Zima
Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
21. 12. 1937. - premijera Snjeguljice i sedam patuljaka (eng. Snow White and the Seven Dwarfs) je slavni i hvaljeni američki animirani film iz 1937. godine, kojeg je producirao Walt Disney i redatelja Davida Dodda Handa, a na današnji dan doživio je svoju premijeru. To je 1. animirani film iz Disneyjevog studija. Radi se o ekranizaciji istoimene bajke braće Grimm koja govori o mladoj Snjeguljici koja je pobjegla od zle maćehe i našla utočište kod sedam patuljaka.
"Snjeguljica" je prvi dugometražni animirani film iz SAD-a te je, prilagođen inflaciji, 10. najkomercijalniji film 20. stoljeća (prvi je "Zameo ih vjetar").
Polnoćka - Božićna čestititka iz 1940. g.
Izvor: https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=58874324. 12. - Badnjak
Badnjak ili Badnji dan, posljednji dan Adventa (Došašća), dan uoči Božića; također Badnja večer, večer uoči Božića.
Naziv izveden iz praslavenskoga korijena bъd (indoeur. *bŭdh, kao u glagolu bdjeti, buditi i dr.) sa značenjem bdjenja uoči velikih kršćanskih blagdana, dok ne završi ponoćna služba Božja.
U seoskim folklornim tradicijama na Badnjoj večeri okupljali su se svi ukućani. Kućni gospodar unosio je slamu (ili sijeno) u dom i rasprostro je po sobi, uz izricanje čestitke ukućanima, dok bi je domaćica posipavala žitom; na slamu bi te noći polijegala djeca. Na stolu u sobi stajao je poseban svečani kruh (česnica, ljetnica, litnjak, božitnjak, krsnica i sl.), urešen figurama od tijesta. Kriške toga kruha odnosili bi u staju ili u tor životinjama za koje se vjerovalo da te noći imaju moć govora. Obvezatna je na stolu bila i posuda sa svim vrstama žita (panspermija), u koju je bila utaknuta jedna (ili tri svijeće); njih se obredno gasilo vinom, kruhom ili žitom, i pritom se gatalo o smrti prvoga budućeg pokojnika. Ispod stola stavljao se lemeš, sjekira, ham ili drugo poljodjelsko oruđe i oprema. Kuća je bila urešena svježim zelenilom: vlatima isklijale pšenice, posijane na blagdane sv. Lucije ili sv. Barbare, ili granom neke zimzelene biljke (veprinac, imela, božikovina, crnogorica), a tek u novije doba preuzima se pod utjecajem gradskih običaja okićeno božićno drvce. Večerala su se posna jela; nezaobilazni su bili grah, med, češnjak, orasi, ribe. Svi ti simbolički postupci bili su u funkciji osiguranja boljitka u budućoj poljodjelskoj godini. – Za građansku sredinu bilo je uobičajeno kićenje božićnoga drvca i darivanje. Obredni dio Badnjaka završavao je odlaskom ukućana na ponoćnu misu.
Citiranje:
Badnjak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5192>.
25. 12. - Božić
Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj, državni blagdan. Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza blagdana Sveta tri kralja.
(Izvor: MDL)
Razglednice su dio digitalne zbirke NSK,
preuzeto s http://tradicijadobrihzelja.nsk.hr/
Božićna čestitka iz 1933.
Božićna čestitka iz 1934.
26. 12. - Sveti Stjepan
Sveti Stjepan, prvi kršćanski mučenik ili Prvomučenik, bio je jedan od sedam đakona izabranih u počecima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6:5). Njegovo ime na grčkome jeziku znači »kruna«, »vijenac.« Blagdan sv. Stjepana (Stipanovo, Stipanjdan, Štefanje, Stjepanje) slavi se u Katoličkoj Crkvi 26. prosinca, drugog dana Božića i državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država. U pravoslavnim crkvama slavi se 27. prosinca, a ako se koristi julijanski kalendar, onda je to po gregorijanskom 9. siječnja.
(Izvor: MDL i https://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Prvomu%C4%8Denik)
- siječnja - Nova godina
Prvi dan u kalendaru, prvi dan nove godine....
Širom svijeta dočekuje se u većim gradovima vatrometom u prvim minutama, pjesmom i plesom na većim gradskim trgovima.
Ove godine, ispraćaj Stare i doček Nove omele su mjere zaštite i suzbijanja širenja koronavirusa.
6. 1. - Sveti tri kralja, blagdan Bogojavljenja u Katoličkoj crkvi
Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci (Baltazar, Melkior i Gašpar), koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja. Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije otišle u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas.
(Izvor: MDL)Bogojavljenje (Epifanija, Teofanija, grč. ’Επıφάνεıα, Θεοφάνεıα: objava Kristova božanstva), jedan od najstarijih kršćanskih blagdana (spominje se u II. st.), slavi se 6. I. Na Istoku je to uspomena na Isusovo krštenje (do IV. st. i na Isusovo rođenje, a tada se sa Zapada preuzima Božić, 25. XII). Zapadna liturgija uz Bogojavljanje spominje ukazanje zvijezde i poklonstva mudraca s Istoka, zatim Isusovo krštenje u Jordanu, čudo u Kani Galilejskoj i Kristovo preobraženje; a svi ti biblijski motivi inspirirali su kršćansku ikonografiju i književnost. Srednjovjekovna predaja naziva mudrace kraljevima i nabraja njihova imena (Gašpar, Melkior, Baltazar), pa se i sam blagdan pučki zove Tri kralja.
Citiranje:Bogojavljenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 8. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8392
Poklonstvo kraljeva,
mozaik u crkvi S. Apollinare Nuovo, Ravenna
Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8392
Ivan Gundulić
(Giovanni Gondola; nadimak Mačica) Dubrovnik, 8. siječnja 1589. - Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) - hrvatski pjesnik, epik, lirik i dramatik
Dobriša Cesarić
Požega, 10. siječnja 1902. - Zagreb, 18. prosinca 1980. - hrvatski pjesnik i prevoditelj
Eugen Kumičić
Brseč, 11. siječnja 1850. - Zagreb, 13. svibnja 1904. - hrvatski književnik i političar
15. siječnja –
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Više na mrežnim stranicama Sabora RH.
27. siječnja 1945. oslobođen je zloglasni nacistički logor Auschwitz.
Na taj dan Crvena armija je oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. 2005. g. Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust, baš taj datum proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta.
I u našoj zemlji obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rada te podiže svijest o prevenciji genocida i kršenja svih oblika ljudskih i građanskih prava.
Izvor foto: MDL
Međunarodni Dan sigurnog Interneta (7. veljače 2021.). obilježava se svake godine drugog utorka u veljači. Cilj: potaknuti svijest za promicanjem sigurnog, odgovornog korištenje interneta i mobilnih uređaja, posebice djece i mladih.
Izvor: MDL
Charles Dickens
(Landport, Portsea, 7. veljače 1812. - Gads Hill, 9. lipnja 1870.) - svjetski poznat engleski književnik i pripovjedač koji se bavi socijalnim temama vezanim za engleski srednji i niži građanski stalež.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
(Moskva, 11. studenog 1821. - Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.) - ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Pokladni utorak u 2024. bit će 13. veljače!
POKLADE, kalendarski običaj smješten u razdoblje između Bogojavljenja (6. 1.) i korizme. Obilježavaju ga maskirani ophodi i zabave, veselje, ludovanje i razuzdanost te obilje jela i pila. Vrhunac je događanja u posljednju nedjelju, ponedjeljak i utorak (pokladni utorak) prije Pepelnice (Čiste srijede).
Izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49035
Čista srijeda 2024. bit će 14.veljače! Počinje korizma.
KORIZMA (lat. quadragesima: četrdesetina), u Katoličkoj crkvi, razdoblje od 40 dana, od Čiste srijede (Pepelnica) do Velikoga petka, koje služi kao priprava za Uskrs. Uvedeno je u IV. st. kao spomen na biblijske događaje: četrdesetogodišnji boravak Izraelaca u pustinji i četrdesetodnevni Isusov boravak u pustinji. U ranom kršćanstvu to je bilo razdoblje u kojem su se katekumeni kroz pouku u vjeri i kroz kušnje pripremali za krštenje. U srednjem vijeku u korizmi su se prakticirali različiti oblici pokore i posta, od kojih su se neki, u prilagođenim i ublaženim oblicima, održali do danas.
U hrvatskim pučkim tradicijama korizmeno je razdoblje obilježeno čišćenjem ljudi i njihovih prebivališta. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj bilo je uobičajeno da se na Pepelnicu sve posuđe oriba pepelom, a u Dalmaciji se lanac s ognjišta (komoštre) ispirao u moru. Uz metenje i odnošenje smeća iz staja i dvorišta, uoči Uskrsa redovito su se vapnom bijelili vanjski i unutarnji zidovi kuća. U dnevnoj su prehrani u tom razdoblju bila posve izostavljena mesna jela i jaja, a umjesto mašću jelo se začinjalo maslinovim ili bučinim uljem kao i maslom. Prevladavajuća ozbiljnost i tuga izražavale su se odjećom tamnijih tonova (ponegdje i posve bijela kao drevna boja za žalost) i bez ukrasa. Nije se ni sviralo ni plesalo, nije bilo zabava, a odgađale su se i proslave sklapanja braka.
Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33198
VALENTINOVO - 14. veljače
Sveti Valentin, (lat. Valentinus), biskup i mučenik, pogubljen je oko 269. Po novijim istraživanjima vjerojatno se radi o Valentinu Ternijskom. Na mučenikovu grobu u Rimu papa Julije I. sagradio je baziliku, koju je poslije obnovio papa Teodor I.
U IV. st. počelo je svečevo štovanje u Rimu, potom se širilo po cijelome svijetu.
Valentinovo (spomendan sv. Valentina, 14. veljače) slavi se kao dan zaljubljenih, premda uz to povezani običaji nemaju uporišta u legendama o sv. Valentinu.
U Francuskoj i Engleskoj već od XIV. st. sv. Valentin slavio se kao zaštitnik mladeži i zaljubljenih, poslije se, posebice u SAD-u te Zapadnoj Europi, Valentinovo javlja kao blagdan prijateljstva i zaljubljenosti (uobičajeno slanje razglednica, cvjetni darovi).
Izvor: Valentin, sv.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 11. 2. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63715>
Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.
UNESCO-v dokument 16/C iz 1970. godine kaže »Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.«
Izvor: MDL
Crkvica sv. Jurja na Putalju (Izvor: http://cdn-kastela.r.worldssl.net/images/stories/novosti/2021/03/stari-bijaci.jpg)
DAN GRADA KAŠTELA - 4. ožujka
POVELJA KNEZA TRPIMIRA - RODNI LIST HRVATSKE DRŽAVNOSTI
"Kaštela obilježavaju Dan grada upravo na datum 4. ožujka u spomen na isti datum daleke 852. godine kada je knez Trpimir darovavši crkvicu Svetog Jurja u Putalju splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u Bijaćima po prvi put napisao “knez Hrvata milošću Božjom”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.
Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u župnoj Riznici crkve Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu koja je zbog čuvanih eksponata od neprocjenjive nacionalne i crkvene važnosti.
Prema mišljenju mnogih povjesničara kojima je proučavanje hrvatske povijesti uža specijalnost, Trpimirova darovnica iz 852. godine ima veliko značenje i vrijednost kao najstarija hrvatska vladarska isprava, te ona u stvari predstavlja rodni list hrvatske državnosti. Osim toga, Trpimirova povelja je ujedno i prvi pisani dokument u kojem se spominje Hrvatska i ime HRVAT.
Trpimirova darovnica, koja je poznata još i kao Povelja kneza Trpimira jest najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, koji je napisan na latinskom jeziku, a nastao je 4. ožujka 852. godine. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara i ujedno je prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime".
Preneseno s Portala grada Kaštela, 4. ožujka 2024.
MEĐUNARODNI DAN ŽENA - 8. ožujka
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine.
Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnika ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Izvor: MDL
Izvor: https://www.24sata.hr/news/torre-se-pitao-o-zivotu-prije-smrti-a-mirjana-krizmanic-je-dokazivala-kako-ga-ipak-ima-972208
MIRJANA KRIZMANIĆ (28. 1. 1936. – 17. 3. 2024.)
U 89. godini preminula je poznata hrvatska psihologinja, profesorica Mirjana Krizmanić, utemeljiteljica Katedre za kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na fakultetu je radila punih 40 godina, kada u trajnom zvanju redovnog profesora odlazi u mirovinu.
U svom znanstvenom radu bavila se psihologijom ličnosti, kliničkom, zdravstvenom i socijalnom psihologijom i psihopatologijom. Istraživala je kvalitetu života, smisao za humor i asocijacije, konstruirala je psihologijske mjerne instrumente i sastavila priručnike za njihovu primjenu. Napisala je brojne znanstvene i stručne članke i publikacije...
Autorica je knjige "O životinjama i njihovim ljudima" (na slici) koja govori o dobrobitima koje nam donosi suživot sa životinjama. Druženje sa životinjama utječe na naše emocionalno i fizičko zdravlje, na odnose u obitelji i društvu. Govori i o udomljavanju kućnog ljubimca, kako pripremiti članove obitelji na njegov dolazak, kako podijeliti obveze.
Knjigu Mirjane Krizmanić možete posuditi u našoj školskoj knjižnici i otkriti mnogo novih informacija o zajedništvu koje nas raduje i obogaćuje.