Živa priroda
Ponovimo
JADRANSKO MORE
Najvažnije gospodarske djelatnosti na moru
turizam
pomorstvo
brodogradnja
ribarstvo
životinje u moru:
- ribe: srdela, skuša, tuna, zubatac, oslić
- školjke: dagnje, prstaci
- puževi, zvijezde, rakovi (jastog, rak samac)
- najugroženija je sredozemna medvjedica (zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode)
2. životinje uz more:
- ptice: galeb, bjeloglavi sup (Cres, Lošinj)
- gušterica, zmije (poskok), čagalj
3. biljke u moru:
- alge, morska salata
4. biljke uz more:
- lovor, ružmarin, smokva, maslina, badem, lavanda, hrast crnika, crni bor
- makija – grmoliko bilje koje gusto raste na mjestima gdje su nekad bile šume
Š U M A
GRMOLIKE BILJKE (jestivi plodovi)
kupina bazga
divlja ruža (šipak) lijeska
JESTIVE GLJIVE
vrganji bukovače
OPREZ! Otrovne gljive
muhara ludara
panterovka zelena pupavka
ŽIVOTINJE U ŠUMI
Životinje šuma: srna, zec, puh, divlja svinja, veliki tetrijeb, jazavac, lisica, vuk, kuna, vjeverica, sova, žuna, jastreb…
Neke biljke i životinje kojima prijeti nestanak zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode.
I lovci imaju zadatak zaštiti prirodu i brinuti se za nju.
KORIST OD ŠUME
gospodarska korist (drvo),
šume su tvornica kisika,
štite zemljište i prometnice od erozije, bujica, poplava,
utječu na klimu i vodni režim,
pročišćavaju atmosferu,
sklonište i izvor hrane za životinje
T R A V NJ A K
Travnjaci koje ljudi kose jesu livade, košanice ili ledine. Travnjaci na kojima pase stoka zovu se pašnjaci.
BILJKE
trave: ovsenica, livadna vlasulja, ljulj, djetelina
jestive: kopriva, maslačak, kiselica
ljekovite (čaj, sirup): trputac, kadulja, stolisnik
ŽIVOTINJE
kukci: mravi, pčele, bumbari, leptiri, skakavci
ptice: fazan, ševa, prepelica, trčka
u tlu: rovac, poljski miš, krtica, gujavica, rovka, sljepić (zaštićen)
ostale: puž, jež, zec
HERBARIJ
Najlakši način za učenje o biljkama je kroz sakupljanje, sušenje i slaganje biljaka u zbirku koja se naziva herbarij.
Postupak:
1. Na livadi uberi pet različitih biljaka na kojima se jasno vidi stabljika, list i cvijet (ne čupaj biljke iz zemlje).
2. Sakupljene biljke osuši prešanjem u novinama. Pri tome treba paziti da se biljke lijepo slože i da listovi i cvjetovi budu lijepo rašireni. Svakih nekoliko dana potrebno je zamijeniti novine da bi bolje upile vlagu iz biljke. Na biljke u novinskom papiru treba staviti nešto teško (knjige ili neke predmete).
3. Kada su se biljke osušile (nakon 2 – 3 tjedna) krenite u izradu herbarija. Potrebni su ti obični bijeli papir A4, škare, ljepljiva traka. Pažljivo smjesti biljku na sredinu papira i učvrsti je manjim komadima selotejpa da izgleda uredno.
4. U donjem desnom kutu napiši podatke o biljci:
Naziv biljke: ____________________________
Latinski naziv: __________________________
Stanište (gdje raste): ________________________________
Nalazište (gdje je ubrana):____________________________
Datum: __________________
MEĐUSOBNA POVEZANOST BILJAKA I ŽIVOTINJA
Životinje i biljke međusobno su ovisne jedne o drugima.
a) biljke su važne za život životinja
- biljojedi se njima hrane
- biljke su zaklon životinjama
- prilikom stvaranja hrane u listu oslobađaju kisik
b) životinje su važne u životu biljaka
- oprašivanje tj. oplodnja cvjetova (kukci)
- prenose sjemenje i plodove prostorom kojim se kreću
ŽIVOT ŽIVOTINJA
Skupine životinja
- kukci (mrav, pčela, bubamara, leptir...); ribe (šaran, som, oslić..); vodozemci (žaba); ptice (roda, lastavica, vrabac, orao...); sisavce (mačka, pas, tigar, lav...)
Kretanje životinja
- omogućuje potragu za hranom (lete, hodaju, skaču, gmižu, plivaju)
Hranjenje životinja
- pronalaze gotovu hranu u prirodi
- skupine prema vrsti prehrane:
- biljojedi (biljožderi)
- mesojedi (mesožderi)
- svejedi (svežderi)
Razmnožavanje životinja
- rađanje mladih iz jajeta, rađanje živih mladih
Obrana od progonitelja
- prilagodba okolišu – boja perja ili krzna