Sažetak: Učenje istraživanjem jedan je od najzanimljivijih i najprirodnijih oblika učenja. Članak je primjer dvosatne istraživačke nastave s učenicima 4.b razreda Osnovne škole-Scuola elementare „Gelsi“, Rijeka. Radionicom „Tko će napraviti manje smeća?“ učenici su produbili svoje znanje o razlici između smeća i otpada i osvijestili značaj recikliranja i individualnu odgovornost. Radionicu su s učenicima proveli izv. prof. dr. sc. Vedrana Mikulić Crnković, izv. prof. dr. sc. Bojan Crnkovića i dr. sc. Ivona Traunkar [VMC1] s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci koji su, u sklopu projekta InAMath - An interdisciplinary approach to mathematical education u okviru programa Erasmus+.

Ukratko su prikazane aktivnosti učenika kroz nastavu Matematike i Prirode i društva.

Ključne riječi: matematika, smeće, otpad, istraživačka nastava, InMath

Uvod:

19. svibnja 2022. godine učenicima 4.b razreda i njihovoj učiteljici Snežani Kranjec ukazala se prilika ugostiti izv. prof. dr. sc. Vedranu Mikulić Crnković, izv. prof. dr. sc. Bojana Crnkovića i dr. sc. Ivonu Traunkar s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci koji su, u sklopu projekta InAMath - An interdisciplinary approach to mathematical education u okviru programa Erasmus+, održali radionicu „Tko će napraviti manje smeća?“

Cilj je projekta osmišljavanje i provedba interdisciplinarnih aktivnosti s učenicima koristeći interdisciplinarne metode rada, izradu scenarija koji će biti dostupni edukatorima i edukaciju učitelja kojom će steći potrebne kompetencije za osmišljavanje i provedbu takvih aktivnosti.

Odgojno obrazovni ishodi i međupredmetne teme:

MAT OŠ A.4.1. Koristi se višeznamenkastim brojevima.

MAT OŠ A.4.2. Zbraja i oduzima brojeve do milijun.

MAT OŠ A.4.3. Procjenjuje rezultat u zadatku prije postupka pisanoga računanja. Primjenjuje postupak pisanoga množenja i dijeljenja dvoznamenkastim brojem u različitim tipovima zadataka.

PID OŠ B.4.1. Opisuje važnost odgovornoga odnosa prema prirodi radi zaštite živoga svijeta.

PID OŠ A.B.C.D.4.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode, prirodnih i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.

odr B.2.2. Prepoznaje primjere održivoga razvoja i njihovo djelovanje na lokalnu zajednicu.

Aktivnosti:

Scenarij „Tko će napraviti manje smeća?“ osmišljen je tako da učenici iz podataka prikupljenih za prosječno kućanstvo u Primorsko-goranskoj županiji računaju i procjenjuju količine otpada koje napravi jedno četveročlano kućanstvo, jedna osoba jedna općina i nakon toga naprave istraživačku aktivnost o otpadu koje napravi njihovo kućanstvo. Cilj je osvijestiti učenike o tome koliko je značajno reciklirati te osvijestiti individualnu odgovornost svakog od nas.

Učenici su, kao uvodnu aktivnost, pogledali video „Što se stvarno dogodi plastici koju baciš“ u kojem Emma Bryce prati životni ciklus tri različite plastične boce, pokazujući opasnost koju potrošni materijali predstavljaju našem svijetu.

Istraživački zadatak:

Učenici zadacima zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja računaju količinu otpada i smeća u jednom četveročlanom kućanstvu u tjedan dana i u godini dana te koliko jedna osoba i jedna općina otpada i smeća napravi u godinu dana.

Tim aktivnostima ponovili su što se sve može reciklirati i za što služe spremnici određene boje.

U završnoj aktivnosti učenicima su date upute kako provesti sedmodnevno istraživanje o otpadu u njihovim kućanstvima i podijeljeni materijali s uputama.

Učenici će kroz tjedan dana, na satu Prirode i društva predstaviti rezultate sedmodnevnog praćenja količine otpada i smeća u svojim kućanstvima i usporediti svoje rezultate s rezultatima drugih učenika.

Zaključak:

U školskom okruženju učenje putem istraživanja omogućava učenicima iskustveno učenje.

Istraživačko učenje jedan je od oblika aktivnog učenja. Potiče učenike na samostalnu konstrukciju znanja nadogradnjom novih znanja na njihovo predznanje i cjelokupno iskustvo. Ovakav način učenja je cjeloživotan jer je povezan s učenjem koje se temelji na rješavanju problema, a istovremeno učenicima zanimljiv.

Istražujući količinu otpada u kućanstvima učenici su ponovili pisano zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje brojeva do milijun, procjenjivali i zaokruživali rezultate, čitali podatke iz jednostavnih tablica i dijagrama, a istovremeno utvrdili svoja znanja o otpadu, smeću, recikliranju i važnosti održivog razvoja. Zadaci su bili učenicima poticajni jer su polazeći od početnog pitanja „Tko će napraviti manje smeća?“ različitim metodama aktivnog učenja stvarali su nova znanja, a zaključke i rješenja donosili sami. Učenici su se zabavili iako su zadane aktivnosti zahtijevale od njih više kognitivne razine mišljenja.