELIKOG ISTRAŽIVANJA KOJE JE PROVEO INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA UKAZUJU NA TO DA JE UMJERENO KORIŠTENJE DIGITALNIH UREĐAJA NAJBOLJE ZA RAZVOJ TE POTVRĐUJU VAŽNOST MEDIJSKOG OBRAZOVANJA I PRONALAŽENJA RAVNOTEŽE IZMEĐU ONLINE I OFFLINE AKTIVNOSTI
Piše: Ana Dokler
Za djecu i mlade (a i za nas odrasle) u korištenju digitalnih medija potrebno je naći mjeru – jedan je zaključaka istaknutih u izvješću “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija“, koje donosi rezultate istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu provedenog 2022.
Takvu poruku prenosi i slogan 6. Dana medijske pismenosti “U ravnoteži – online i offline” te su Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili infografiku s izdvojenim rezultatima tog istraživanjima.
Autori izvješća “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka” su dr. sc. Boris Jokić, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon, a u istraživanju je sudjelovalo 17472 učenika (5. i 7. razred osnovnih i 3. razred srednjih škola) te 3634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj, što ga čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.
Kad se u obzir uzmu i pozitivni i negativni utjecaji, rezultati istraživanja ukazuju na to da je umjereno korištenje digitalnih uređaja najbolje za razvoj djece i mladih. U nastavku izdavajamo neke od podataka koji potvrđuju važnost medijskog obrazovanja i pronalaženja ravnoteže između online i offline aktivnosti:
Svaki peti ispitani srednjoškolac na digitalnim uređajima provodi više od četiri sata dnevno, a u svim generacijama digitalne uređaje više koriste učenice.
Kod sve tri generacije ispitanih učenika (učenici petih i sedmih razreda osnovne škole i učenici trećih razreda srednje škole) češće korištenje digitalnih uređaja povezano je s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti te s nižim razinama dobrobiti i zadovoljstva sobom.
69,5 % učenika sedmih razreda velikim ili izrazitim problemom smatra količinu vremena koju mladi provode na mreži, a njih 62,3 % problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u mrežnom okruženju.
Više od 80 % ispitanih učitelja i nastavnika negativnim procjenjuju utjecaj digitalnih tehnologija na fizičko i mentalno zdravlje učenika te na kvalitetu provođenja slobodnog vremena.
Djeca i mladi svjesni su koristi koje im je donijela moderna tehnologija, ali i zabrinuti zbog negativnih utjecaja koje ima na obrazovanje, na kvalitetu slobodnog vremena, na fizičko i mentalno zdravlje. Ipak, uspoređujući svoje odnose na mreži i uživo, djeca i mladi ipak biraju druženje uživo.
U preporukama proizašlima iz ovog istraživanja ističe se važnost sustavnog rada na razvoju digitalne i medijske pismenosti djece i mladih kroz obrazovni sustav, kao i potreba jačanja medijske pismenosti svih građana.
NAJAVA
ZAVRŠNI SAT:
BUDIMO U RAVNOTEŽI ONLINE I OFFLINE!
9. svibnja 2023. u 14,20; školska knjižnica
Dragi učenici, objavljujemo najavu naše nove, završne radionice u kojoj ćemo se podsjetiti na ključne misli iz prethodnih radionica i dodati još jednu: nađimo ravnotežu između online i offline aktivnosti, vremena, druženja!
Radujemo se ponovnom susretu!
Jedan od rezultata velikog istraživanja među učenicima hrvatskih škola:
"Djeca i mladi svjesni su koristi koje im je donijela moderna tehnologija, ali i zabrinuti zbog negativnih utjecaja koje ima na obrazovanje, na kvalitetu slobodnog vremena, na fizičko i mentalno zdravlje. Ipak, uspoređujući svoje odnose na mreži i uživo, djeca i mladi ipak biraju druženje uživo".
UMJERENO KORIŠTENJE DIGITALNIH UREĐAJA JE NAJBOLJE ZA RAZVOJ; VAŽNO JE PRONALAŽENJE RAVNOTEŽE IZMEĐU ONLINE I OFFLINE AKTIVNOSTI.
Što vi mislite o tome? Slažete li se? Prevladava li u vašim aktivnostima online ili offline?Jeste li pronašli ravnotežu?
Nadamo se da ćemo o tome moći razgovarati na našoj radionici:-)
Mali podsjetnik na dosadašnje radionice:-)
I evo nas na završnim radionicama:
O medijskoj pismenost
putem digitalnih alata -
radionica za 2. A
U našu "Malu školu medijske pismenosti - novi mediji" i 6. Dane medijske pismenosti RH pozvali smo prof. Informatike i računalstva Andrijanu Skelić i učenike 2. A.
U kabinetu Informatike, 8. i 9. svibnja 2023., knjižničarka je učenicima održala kratko izlaganje o medijima i važnosti medijske pismenosti.
Preporučena im je literatura online i zadani zadaci za rad u parovima. Zadanu temu iz područja medijske pismenosti trebalo je prikazati u nekom od predloženih alata.
Cilj je infografikom, plakatom, brošurom, stripom... informirati o nekoj temi ili problematici vezanoj uz medijsku pismenost i tako pokazati da smo ne samo medijski već i digitalno pismeni. Radove ćemo objaviti na ovim stranicama kad budu dovršeni.
Završna radionica nazvana po sloganu 6. Dana medijske pismenosti "Budimo u ravnoteži online i offline" održana je 9. svibnja 2023. u školskoj knjižnici.
Uz pomoć prezentacije podsjetili smo se na najvažnije sadržaje i zaključke tijekom prethodnih susreta.
Ponovo smo razmotrili pitanja što su mediji, čemu služe, zašto nam je potrebna medijska pismenost, dobre i loše strane novih medija, na što treba pripaziti, kako biti u ravnoteži online i offline.
Učenici su ispunjavali završnu anketu i završnu evaluaciju cijelog ciklusa radionica o novim medijima. U razgovoru su potvrdili da im je puno toga bliže i jasnije, da su naučili nešto novo, da su im radionice bile i korisne i zabavne.
Rastanak je protekao u vedrom ozračju, malo čašćenje uz kekse, kolače, sokove te cvijeće i slatkiš za knjižničarku; hvala:-)))
ANKETNA PITANJA (9. 5. 2023.)
Na postavljena pitanja u završnoj anketi donosimo odgovore učenika:
Čemu služe mediji?
Za prijenos, širenje, primanje i dijeljenje informacija, za učenje i za zabavu
Kad kažemo novi mediji mislimo na...?
Internet
Zašto nam je potrebna medijska pismenost?
Za razmjenu informacija, za komunikaciju, sporazumijevanje, izbjegavanje opasnosti na internetu, razlikovanje istine i laži, korištenje interneta u dobre svrhe...
Ovisnost o društvenim mrežama jedna je od ovisnosti o internetu. Možeš li navesti još koju ovisnost vezanu uz korištenje interneta?
Online kockanje, zivkanje online trgovina, videoigrice
Novi mediji utječu i na mentalno i na fizičko zdravlje. Navedi neke simptome narušenog zdravlja vezano uz društvene mreže!
Pospanost, glavobolja, umorne oči, tromost, oslabljena motorika, bol u leđima, slabiji društveni život, depresija, neprestano gledanje u mobitel, FOMO
Objasni što za tebe znači biti u ravnoteži offline i online.
Moramo imati društveni život i naći ravnotežu s mobitelom; koliko biti na internetu i van njega; da sami stvorimo neku normalnu granicu u korištenju interneta; biti na društvenim mrežama, ali s mjerom; moramo imati granice, ne pretjerivati; koristiti internet u prave svrhe u ravnoteži s pravim životom; svega po malo; biti i online i u stvarnom životu s društvom
NEKOLIKO PITANJA ( I ZANIMLJIVIH ODGOVORA) IZ EVALUACIJSKOG OBRASCA:
Na završnom satu svi ste odgovorili da ste usvojili nova saznanja iz područja medijske pismenosti. Ako je cilj ovog školskog projekta bio unaprijediti vašu pismenost vezano uz nove medije, onda možemo sa zadovoljstvom zaključiti da je cilj postignut.
Evo još jedan podsjetnik na ciljeve medijske pismenosti vezano uz djecu i mlade:
Kad je riječ o djeci, važan je izbor primjerenih medijskih sadržaja i zaštita djece od neželjenih medijskih poruka, no i više od toga, medijska pismenost zapravo osposobljava djecu, kao i odrasle, za kritičko promišljanje i postavljanje pravih pitanja o onome što gledaju, čitaju ili slušaju i daje im sposobnost samostalnog razmišljanja. Tako će moći bolje razumijeti složene poruke koje primaju putem medija.
Izvor: https://www.medijskapismenost.hr/pojmovnik/
Dragi učenici, naš projekt priveli smo kraju.
Donosimo IZVJEŠĆE koje će biti objavljeno na mrežnim stranicama škole.
U ovoj školskoj godini uspješno je realiziran školski projekt „Mala škola medijske pismenosti – novi mediji“ s ciljem podizanje medijske pismenosti naših učenika. Voditeljica projekta bila je školska knjižničarka Mirna Luketin uz suradnice: Mariju Jerkunicu, odgajateljicu u školskom učeničkom domu i Andrijanu Skelić, prof. Informatike/Računalstva.
Edukativne radionice bile su namijenjene prvenstveno učenicima u Učeničkom domu no i svim učenicima naše škole zainteresiranima za ove zanimljive sadržaje. Cilj edukacija bio je učenike osposobiti za kritičko vrednovanje medijskih sadržaja te unaprijediti njihovu medijsku pismenost kako bi mogli iskoristiti dobrobiti koje možemo imati od novih medija, a zauzeti kritički stav prema negativnim pojavama, čuvati se i zaštititi.
U projekt se uključilo 22 učenika; 20 smještenih u Učeničkom domu (17 učenika naše škole i tri učenice koje pohađaju tri splitske srednje škole) te dvoje učenika naše škole koji nisu korisnici Doma. Ukupno je evidentirano 70 dolazaka na radionice. U školskoj knjižnici održano je šest radionica: uvodni sat „O medijima“, četiri tematska sata po odabiru učenika: „Nasilje u medijima“, „Elektroničko nasilje“, „U svijetu influencera“, „Utjecaj novih medija na zdravlje mladih: Postajemo li ovisni o internetu?“ te završni sat „Budimo u ravnoteži online i offline“.
Radionice su uključivale različite metode i oblike rada: korištenje tiskanih članaka, didaktičkih pomagala, upotrebu multimedije i digitalnih alata (prezentacija, videoisječaka, Mentimeter anketa, Kahoot kvizova), a nakon svakog sata samoevaluaciju učenika i evaluaciju radionice putem obrazaca Google Forms.
U svibnju se projektu priključio 2. a razred u okviru nastave Informatike i 6. Dana medijske pismenosti RH koji su se održavali pod motom: „U ravnoteži – online i offline“. Nakon odslušanog izlaganja šk. knjižničarke, učenici su izabrali svoj zadatak među ponuđenim temama i po uputi svoje nastavnice, koristeći digitalne alate za grafički dizajn, izradili infografike i strip vezan uz sadržaje medijske pismenosti. Uz uključenje drugaša u projekt povećao se broj sudionika na 40 dok je ukupan broj svih prisutnih učenika na edukacijama dosegnuo brojku 92.
Velika pomoć u uspješnoj realizaciji projekta bile su nova oglasna ploča u društvenoj prostoriji Doma te Virtualna knjižnica škole – izbornik Medijska pismenost s najavama radionica, edukativnih materijala i izvora informacija, rezultata anketa, kvizova i testova, izvješća i fotografija s održanih satova.
Završna anonimna evaluacijska anketa pokazala je da su većini sudionika sve teme bile zanimljive (66,67%) i korisne (91%). Velika većina se na radionicama osjećala ugodno, raspoloženo, motivirano (91%). Na pitanje: „Jesi li naučio/naučila nešto novo iz područja digitalne pismenosti?“ svi sudionici su napisali potvrdni odgovor. I predavanja i predavač, također su visoko vrednovani.
Veseli nas što smo tijekom ove šk. godine doprinijeli širenju medijske pismenosti među našim učenicima i korisnicima smještaja u Domu, a posebno nas raduju pozitivni dojmovi i ostvareni rezultati.
autor: Mirna Luketin, prof. i dipl. knjižničarka, stručni suradnik mentor, Kaštel Štafilić - Nehaj, 1. lipnja 2023.
