IZ DRUGIH MEDIJA
Međunarodni dan šuma 21. ožujka - Slavimo šume i gospodarstvo
Međunarodni dan šuma 2026.: Šume i gospodarstva
Šume znače posao
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (International Day of Forests) 2012. godine. Taj dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma, zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje drveća.
Šume i gospodarstva tema su Međunarodnog dana šuma 2026. godine, kojim se slavi ključna uloga šuma u poticanju gospodarskog prosperiteta. Te uloge nadilaze prihode i radna mjesta od šumske proizvodnje i trgovine obnovljivim sirovinama i hranom: šume također održavaju obiteljsku i zajedničku poljoprivredu, povećavaju poljoprivrednu produktivnost i štite zdrave slivove.
S obzirom na to da mnoge zemlje žele prijeći na održivo biogospodarstvo, šumski proizvodi nude rješenja temeljena na prirodi kao zamjenu za materijale s visokim udjelom ugljika, a istovremeno stvaraju nove gospodarske prilike.
Šume su nezamjenjive za zdrava gospodarstva – danas i za buduće generacije.
Promotivni video ovogodišnjega Međunarodnog dana šuma možete pogledati na:
https://www.youtube.com/watch?v=Dp4LDudJSC4
Šume su ključne za naše gospodarstvo i za egzistenciju milijuna ljudi diljem svijeta.
One stvaraju radna mjesta, donose prihode i podupiru zajednice – od lokalnih proizvođača do globalnih lanaca vrijednosti.
Od ključnih usluga ekosustava povezanih s vodom, klimom i tlom, do ekoturizma, opskrbe energijom i sirovinama, šume doprinose bilijunima globalnom gospodarstvu.
Pridružite nam se 21. ožujka u obilježavanju Međunarodnog dana šuma!
(Oliver Vlainić, 15. ožujka 2026.)
23. veljače 2026. - 261. rođendan hrvatskog šumarstva
Poznata i popularna emisija HRT-a TV kalendar reprizirala je 23. veljače 2026. emisiju Početak šumarstva u Hrvatskoj (23.02.1765.) posvećenu 23. veljači 1765. kad su osnovane prve tri šumarije na hrvatskom tlu unutra Uprave šuma Karlovačkog generalata.
Emisija se može pogledati na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=4n4PeGAVtcU
a tekst iz priloga glasi:
POČETAK ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ (23.02.1765.)
Na sjednici mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem zapovjednika Karlovačkog generalata Barona pl. Becka održanoj 23. veljače 1765. u Karlovcu, predstavljeni su „prvi šumarski stručni opisi i nacrti šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina. Prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije i prvi cjenik za drvenu gradju iz njih“. Toga dana osnovana je prva poznata Uprava šuma, pa se smatra danom utemeljenja šumarstva na području Hrvatske.
Tadašnja carica i kraljica Marija Terezija odredila je da Upravu šuma Karlovačkog generalata vodi generalkomanda u Karlovcu, da namješta šumare i lugare, a da nadzor nad tim šumama vodi šumar Franzoni. Na sjednici je također odlučeno da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem, u tri sjedišta: jedan šumar za šume Ličke pukovnije sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, jedan za šume Otočke i dio šuma Ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu, te jedan šumar za ostale šume u Ogulinskoj i Slunjskoj pukovniji sa sjedištem na Petrovoj gori.
Bila je to, zapravo, prva inventura hrvatskih šuma kojom je utvrđen broj stabala po vrstama drveća te za koju je namjenu koje drvo iskoristivo. Zatim je inženjerski major pl. Pirker sa svojim timom izradio prve rukopisne šumske karte navedenih pukovnija. Karte su nastale terenskom izmjerom šuma, popisivanjem količine i vrste stabala, kako bi se utvrdilo stvarno stanje starosti i gustoće šume. Karte su sačuvane do našeg vremena i vrijedni su povijesni izvori koji svjedoče o počecima šumarske uprave na hrvatskom tlu.
(autorica teksta: Marijeta Stipić Miočić)
(Oliver Vlainić, 23. veljače 2026.)
Dvodnevni posjet Hrvatskom šumarskom društvu u FBiH
Hrvatsko šumarsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine posjetilo je u 2024. i 2025. godini područje više ogranaka HŠD-a (Varaždin, Koprivnica, Bjelovar i Gospić). Na tim susretima dogovoren je nastavak suradnje dvaju društava koje je neko vrijeme bilo manjeg opsega. U tom cilju dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović i tajnik HŠD-a Oliver Vlainić bili su u dvodnevnom posjetu Tomislavgradu i okolici. Ispred HŠD-a u FBiH dočekali su ih predsjednik Albert Kokić, zamjenik predsjednika Nedjeljko Pokrajčić i tajnik Mario Antosović. U ime predsjednika Uprave ŠGD Hercegbosanske šume Kupres Nikole Perkovića, koji je bio spriječen poslovnim obavezama, susretu je bio nazočan upravitelj Šumarije Tomislavgrad i predsjednik Podružnice HŠD u FBiH u toj šumariji Krešimir Jurič.
Na sastanku su dogovoreni uzvratni posjeti u BiH ogranaka koji su bili domaćini prethodnih godina u proljetnom i jesenskom terminu na područje Šuma Središnje Bosne d.o.o. i Hercegbosanskih šuma d.o.o. Osim toga upućen je poziv za suradnju u Šumarskom listu s člancima o aktivnostima HŠD-a u FBiH. Također se želi obnoviti sudjelovanje šumara iz BiH na bjelovarskom salonu fotografije "Šuma okom šumara". Za HŠD darivan je veći broj primjeraka knjige izdane u povodu 30. godišnjice djelovanja HŠD-a u FBiH (1995. – 2025.) autora Nedjeljka Pokrajčića.
Domaćini su organizirali sadržajan program obilaska Tomislavgrada i okolice. Prvo je posjećena Šumarska kuća "Grla" Šumarije Tomislavgrad gdje postoji spomen-ploča autorima Županjačkog elaborata iz 1891. godine, opširno djelo o planu melioracije za degradirano područje županjačkog kotara i jedan od najstudioznijih radova o šumarstvu u tadašnjoj Europi. Elaborat je dobio naziv po imenu Tomislavgrada (Duvna) u vrijeme vlasti Austro-Ugarske Monarhije na području Bosne i Hercegovine – Županjac. U Parku prirode Blidinje bilo je više mjesta obilaska: jezero Blidinje, kapelica sv. Ante, Franjevačka kuća molitve u Masnoj Luci s crkvom Sv. Ilije Gromovnika, nekropola Dugo polje sa 150 stećaka, hodočasničko mjesto na Kedžari poznato po grobu Dive Grabovčeve te sjedište "Hajdučke Republike Mijata Tomića" Hajdučke vrleti. Kao dopuna obilasku Blidinja bilo je i sudjelovanje na predavanju dr. sc. Denisa Radoša pod nazivom "Kako je nastalo Blidinje jezero?". Večer je iskorištena za upoznavanje s društvenim životom Tomislavgrada.
Drugi dan je započeo obilaskom Šumarije Tomislavgrad gdje je upravitelj šumarije Krešimir Jurič iznio osnovne podatke o šumariji što je dodatno proširio odgovorima na postavljena pitanja o specifičnostima i poslovanju šumarije. Sljedeća postaja bila je Franjevačka spomen-bazilika sv. Nikole Tavelića koja se počela graditi 1925. godine povodom obilježavanja tisuću godina krunidbe kralja Tomislava. Uz crkvu se nalazi franjevački samostan s velikom, lijepo uređenom i bogatom knjižnicom. U samostanu se nalazi i izložba "Duvanjski praslon". Uz baziliku je i Franjevački muzej "Fra Jozo Križić" sa stalnim muzejskim postavom i trenutno gostujućom izložbom Arheološkog muzeja u Zagrebu "Zvjerinjak Antike". Završni dio posjeta bio je u suvenirnici Duvanjska kuća i Kulturno-informativnom centru Tomislavgrad u kojem se mogla vidjeti virtualna animacija krunidbe kralja Tomislava te izložba radova dvojice istaknutih hrvatskih umjetnika Vanje Radauša i Ivana Kožarića postavljena za Noć muzeja.
Ovom prilikom zahvaljujemo se vodstvu Hrvatskoga šumarskog društva u FBiH na srdačnom gostoprimstvu i iskazanoj volji za suradnjom.
(Oliver Vlainić, 10. veljače 2026.)
Prva Noć muzeja u Šumarskom domu
Hrvatsko šumarsko društvo ove godine prvi puta se prijavilo za sudjelovanje u 21. Noći muzeja koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Budući da nije bilo određene teme ovogodišnje Noći muzeja, koja je održana 30. siječnja 2026., HŠD je za temu odabrao svoje obljetnice "180 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 150 godina Šumarskog lista". Kao suorganizator sudjelovale su i Hrvatske šume d. o. o.
U dopodnevnim satima 30. siječnja 2026. u velikoj dvorani Šumarskog doma organizirana je šumarska edukacija za učenike 7. razreda OŠ Josipa Jurja Strossmayera iz Zagreba. Učenici su se u sat vremena prvo kratko upoznali sa šumarskom povijesti, a nakon toga prošli zanimljivu šumarsku edukaciju i odigrali društvenu igru šumarski escape room.
Predvečer nešto prije 18 sati stigli su prvi posjetitelji Noći muzeja u Šumarski dom. Iako Dom nije muzejska institucija, jedan od razloga njegove izgradnje bio je Šumarski muzej koji je u njemu postojao od 1898. godine do poslije Drugoga svjetskog rata kada je rasformiran. Danas se u Domu nalazi sačuvani reljefni Šumovid Kraljevine Hrvatske i Slavonije veličine 625 x 340 cm u mjerilu 1:75000 koji je bio izložen na milenijskoj izložbi 1896. godine u Budimpešti. Prostorija u kojoj se nalazi šumovid poslužila je za preuređenje u Šumarovu sobu opremljenu starim namještajem, velikom fotografijom s prikazom iskorištavanja slavonskih hrastika, starim osnovama gospodarenja, najstarijom knjigom u knjižnici HŠD Sylvicultura Oeconomica iz 1732. godine, najstarijim zakon o šumama iz 1770. godine te knjigama o Josipu Kozarcu, književniku, šumaru i uredniku Šumarskog lista od 1896. do 1898. godine. U sobi tajnika HŠD posjetitelji su mogli vidjeti knjigu zapisnika sjednica Upravnog odbora i Skupština Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva pisanu od 1876. do 1899. godine, Zlatnu knjigu utemeljitelja (donatora) Društva, povelju donatorima iz 1886. godine, člansku iskaznicu iz 1887. godine, primjerak Spomenice šumarstva 1876. – 1926. s kožnim koricama i još nekolicinu eksponata. Dvorana „Šumarski četvrtak” nudila je, osim najstarije rukopisne šumarske karte šuma Ličke pukovnije iz 1765. godine i foto reprodukcije ulja na platnu „U slavonskim hrastovim šumama”, pregled povijesti Šumarskog lista s primjerkom prvoga tiskanog broja 1877. godine i karakterističnim naslovnicama kroz 149 godina izdavanja te promocijom naslovnice prvog broja u jubilarnoj 150. godini izlaženja. Tu se moglo pogledati stare fotografije Šumarskog doma, fotografije i karikature starih šumara, ali i ostale domaće i strane šumarske časopise koji dolaze razmjenom kao i bogatu izdavačku djelatnost hrvatskih šumarskih institucija s vrijednim knjigama. U Velikoj dvorani posjetitelji su razgledavali stare šumarske alate. Za dodatni ugođaj ispunjen renesansnom glazbom pobrinuo se ansambl blok flauta "Flauta dolce consort" s tri glazbena seta. Svom izvedbom na drvenim instrumentima dočarali su povezanosti šume i glazbe. U tri prostorije čitavo vrijeme vrtjeli su se foto i video materijali iz povijesti šumarstva i Šumarskog doma te dokumentarne i edukativne emisije o šumarstvu. Svi zainteresirani odigrali su društvenu igru šumarski escape room. Ulazno stubište ukrašeno je poučnim pločama iz povijesti hrvatskoga šumarstva i Hrvatskoga šumarskog društva što će biti i stalni postav toga prostora uz povremeno postavljanje tematskih izložbi.
Noć muzeja u Šumarskom domu završila je u 1 sat poslije ponoći. Budući da je većina muzeja i ostalih ustanova primala posjetitelje najzad do ponoći oni najznatiželjniji poslije toga odlučili su posjetiti i Šumarski dom. U sedam sati otvorenih za posjetitelje skupilo ih se oko 300, a osim toga sakupljeno je preko 6000 klikova posjetitelja zainteresiranih za program Noći muzeja u Šumarskom domu. Među posjetiteljima bilo je studenata šumarstva i drugih fakulteta, mladih i starih šumara, ljubitelja prirode, kulture i muzeja te obitelji s djecom. Prema pozitivnim reakcijama posjetitelja ovaj vid prezentacije Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog doma, Hrvatskih šuma d. o. o. i općenito šumarstva može se ocijeniti opravdanim i preporučljivim za slično djelovanje i ubuduće. (Oliver Vlainić, 2. veljače 2026.)
PO PRVI PUTA U POVIJESTI . . .
... Noć muzeja dolazi i u Šumarski dom. U kuću koja i sama ima svoju zavidnu prošlost i komotno bi mogla biti izložak nekog muzeja. Ali i koja je ugodno popunjena brojnim dokumentima bogate šumarske prošlosti, brojnim knjigama i artefaktima koji su se u nju slijevali eto već 130 godina. Gdje možete pogledati najveću reljefnu kartu naših šuma - čuveni Šumovid s Milenijske izložbe u Budimpešti iz 1896. Ili najstariju šumarsku knjigu iz 1732. godine. Pa navratite u Šumarski dom na Trgu Mažuranića 11.
Dođite, pozovite prijatelje, recite i susjedima. Dovedite i djecu - naše šumske učiteljice pripremaju i za njih zanimljive sadržaje.
U Šumarskom smo domu u petak od 6 navečer - pa dok bude interesa. Plakat je tu lijevo, a evo i PDF pa ak' vam je zgodno smijete ga isprintati i staviti na portu šumarije, vrata od stubišta ili ga "zaboravite" u tramvaju - možda će se netko zainteresirati.
Hrvatska ekipa osvojila dvije medalje na 56. EFNS-u u Italiji
Ovogodišnje 56. Europsko šumarsko natjecanje u nordijskom skijanju bilo je uspješno za hrvatsku šumarsku ekipu sastavljenu od 17 sudionika. Domaćin EFNS-a od 18. do 24. siječnja 2026. bila je sjeveroistočna autonomna talijanska pokrajina Furlanija-Julijska krajina smještena između Alpa i Jadranskog mora. Središte događanja bilo je mjesto Forni Avoltri s obližnjim Međunarodnim biatlonskim centrom Carnia Arenom. U sportskom dijelu EFNS-a jedanaest hrvatskih sudionika natjecalo se u klasičnom i slobodnom stilu te štafetama. Višestruki osvajač medalja na ovom natjecanju Mladen Šporer opet je u jakoj konkurenciji uspio osvojiti medalju, ovaj put brončanu, u slobodnoj tehnici za muškarce starosti od 51 do 60 godina. Ove godina do medalje, i to srebrne, došla je i Marija Gubić u slobodnoj tehnici za žene starosti od 71 do 80 godina. Neskijaški dio ekipe sudjelovao je na šumarskoj konferenciji s prezentacijama o šumama, šumarstvu i drvnoj industriji regije Furlanije-Julijske krajine te na ekskurzijama koje su omogućile upoznavanje s povijesti, tradicijom, kulturom i gastronomijom regije. Na završnom druženju svih ekipa zapažen i vrlo posjećen bio je hrvatski štand s ponudom tople hrane – ćevapa s lepinjama. Sudjelovanje na EFNS-u omogućili su središnjica i Ogranak Delnice Hrvatskoga šumarskog društva. Pomoć je pružio i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu s najmom svoga autobusa. (Oliver Vlainić, 25. siječnja 2026.)