Jesen
RUJAN
Iscrpni kalendar može se naći na stranicama Metelwin Digital Library. U izborniku Dogodilo se na današnji dan možete pronaći opširan popis osoba ili događaja vezanih uz taj datum uz kratku bilješku. Koristeći ovaj izvor, odabrane obljetnice ćemo predstaviti na ovim stranicama.
DINKO ŠIMUNOVIĆ
Međunarodni dan pismenosti (8. rujna)
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u rujnu 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja. Predstavljena je inicijativa da se jedan dan u godini proglasi Međunarodnim danom pismenosti (International Literacy Day) s ciljem promicanja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva. Kao dan obilježavanja odabran je 8. rujna, a UNESCO je s obilježavanjem Međunarodnog dana pismenosti počeo već sljedeće, 1966. godine.
A kako se definira pismena osoba, koliko je nepismenih u svijetu, a koliko u Hrvatskoj, možete doznati iz podataka Državnog zavoda za statistiku.
LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ
VJENCESLAV NOVAK
21. rujna - prvi dan jeseni
"Tiho, o tiho govori mi jesen:
Šuštanjem lišća i šapatom kiše..."
(D. Cesarić)
Slika: Jesen (1871.)Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Autumn#/media/File:Autumn_LCCN90708855.jpg Europski dan jezika (26. rujna)
Vijeće Europe utemeljilo je ovaj međunarodni dan s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja. U povodu Europskog dana jezika, zemlje članice Vijeća Europe organiziraju različite aktivnosti s ciljem očuvanja bogate baštine 200 europskih jezika. Na mrežnim stranicama Europskog centra za moderne jezike Vijeća Europe naći ćete mnogo činjenica i zabavnih materijala, jezičnih igara, pitalica, kvizova itd. vezanih za europske jezike.LISTOPAD
Međunarodni dan školskih knjižnica proglasila je, 1999. g., predsjednica Međunarodne organizacije školskih knjižničara, dr. Blanche Woolls, a potvrdio 2005. g. novi predsjednik, Peter Genco.
Međunarodni dan školskih knjižnica obilježava se svake godine četvrtog ponedjeljka u listopadu s određenom temom vezanom uz rad školskih knjižnica.
U Hrvatskoj ga obilježavamo od 2002. g., a broj aktivnosti iz godine u godinu raste.
(Izvor: MDL)
5. listopada - Svjetski dan učitelja
U prigodi Svjetskog dana učitelja podržava se rad učitelja i nastavnika kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva. Jedan od ciljeva Svjetskog dana učitelja je podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju, istaknuti važnost učitelja, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji. Ovaj dan se obilježava u više od 100 zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. (Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_u%C4%8Ditelja)
Mnogo je poznatih književnika – učitelja u hrvatskoj povijesti: Eugen Kumičić, Vjenceslav Novak, Silvije Strahimir Kranjčević, Dinko Šimunović, Milan Begović, Vladimir Nazor, Janko Leskovar, Viktor Car Emin, Fran Galović… Od naših suvremenika možemo spomenuti Zorana Ferića, Sanju Polak, Kristiana Novaka, Julijanu Matanović, Pavla Pavličića… Ali nitko od njih nije utkao u svoja djela toliko osobnog iskustva u pedagoškom radu te iskazao ljubav i poštovanje prema svojim učenicima kao Mate Lovrak.
Poznajemo ga kao pisca omiljenih dječjih romana „Vlak u snijegu“ ili „Družba Pere Kvržice“ u kojima opisuje događanja iz svoje učiteljske prakse. Za odrasle čitatelje napisao je četiri autobiografska romana: „Slamnati krovovi“, „Gimnazijalac“, „Preparandist“ i „Uzvišeno zvanje“ u kojima govori o svom djetinjstvu, školovanju u gimnaziji, školovanju u učiteljskoj školi te iskustvima mladog učitelja u ruralnoj sredini između dva svjetska rata.
„Uzvišeno zvanje“ je objavljeno tek 2011. zahvaljujući piščevoj obitelji. Djelo je istovremeno i dokument jednog vremena iz povijesti hrvatskoga školstva i emocionalni autobiografski zapis mladog učitelja koji se cijeli posvetio svojoj plemenitoj struci, svom zvanju. Čitajući ovu dirljivu ispovijed o njegovom poslovnom i privatnom životu, obiteljskim i društvenim prilikama, proživljavamo sve ljepote i tegobe njegova rada, uvjete života, novosti koje je uvodio u nastavu, nerazumijevanje sredine, razočarenja, padove i uspone. No, usprkos svemu ostao je nepokolebljiv učitelj pun razumijevanja i ljubavi za svoje učenike, usmjeren na njihovu dobrobit.
„Trideset ih je. Svaki nešto vrijedi. Neki se odlikuje u svemu, neki u mnogom, po nekoji u samo jednom i to jako, upravo genijalno, a nekoji ni u čemu. Jedan te osvoji srcem, drugi umom.“ (Mate Lovrak)
16. listopada - Svjetski dan hrane
Svjetski dan hrane proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija i obilježava se svake godine 16. listopada. Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede.
Cilj obilježavanja ovog dana je i pojačati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Iako u našim razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama vlada glad. U svijetu oko 870 milijuna ljudi gladuje! Ovaj se dan obilježava različitim akcijama u kojima se daje hrana onima koji su najugroženiji.
Najveći izazov današnjih generacija predstavlja poboljšanje kvalitete hrane u prehrambenom lancu. Trend smanjenja kvalitete hrane uzrokovan sve većom željom za ekonomskom dobiti treba zaustaviti kroz povećanu kontrolu proizvođača hrane, distribucije i prodaje hrane kao i nadzor i ispitivanje hrane u laboratorijima.
Svjetski dan hrane proglašen je 1979. godine na konferenciji Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) kako bi se obilježio dan osnutka ove organizacije 1945. godine. 1980. godine Generalna skupština organizacije usvojila je obilježavanje ovog dana zbog činjenice da je ''hrana preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja te temeljna ljudska potreba''
Izvor: http://kzz.hr/svjetski-dan-hrane
ALFRED NOBEL
Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškom zasjedanju Hrvatskog sabora 23. listopada 1847. godine održao je vatreni govor nakon kojeg je Sabor proglasio hrvatski jezik službenim u javnoj uporabi. Pobjeda hrvatskog jezika u predvečerje revolucionarne 1848. bila je plod diplomatske i političke borbe zastupnika u Hrvatskom saboru i u zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru tijekom pola stoljeća. (Izvor: MDL)
VESNA PARUN
ZDENKO RUNJIĆ
SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ
STUDENI
Svi sveti - 1. studenoga
Uz Dušni dan katolički blagdan obilježen štovanjem pokojnika; u crkvenoj godini i tradicijskoj kulturi današnje značenje dobio je u razdoblju od IX. do XI. st. S obzirom na običaje, u Hrvatskoj ima regionalno-lokalno značenje. Pri blagovanju obrednim se postupcima obraćalo pokojnicima, za njih se na grobovima ostavljala hrana ili se kroz noć u kući ostavio prostrt stol s jelom i pićem (ili samo pićem). U jadranskoj su se regiji pekli posebni kolačići ili peciva lumbija, ublija i sl. Nekada rjeđe, u novije doba obvezno je uređivanje i kićenje grobova cvijećem, paljenje svijeća, škropljenje posvećenom vodom. U nekim stočarskim krajevima taj se dan smatrao pastirskim blagdanom, posljednjim u godini, kada su pastiri bili posebno darivani od svojega gospodara, najčešće u hrani, kojom su se zajedno častili.
Citiranje:Svi sveti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59094>.Dušni dan (Dan mrtvih) - 2. studenoga
Katolički blagdan, zajedno s prethodnim danom Svih svetih obilježen štovanjem pokojnika, dolaženjem na groblje, kićenjem grobova, paljenjem svijeća (na groblju i u kući). U pučkoj tradiciji bilo je uobičajeno da se ostatci obilne večere ostave noću na stolu za pokojnike; gdjegdje se za taj dan priprema posebno jelo od leće, koje se nudi svakomu tko naiđe ili dođe u kuću.
Citiranje:Dušni dan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16720>.Svjetski dan romskog jezika - 5. studenoga
Jedan od najvažnijih romskih nacionalnih praznika - Svjetski dan romskog jezika, na poticaj iz Hrvatske, UNESCO je 2015. g. proglasio dijelom svjetske baštine.
"Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma govori jezikom romani chib (romani ćib). Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika..." (više na https://veljkokajtazi.com/romski-praznici/05-11-svjetski-dan-romskog-jezika/)
A kako je Svjetski dan romskog jezika obilježen u Zagrebu, pogledajmo u prilogu HRT-a.
Međunarodni dan izumitelja - 9. studenoga
Međunarodni dan izumitelja je dan koji se obilježava u Europi 9. studenog na dan rođenja američke filmske glumice i izumiteljice Hedy Lamarr. Neki od ciljeva koje organizatori ovog blagdana prate su podsjećanje na već davno zaboravljene izumitelje,podsjećanje na velike izumitelje koji su poboljšali naš svakodnevni ljudski život i poziv na zajednički inovativni rad za našu zajedničku ljudsku budućnost. Dan izumitelja je jedna inicijativa od Gerhard Muthenthaler, jednog Berlinskog ekonoma. (izvor: MDL)
A mi se podsjetimo na naša četiri znanstvena velikana (fotografije i podaci: MDL):
FAUST VRANČIĆ
Šibenik, 1. 1. 1551. - Venecija, 20. 1. 1617.polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ
Dubrovnik, 18. 5. 1711. - Milano, 13. 2. 1787.matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.
NIKOLA TESLA
Smiljan, 10. 7. 1856. -New York, 7. 1. 1943.fizičar, znanstvenik, inžinjer, izumitelj
SLAVOLJUB EDUARD PENKALA
Liptovsky Mikulaš, 20. 4. 1871. -Zagreb, 5. 2. 1922.inžinjer i izumitelj
“Ljudski napredak i razvitak uvelike ovise o inventivnosti. Ona je najvažniji proizvod čovjekova stvaralačkog mozga, čija je krajnja svrha potpuna vladavina uma nad materijalnim svijetom i uprezanje prirodnih sila u korist ljudskih bića. To je težak zadatak svakog pronalazača, često pogrešno shvaćen i rijetko kad nagrađen. Ali pronalazač je ipak obilno nagrađen ugodnim korištenjem svojih sposobnosti te saznanjem da je dio iznimno povlaštenog sloja bez kojeg bi ljudski rod već odavno propao u ogorčenoj borbi s nemilosrdnim silama prirode.”
(Nikola Tesla, uvodni citat iz knjige "Moji pronalasci" iz 1919.g.)
Martinje - 11. 11.
Dan hrvatskih knjižnica - 11. 11.
(2. fotografija: autor: Andrijana Skelić)
18. 11. - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
S tugom i pijetetom obilježavamo obljetnicu tragičnog stradanja grada Vukovara i tisuća njegovih branitelja i stanovnika. 18. studenoga 1991., nakon tri mjeseca opsade i teških borbi i granatiranja, agresorska JNA i srpske paravojne postrojbe osvojili su izmučeni Vukovar. Istog dana razoreno je i uništeno, uz mnoga ljudska stradanja, i mjesto Škabrnje u zadarskom zaleđu.
Strahovito granatiran, nakon 87 dana opsade, pao je Vukovar u okupatorske ruke. Vukovar je postao simbol Domovinskog rata, grad heroj, a hrabrost njegovih stanovnika, branitelja, poginulih, streljanih i nestalih, razlog da se cijela Hrvatska s tugom i ponosom sjeća njihovog prkosnog i junačkog otpora okupatoru. Još uvijek mnoge vukovarske obitelji traže svoje nestale i u patnji žive svoju bol. Na dan pada Vukovara, dogodio se strahovit zločin u selu Škabrnje, pokolj branitelja i civila, a mjesto je sravnjeno sa zemljom.
Uoči Dana sjećanja na žrtve domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ispred naših školskih zgrada zapalit ćemo svijeće za sve naše domoljube, tragično stradale u herojskoj obrani naše domovine, za sve razorene gradove i sela, za napaćene nevine žrtve, za nestale kojima se ne zna sudbina.
Počinje došašće
Došašće - vrijeme pripreme za blagdan Božića, započinje paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu, u našim domovima, u crkvama, na javnim mjestima.
PROSINAC
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a - 1. prosinca
1988. godine, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije, 1. prosinca obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Širom svijeta ljudi odaju počast osobama koje su izgubile bitku protiv ove bolesti s ciljem podizanja svijesti o potrebi suzbijanja diskriminacije i stigmatizacije oboljelih te kako bi upozorili na rizike i opasnosti od HIV-a/AIDS-a.
Podsjetimo se na najbitnije činjenice vezane uz HIV/AIDS u članku Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Međunarodni dan volontera - 5. prosinca
Svim volonterima čestitamo Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, te upućujemo posebnu zahvalu za iskazanu predanost i spremnost ulagati sebe i posvetiti svoje vrijeme kako bi pomogli drugima u nevolji
Preneseno sa stranice https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/vijesti/cestitamo-medjunarodni-dan-volontera-3254/3254
6. prosinca - Blagdan svetog Nikole
U katoličkom svijetu, ali i općenito u tzv. zapadnoj kulturi 6. prosinca slavi se Sveti Nikola. Dobra djeca pronalaze u svojim čizmicama darove, dok Krampusi donosi šibe za zločestu djecu.
No, tko je zapravo bio Sveti Nikola i od kuda dolazi legenda o darivanju djece?
Sveti Nikola je ranokršćanski biskup iz 4. stoljeća, iz maloazijskoga grada Mira, današnjeg Demrea u Turskoj. Njegovi bogati roditelji umrli su dok je još bio mlad pa je rano ostao sam. Već od rane mladosti se odlikovao velikim čovjekoljubljem i mnogim milosrdnim djelima. Uz njegov je život vezano mnogo anegdota i danas je među njima teško razlikovati koje su istinite, a koje nisu. No sigurno je to da se isticao dobrotom i hrabrošću u vremenima kršćanskih progona. U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu, a vele da je i prodao sav svoj imutak te novac podijelio siromasima.
Umro je 6. prosinca u Miri oko godine 340. Negdje se može naći i podatak da je umro ranije. Godišnjica njegove smrti slavi se kao Dan Svetog Nikole. Svetog Nikolu štuju i istočni i zapadni kršćani. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Tako na ulazu u uvalu Mrtinovik zavjetno je od hvarskog kamena sagrađena 1922. godine kapela posvećena Gospi od zdravlja i sv. Nikoli koju je sagradio brodolomac Ivan Modrić. Također, noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke.
Svetog Nikolu danas znamo kao zaštitnika djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.
Izvor: http://www.skole.hr/aktualno/vazni-datumi?news_id=813