Animirani film u nastavi


Alma Hess, diplomirana učiteljica iz Osnovne škole Bakar

Animirani film obrađuje se u sklopu medijske kulture na nastavi hrvatskoga jezika. Pripada domeni Kultura i mediji i može biti vrlo važan odgojno-obrazovni i umjetnički sadržaj kojeg je potrebno integrirati i u ostale nastavne predmete kako bi se učenike potaknulo na kreativan stvaralački rad i učenje. 

 

 Domena Kultura i mediji ima veliku estetsku, kulturnu, idejnu i odgojnu vrijednost. Učenike osposobljavamo za gledanje, primanje i interpretaciju filmskog djela, za usvajanje osnovnog filmskog pojmovlja, za razvijanje stvaralačke mašte i za razvijanje sposobnosti praćenja odabranih filmskih djela. Učimo ih prepoznati, vrednovati i cijeniti viđeno. Odabir animiranih filmova ovisi o dobi učenika, njihovom iskustvu, interesu i željama. Važni su zajednički prijedlozi i dogovori s učiteljicom. 

 

Odgojno obrazovni ishodi 

Prema odgojno obrazovnim ishodima iz domene Kultura i mediji u 1.razredu očekivani ishodi vezani su uz razlikovanje medijskih sadržaja. Od učenika se očekuje da izdvajaju primjerene medijske sadržaje i razgovaraju o njima. U 2. razredu prema odgojno-obrazovnim ishodima učenici također razlikuju medijske sadržaje prema dobi i interesu, odnosno od njih se očekuje da izdvajaju primjerene medijske sadržaje i razgovaraju o njima, s naglaskom na izražavanje vlastitog mišljenja o animiranim filmovima, dokumentarnim filmovima i igranim filmovima za djecu. U 3. razredu nijedan ishod ne odnosi se na filmove. Od učenika se očekuje da se koriste različitim izvorima primjerenim dobi učenika, da razlikuju tiskane publikacije primjerene dobi i interesima i da razlikuju kulturne događaje koje posjećuju. 

Očekivanim odgojno-obrazovnim ishodima u 4. razredu učenici će razlikovati elektroničke medije primjerene njihovoj dobi i interesima. Ishodi su razrađeni na način da se od učenika očekuje da gledaju animirane, dokumentarne i igrane filmove i filmove dječjega filmskog stvaralaštva tematski i sadržajno primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima, te da zamjećuju sličnosti i razlike između književnog djela, kazališne predstave ili filma nastalih prema književnome djelu. 

Animirani film, odnosno animacija dolazi od latinske riječi anima, što u prijevodu znači duša, odnosno živa sila u svakom biću. Animirati znači davati dušu nečemu, oživiti nešto, nečemu dati osobine živoga svijeta. To radi animator, stvaralac koji oživljuje lik i crtež, te određuje kako će se kretati i ponašati neki lik i kako će se odvijati određeni događaj. Film koji nastaje stvaranjem pokretnih slika, odnosno film koji nastaje tehnikom animacije naziva se animirani film. 

 

Animirani film može imati svoje prednosti i nedostatke. Stoga ih prije gledanja s učenicima pažljivo biramo. Uz kvalitetan animirani film djeca mogu puno naučiti, mogu se snalaziti u novim situacijama i nositi se s osobnim problemima. Kroz dobar animirani film djeca zadovoljavaju svoju potrebu za avanturama, upoznaju se s dalekim zemljama, novim kulturama. Na taj način razvijaju svoju maštu i kritičko mišljenje. Razvija se emocionalna inteligencija učenika jer shvaćaju i razumiju  postupke likova, razvijaju empatiju i uočavaju da uvijek postoje različite strane iste priče. Djeca šire vlastitu skalu emocija, odnosno razvijaju kognitivne sposobnosti (koncentracija, percepcija, zaključivanje i vizualna memorija).   

Današnji animirani filmovi prepuni su psihičkog i fizičkog nasilja. U njima se mogu čuti razne psovke, ružni izrazi, pokazivanje nepoštivanja. Takvi animirani filmovi potiču negativne komentare djece, ruganje i ismijavanje, posebno kada se djeca poistovjećuju s negativnim likovima. Otuđivanje od društva veliki je problem današnjih animiranih filmova pogotovo ako su djeca prepuštena gledanju filmova bez ikakvog nadzora. Stoga je na učiteljima velika odgovornost pomoći učenicima prepoznati, vrednovati i cijeniti kvalitetan animirani film jer uz njih oni mogu puno  naučiti. 

 

Pripreme za gledanje animiranog filma 

Prije svakog gledanja animiranog filma učenici dobivaju uputu za rad kako bi znali na što moraju obratiti pozornost tijekom gledanja filma. Pripremne radove dobro je koristiti na način da učenici napišu što od filma očekuju, kako zamišljaju glavnog lika, nacrtaju crtež po naslovu filma, a zatim započinju s istraživanjem filma koje se izvodi nakon gledanja filma. U tom dijelu ostvaruju se odgojno-obrazovni ishodi i zadatci. Nakon što usvoje osnovne pojmove o animiranom filmu učenici se kreativno i stvaralački izražavaju, rješavaju digitalne obrazovne sadržaje i na zabavan način uče.  

 

Temelj medijske kulture ne bi trebala biti samo teorija, već i praktični rad učenika jer se samo na taj način postiže pun učinak i kritičan odnos prema medijima. Važno je učenike poticati na samostalnost, kreativnost, suradničko učenje, slobodu izražavanja, učenje putem otkrivanja i problemskog rješavanja. 

 

Kako zainteresirati djecu za rad na animiranom filmu? 

Nakon što usvoje osnovne pojmove povezane s animiranim filmom i svu potrebnu terminologiju učenici uče kako jednostavno oživjeti lik i oblikovati animirani film, kako osmisliti njegov sadržaj, kreirati likove i izraditi svaki kadar. Zanimljivi crteži pretvaraju se u pokret koristeći učeničke likovne vještine, znanje i osobnost. 

Optičke igračke su jednostavna pomagala koja učenici mogu samostalno izraditi. Ona im pomažu u razumijevanju stvaranja animiranih filmova. Na dva kruga nacrtaju se dva crteža koja u kombinaciji čine neki novi sadržaj (bor i ukrasi, krletka i ptičica…) Krugovi se povežu štapićem. Brzim okretanjem štapića slika se oživljava. Kako je ljudsko oko tromo i samim tim nesavršeno brzim pokretanjem dviju slika stvara se dojam njihova stapanja. Osim štapića, krugovi se mogu povezati i konopcem. 

Blok crtani film pomaže pri animiranju, odnosno oživljavanju jednostavnih crteža. Papire iz likovne mape izrežemo na manje dijelove. Na prvi list nacrta se jednostavan lik. Na sljedećem listu papira, na istome mjestu nacrta se lik s malom promjenom u pokretu i tako dalje…list po list. Blok se poveže, te se listovi okreću velikom brzinom, a sličice dočaravaju kretnju. Crteži se mogu obojati kako bi se upotpunio cjelokupni dojam. 

Filmski valjak je pomagalo koje pomaže pri izradi animiranog filma. U ovom primjeru učenici uočavaju da se u stvaranju filma mogu pronaći likovne sastavnice (linija, boja, ploha, volumen) i filmske sastavnice (kadar, plan, kut snimanja, zvuk, monitor). Učenici osmisle svoju filmsku priču. Na predložak nacrtaju svaki kadar kojeg postavljaju na tzv. filmski valjak, te pokretanjem valjka vrlo jednostavno oživljavaju svoju priču. 

Animirani lutkarski film je vrlo jednostavno napraviti, a motivacija može biti lutkarski film prema izboru. U njemu se istim postupkom animacije pokreću lutke i ta se vrsta može tumačiti kao granično područje između filma i lutkarskog kazališta. Učenici izrađuju lutke, te ih pomicanjem na sceni animiraju i oživljavaju.  

 

Računalni animirani film može nastati prema ideji uz gledanje računalnog crtanog filma koji su u novije vrijeme vrlo učestali. Budući da je programiranje danas jedna od popularnijih i korisnih vještina koje možemo imati uputno bi bilo učenicima predstaviti vizualni programski jezik za djecu pomoću kojeg će kroz programiranje naučiti animirati likove i napraviti svoje animacije. Uz pomoć jednostavnog programskog jezika učenici mogu na zabavan način usvojiti osnove programiranja i napraviti kratki film. 

 

      Animirani film je nezaobilazan dio života svakog djeteta. S njim se oni susreću i prije polaska u školu, kada animirani filmovi za njih predstavljaju izvor zabave i razonode. Budući da su izvan škole učenici okruženi raznim animiranim filmovima i teško im je odvojiti dobro od lošeg, potrebno od nepotrebnog, istinito od lažnog učitelji im mogu pomoći prepoznati i vrednovati kvalitetan animirani film. Svojim znanjem mogu ih potaknuti na stvaranje vlastitih medijskih sadržaja kroz koje će oni aktivno učiti, kreativno se izražavati i usvajati vrednote koje dobar animirani film pruža. 

Literatura: 

Bežen, A. (2004). Metodički pristup književnosti i medijskoj kulturi u drugom, trećem i četvrtom razredu osnovne škole, Zagreb: Profil International  

Dančević, D (2012). Moj prvi animirani film, Zagreb: Profil 

Mikić, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa  

Pejić Papak, P., Vidulin, S. (2016). Izvannastavne aktivnosti u suvremenoj školi, Zagreb: Školska knjiga