Proljeće

Stiglo nam je PROLJEĆE!!!

 I ove godine proljeće službeno započinje 20. ožujka 2024.! 

Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23., počinju 21. u mjesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proljeće dolazi dan ranije, zbog dvije različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba, meteorološke i astronomske, piše Večernji.hr.

Meteorološkom se metodom vode meteorolozi koji promatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a prema njoj se meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri mjeseca. Tom metodom proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja.

Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca; pa nam ove godine na primjer proljeće stiže danas poslijepodne.

Izvor: https://www.icv.hr/2023/03/danas-je-prvi-dan-proljeca-znate-li-zasto-vec-dugi-niz-godina-dolazi-dan-ranije/ (pristupljeno 20. 3. 2023.)

Kada možemo očekivati kako će prvi dan proljeća biti ponovno 21. ožujka? 

Tek 2101. godine!

Opširnije: https://www.prisjetimo.covermagazin.com/?p=1427 (pristupljeno 12. 2. 2024.)

Na sjevernoj hemisferi, ožujski ekvinocij (poznat i kao proljetni ekvinocij) događa se u vrijeme kada Sunce prijeđe liniju ekvatora, krećući se prema sjeveru. Ovaj događaj označava početak proljetne sezone u sjevernoj polovici svijeta. Nakon ovog datuma, sjeverna hemisfera počinje se više naginjati prema Suncu, što rezultira povećanjem dnevnog svjetla i toplim temperaturama.

Na južnoj hemisferi je suprotno: ožujski ekvinocij označava početak jeseni jer se južna hemisfera počinje naginjati od Sunca.

Proljeće se u ovom dijelu Europe isto tako često povezuje i uz žensko ime Vesna. Vesna je žensko ime slavenskog porijekla i potječe od imena staroslavenske mitološke božice proljeća, prirode, mladosti. Ime je izvedeno iz indoeuropskog korijena vesr što znači svjetlost, proljeće, svitanje. Za razliku od Lade koja je također slavenska božica proljeća (ljepote i ljubavi), Vesna je u božanskom svojstvu imala prioritet kod sjevernih Slavena.

Za Slavene je Vesna imala veliku važnost, jer je pobjedom nad Moranom donosila novi život. Slavljenje i čašćenje božice Vesne održalo se u različitim oblicima kod većine slavenskih naroda, bez obzira na kasniju pripadnost kršćanstvu i monoteizmu. Slavljenje se očuvalo kroz narodne običaje, kao ostavština slavenskih obrednih svetkovina, kojima se tjerala zima (Morana) i odavala počast proljeću (Vesni).

Izvor: https://www.skole.hr/20-ozujka-prvi-dan-proljeca/ (pristupljeno 21. 3. 2022.)

22. ožujka - Svjetski dan vode

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“ ovogodišnja je tema za Svjetski dan voda. Obilježava se svake godine 22. ožujka kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode.

Ovogodišnji Svjetski dan voda govori o potrebi ubrzavanju promjena koje su nužne kako bi se riješila kriza povezana s vodom i kanalizacijom. Kako voda utječe na sve nas, svi moramo nešto poduzeti. Uključujući i tebe!

Vi i vaša obitelj, škole i zajednice, možete promijeniti način na koji koristite, trošite i upravljate vodom u svojim životima.

Milijarde ljudi, veliki broj škola, tvrtki, zdravstvenih ustanova, farmi i tvornica nemaju čistu vodu koja im je potrebna.

Izvor: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/svjetski-dan-voda-2023/

VELIKI TJEDAN

Veliki tjedan (grč. ἀγία ἑβδομάς, lat. hebdomada sancta: Sveti tjedan), u crkvenoj godini, vrijeme što počinje Cvjetnicom i završava Uskrsom; posljednji korizmeni tjedan, liturgijski uređen u IV. st. Tada se u svim kršćanskim konfesijama slavi spomen na posljednje dane Kristova života, njegovu muku i smrt. Glavni su dani Nedjelja palmi ili Cvjetnica (Kristov ulazak u Jeruzalem), Veliki četvrtak (sjećanje na Kristovu posljednju večeru, ustanovljenje euharistije), Veliki petak (dan muke Kristove), Velika subota (dan Kristova počinka u grobu).

Izvor: Veliki tjedan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 3. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64186>.

O pučkim običajima za Cvjetnicu u Kaštelima možete doznati više na mrežnim stranicama naše škole u članku Uskrsni običaji u Kaštelima.

CVJETNICA (24. ožujka 2024.) 

Cvjetnica (Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica, Nedjelja muke Gospodnje), pučki naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća. U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja). Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme. Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost. U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. 

Izvor: Cvjetnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 3. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13072>. 

27. ožujka - Svjetski dan kazališta


USKRS (31. ožujka 2024.)

Nedjelja uskrsnuća Gospodinova - najstariji i najveći kršćanski blagdan, spomen Kristova uskrsnuća – temelja kršćanske vjere. 

Povijesni pregled obilježavanja Uskrsa, od ranokršćanskog vremena do danas, pročitajte OVDJE 

Pučki običaji: "Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice".  

Prvotravanjska šala označava običaj kada osobe jedni drugima smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju krivotvorene ili lažne novosti, priče ili informacije. Cilj je da se primjerice članove obitelji, prijatelje, poslovne kolege, itd. želi dovesti u smiješan položaj. Prvotravanjske su šale običajne u većini europskih zemalja, a poznate su već od 16. stoljeća. Javljaju se i u novinama, časopisima, u prilozima radijskih ili televizijskih postaja, na web stranicama.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Prvotravanjska_%C5%A1ala

Izvor 10 najvećih prvotravanjskih šala: https://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/10-najvecih-prvotravanjskih-sala---378761.html

2. travnja - Međunarodni dan dječje knjige

Od 1967. u svijetu se 2. travnja obilježava Međunarodni dan dječje knjige, upravo na obljetnicu rođendana Hansa Christiana Andersena. To je prilika da se podsjetimo koliko su knjige za djecu važne u njihovu odrastanju te da im moramo omogućiti da ljubav prema knjizi razvijaju od najranije dobi. 

Opširnije o dječjoj literaturi te preporuku dječjih knjiga po izvoru knjižničarke možete naći u izborniku Kalendar čitanja 2021.

Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem. 

Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.

Prema zadnjem izvještaju Centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti Sjedinjenih Američkih Država, bilježi se stalan porast prevalencije autizma, koja sada iznosi 11,3 /1000 djece ili, kao što autori navode, svako 88. dijete u Americi ima neke simptome iz autističnog spektra. U Hrvatskoj se podaci o osobama s poremećajima iz autističnog spektra prate u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u kojem je zabilježeno 1.927 slučajeva, pri čemu je, u skladu s gore navedenom procjenom prevalencije,  moguće očekivati i do 12.000 osoba s navedenim spektrom.

Prema nizu istraživanja su osobe s autizmom i njihove obitelji posebice vulnerabilan dio populacije koji zahtijeva sustavna rješenja. I ove će se godine u Hrvatskoj nizom manifestacija obilježiti ovaj dan i senzibilizirati hrvatsku javnost na potrebu da bude društvo jednakih šansi za sve.

Izvor: http://www.kzz.hr/dan-autizma

Opširnije o osnovnim obilježjima autističnih poremećaja, kliničkoj slici, specifičnostima itd. možete doznati u članku: Autizam - kompleksan razvojni poremećaj.


Svjetski dan svjesnosti o autizmu - 2. travnja

Glavna skupština Ujedinjenih naroda je odabrala 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.

7. travnja - Svjetski dan zdravlja

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO; engl. World Health Organization, akronim WHO), neovisna specijalizirana ustanova UN-a, zadaća koje je pomaganje u ostvarenju najviše razine zdravlja za sve ljude u svijetu; sjedište joj je u Ženevi. 

Formalno je utemeljena 7. IV. 1948., kada je na prvoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini donesen njezin Ustav (taj je nadnevak potom proglašen Svjetskim danom zdravlja). 

Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.  

8. travnja - Svjetski dan Roma

Svjetski dan Roma obilježava se 8. travnja, u spomen na održavanje prvog Svjetskog kongresa Roma prije 50 godina u Londonu. 

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj ih živi gotovo 17 tisuća, a neslužbeno čak 40 tisuća. Na svečanosti u Zagrebu poručeno je da se Romi, unatoč pozitivnim pomacima, i dalje suočavaju s diskriminacijom, problemima u integraciji, obrazovanju i zapošljavanju. 

Opširnije u ČLANKU.

22. travnja - Dan planete Zemlje

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja kako bi se jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu.  Mnogobrojnim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja, klimatskih promjena, uništavanja ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta. 


22. travnja - Dan hrvatske knjige

23. travnja - Svjetski dan knjige

Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine, u spomen na Marka Marulića koji je toga datuma 1501. godine dovršio Juditu, dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige. 

23. travnja ovilježavamo  Svjetski dan knjige i autorskih prava uz manifestaciju Noć knjige. Na ovaj datum su 1616. godine umrla dva velika svjetska književnika: Miguel de Cervantes i William Shakespeare pa je proglašen 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti. 

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dvije stotine radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Demonstracije su održane radi zahtjeva radnika za osamsatnim radnim vremenom. 

1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru. U 20. je stoljeću se datum s vremenom etablirao kao anarhistički i socijalistički blagdan, te je baš u tim krugovima poznat i kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. U ovom je obliku prvi svibnja postao međunarodno slavlje socijalnih i ekonomskih uspjeha radničke klase i sindikalnog pokreta. 

Izvor: MDL, https://library.foi.hr/citaonica/

8. svibnja - Svjetski dan Crvenog križa i crvenog polumjeseca

Od 1948. Međunarodni dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca obilježava se 8. svibnja, na dan na koji je 1828. godine rođen Henry Dunant - osnivač Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Temeljna načela pokreta su: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost.

O našem, izuzetno važnom i značajnom Hrvatskom crvenom križu, doznajte više na njihovim stranicama: https://www.hck.hr/.

8. svibnja - Majčin dan

Majčin dan je praznik u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja, pa i Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu uspostavljen je u 20. stoljeću. Majčin dan ima svoje korijene u engleskom i američkom pokretu žena. 

Opširnije: https://hr.wikipedia.org/wiki/Maj%C4%8Din_dan

9. svibnja - Dan Marjana

Najlipše brdo na svitu slavi svoj rođendan!

9. svibnja - Dan Europe

Danom Europe, koji se održava 9. svibnja svake godine, slavi se mir i jedinstvo u Europi. Datum označava godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. U govoru u Parizu 1950. Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio je svoju ideju o novom obliku političke suradnje u Europi s pomoću kojeg bi rat među Europskim državama postao nezamisliv. 

Opširnije na: https://ec.europa.eu/croatia/content/europe-day-9-may_hr

12. svibnja 2024. umro je akademik Luko Paljetak

U Dubrovniku je u 81. godini života umro hrvatski književnik i prevoditelj akademik Luko Paljetak, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Objavio je 40-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih Miševi i mačke naglavačke te grafičko-pjesničke mape i dva romana. Pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj s engleskog, slovenskog, francuskog i talijanskog. Uz ostalo, preveo je cjelokupan opus France Prešerena, Childe Harolda George Gordona Byrona, Sonete Williama Shakespearea i Uliksa Jamesa Joycea.

Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je i igrokaze za djecu te veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici.

Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode.

Izvor i opširnije: https://www.info.hazu.hr/2024/05/umro-akademik-luko-paljetak/ (pristupljeno 14. 5. 2024.)

Dubrovnik, 19. 8. 1943. -

Dubrovnik, 12. 5. 2024.

15. svibnja - Međunarodni dan obitelji

Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom "Da obiteljski dan ne čine stvari nego srdačni odnosi roditelja i djece". kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva. 

Svake godine se raznim događajima obilježava ovaj dan čime se prisjećamo, da je obitelj temelj današnjeg društva, da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima, vjerovanjima koji grade neki budući svijet. 

Izvor: MDL

O muzejskim događanjima u našoj zemlji povodom Međunarodnog dana muzeja doznajte više OVDJE.

18. svibnja - Međunarodni dan muzeja

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja, pokrenuo je 1977. godine Međunarodni savjet za muzeje (ICOM). Svake godine svojim članovima (muzejima i stručnjacima koji rade u muzejima) ICOM preporuča temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici. Tom prilikom muzeji diljem svijeta skreću pozornost široj javnosti na kulturnu baštinu i ulogu muzeja u njenom očuvanju. Međunarodni dan muzeja, na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra [MDC] u Hrvatskoj se obilježava od 1980. godine. 

Izvor: MDL

Izvor: MDL

21. svibnja - Svjetski dan kulturnih različitosti

Svjetski dan kulturnih različitosti, dijaloga i razvoja obilježava se 21. svibnja svake godine.

 "Veoma često su najnedostupnije i najefikasnije ideje veoma jednostavne: učiniti naš svijet boljim, prijateljskijim i sigurnijim mjestom putem dijaloga i većeg razumijevanja među narodima i kulturama jedna je od njih" - izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis povodom Svjetskog dana kulturnih različitosti, dijaloga i razvoja. 

Kulturne različitosti tema je mjeseca svibnja u preporukama čitanja dobrih knjiga u ovoj Godini čitanja 2021. Više u našem Kalendaru čitanja.

Izvor: MDL

22. svibnja - Međunarodni dan biološke raznolikosti

Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti. Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture tradicionalno dodjeljuje nagrade na području zaštite prirode. 

24. svibnja - Europski dan parkova

Europski dan parkova je proglasila Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) s ciljem podizanja vrijednosti europskih zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u provedbi svojih ciljeva. Prvi je puta obilježen 1999. godine kada je organiziran širok spektar aktivnosti u zaštićenim područjima i o njima, kako bi se naglasila važnost zaštite prirode. Ovaj datum je odabran kao spomen na proglašenje prvih europskih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj 24. 5. 1909.godine. Hrvatski Sabor je na sjednici 19. rujna 2002. potvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima kojom se obavezuje na promociju zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje, te organizaciju europske suradnje o pitanjima krajobraza. 

Izvor: MDL

30. svibnja - Dan državnosti

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.  Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. 

Izvor i opširnije na: https://sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/vazni-datumi/30-svibnja-dan-drzavnosti 

Tijelovo (30. svibnja 2024.)

Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove 

lat. Corpus Christi: tijelo Kristovo

u Katoličkoj crkvi, svetkovina na spomen ustanovljenja euharistije na Veliki četvrtak; slavi se u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva. Nastala je u XIII. stoljeću (Liège, 1246), a za cijelu Zapadnu crkvu uveo ju je papa Urban IV. (1317). Ubrzo se na taj dan počela održavati svečana procesija (tijelovska procesija), uz ophodnju po cijelome mjestu; obično se zastane na četiri stajališta (»sjenice«) na kojima se naviješta evanđelje na četiri strane svijeta i podjeljuje blagoslov s Presvetim. 

Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61299>. 

5. lipnja - Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša. 

Izvor (vidi opširnije): https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/okolis-i-zdravlje/632 

Cilj Svjetskog dana oceana je upoznati javnost s utjecajem ljudskog djelovanja na mora i oceane te aktivnije uključivanje u globalni pokret za zaštitu oceana i projekte održivog upravljanja svjetskim oceanima. 

foto i tekst: https://www.skole.hr/8-lipnja-svjetski-dan-oceana/

8. lipnja - Svjetski dan oceana


Ujedinjeni Narodi proglasili su 8. lipnja Svjetskim danom oceana kao priliku da se svake godine prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika te upozorimo na razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka.

Važno je probuditi svijest o potrebi očuvanja morskog okoliša i mora kao o bitnoj sastavnici našega života na planetu.

Svjetski oceani pokrivaju 98 posto površine našeg plavog planeta i glavni su čimbenik održavanja prirodne ravnoteže. Oni generiraju najveći dio kisika koji dišemo, reguliraju našu klimu, pročišćavaju vodu koju pijemo, nude nam farmakopeju potencijalnih lijekova i još mnoštvo toga.

Kao međusobno povezane vodene mase na Zemljinoj površini, oceani povezuju sve ljude, a upravo zbog čovjekova djelovanja, sve su ugroženiji. Oceanima najviše prijeti industrijski otpad za koji je odgovoran isključivo čovjek. Prema UNESCO-u, oceani su pluća Zemlje, a ujedno su i nezamjenjivi izvor vode i hrane te važni za ukupnost i održanje života na planeti.

Prema Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., cilj je zaštititi najmanje 30 % morskih područja EU-a, odnosno 10 % strogo zaštititi, jer su zdravi oceani preduvjet rješenja klimatske krize.


17. lipnja - tiskan prvi broj "Slobodne"

Prvi broj tiskan je 17. lipnja 1943. godine u pojati na Mosoru. Nakon toga tiskala se u Brštanovu, Splitu, Ogorju, Livnu, Hvaru i Visu, a od 26. listopada 1944. stalno u Splitu. Prvi broj lista tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije".

 Novine su se tiskale u otežanim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se Šerif Šehović, prvi glavni urednik lista, Leon Geršković i Živko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori Cvjeta Job i Joko Knežević. Za list je pisao i književnik Jure Kaštelan. 

Izvor: MDL