Predstavnici Pro Silve Hrvatske, najstarije sekcije HŠD-a, sudjelovali su od 28. do 31. svibnja 2024. na godišnjem sastanku Pro Silve Europe u Slovačkoj koji se održao u gradu Myjavi i okolici. Hrvatsku delegaciju činili su predsjednik Sekcije izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac, dopredsjednica HŠD-a mr. sp. Mandica Dasović, tajnik HŠD-a Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. i član HŠD-a Marko Orešković, mag. ing. silv. Domaćin sastanka bila je Pro Silva Slovačka uz potporu Tehničkog sveučilišta u Zvolenu i Slovačkoga državnog šumarskog poduzeća. Ove godine obilježilo se 35 godina od osnutka Pro Silve 1989. godine u Sloveniji (tada u sklopu Jugoslavije). Prvog dana održana je godišnja generalna skupština Pro Silve Europe. Na skupštini su sudjelovali šumarski stručnjaci iz 19 zemalja. Tema skupštine bila je „Napredak šumarske prakse bliske prirodi diljem Europe“. Na višesatnoj skupštini podnesena su izvješća o radu u protekle dvije godine i prezentirani sljedeći domaćini Italija (Sardinija) 2025. godine i Mađarska 2026. godine. U članstvo je primljena Pro Silva Crna Gora. Izabran je novi Izvršni odbor kojeg će u sljedećem razdoblju voditi predsjednik Tomáš Vrška (Pro Silva Češka) te dopredsjednici Eckart Senitza (Pro Silva Austrija) i Dušan Roženbergar (Pro Silva Slovenija). Drugog dana sudionici su posjetili općinske šume Stará Myjava u kojima se od 2010. godine primjenjuje prirodno gospodarenje šuma. U dopodnevnom dijelu razgledane su bukove sastojine, a u popodnevnom dijelu šumske sastojine bukve s većim udjelom ariša, smreke, hrasta kitnjaka i jele te primiješanim običnim borom, gorskim javorom, gorskim jasenom i divljom trešnjom. Trećeg dana domaćin je bila državna šumarija Duchonka. Posjećene su čiste i mješovite sastojine hrasta kitnjaka kojima se u prošlosti gospodarilo kao s panjačama. To je nekada bio prevladavajući način gospodarenja hrastovim šumama (75 %) u Slovačkoj. Prikazani su uvjeti i štetnici koji nepovoljno utječu na hrastove sastojine. Na jednom od stajališta raspravljalo se i o unesenim vrstama drveća te njihovoj ulozi u promijenjenim klimatskim uvjetima. Pokazana je i važnost upravljanja vodom u šumskom kompleksu.

Osim stručnih tema domaćini su se potrudili prikazati povijest, kulturu i gastronomiju svoga kraja. Prvu večer lokalno kulturno-umjetničko društvo prezentiralo je dio slovačkih narodnih pjesama i plesova, drugu večer posjećena je obližnja pivovara s proizvodnjom craft piva i žestokih pića, treći dan je započeo s posjetom Arheološkom muzeju Velike Moravske u Bojni, a završio je s nastupom romskoga vokalnog trija.

Posljednji dan u povratku hrvatska delegacija posjetila je Bansku Štiavnicu, grad u kojemu su se nekada školovali i hrvatski stručnjaci. Šumarska nastava tamo je započela 1809. godine pri tadašnjoj Rudarskoj akademiji koja je početkom 20. stoljeća prerasla u Visoku školu za rudarstvo i šumarstvo. Danas postoji srednja šumarska škola te Visoki stručni studij šumarstva.