1. siječnja
1857. rođen Oton Kučera
1871. rođen Bogoslav Kosović
1877. izašao prvi broj Šumarskog lista
Bogoslav KOSOVIĆ. Rođen u Donjem Lapcu 1871. Gimnaziju završio u Zagrebu 1888. Šumarstvo je diplomirao na Visokoj poljodjelskoj školi u Beču. Radio u Zagrebu, Vališ-selu, Rakovcu, Đakovu, Varaždinu, pa ponovo u Zagrebu, pa u Požegi, Gospiću. Od 1905. dodijeljen je Šumarskom odjelu Zemaljske vlade u Zagrebu, predaje na Šumarskoj akademiji. Od 1916. premješten je u Ogulin, pa na Sušak. Degradiran je u službi i 1923. umirovljen, pa vraćen 1925. kao pomoćnik ministra šuma i ruda, ali je 1926. ponovo umirovljen. Glavni mu je prinos pošumljivanje ličkih vriština, za što je inventarizirao šume, pašnjake i vrištine te izradio uzgojnu osnovu. Zaslužan je za registraciju i očuvanje vrijednih podataka iz Ratnoga arhiva u Beču između ostalog i naše najstarije šumskogospodarske karte iz 1764. Osim o povijesti šumarstva, pisao je o šumarskoj politici i zakonodavstvu, pošumljivanju i zaštiti šuma, lovstvu i drugim temama ponajviše u Šumarskom listu. Bio je glavni urednik Šumarskog lista, jedan od utemeljitelja Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva te 1940. suosnivač i počasni predsjednik obnovljenoga Hrvatskoga šumarskog društva.
3. siječnja
1803. rođen Antun Tomić, osnivač i prvi predsjednik HSŠD
1823. rođen Dragutin Lambl, prvi ravnatelj Gospodarsko - šumarskog učilišta u Križevcima
Antun TOMIĆ, osnivač i prvi predsjednik HSŠD. Rođen je 1803. u Vinkovcima. Normalnu njemačku školu završio je u Srem. Mitrovici, a šest razreda gimnazije u Vinkovcima. Kao krajiški pitomac, od 1824. do 1827. školovao se na Šum. zavodu u Mariabrunnu kod Beča. God. 1827. nastupa službu kao šum. vježbenik kod Gradiške pukovnije, da bi nastavio krajišku službu u Banatu, pa brodskoj, slunjskoj i ogulinskoj pukovniji, pa kod Đurđevačke regimente u Bjelovaru. Ponovno u Banatu je proslavio četrdeset godina djelovnja a potom mirovinu sa 45 godina staža dočekuje u Šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu. Umro je u Samoboru 1894. i sahranjen na Mirogoju.
U dugom radnom vijeku dočekao je realizaciju svojih prijedloga za reorganizaciju šumarske uprave u Vojnoj krajini, koja je provedena 1860. Tomićeva se osobitost očituje i u "Naputku za izlučenje imovno obćinskih šuma u Krajini", koji je izdan 1871. god. U Šum. listu surađivao je od 1877. do 1890. sa 12 rasprava pretežito iz područja uređivanja šuma, a posljednja mu je rasprava objavljena 1890., kad je imao 87. godina. Uz sva djela i niz drugih aktivnosti za vrijeme službovanja jedna Tomićeva aktivnost ima trajnu vrijednost. To je njegova "racionalna metoda uređivanja šum. gospodarstva" jer je u skladu s postizanjem ili postignutom normalom u pojedinoj gospodarskoj jedinici osigurana ne samo potrajnost prihoda nego i opstojnost šume kao biocenoze.
A. Tomić, uz F. Šporera i D. Kosa, zaslužan je što je pri Hrv.-slav. gospodarskom društvu 1846. osnovan samostalni Odsjek za šumarstvo. Tada je Tomić bio odbornik, na skupštini 1851. izabran je za tajnika, a 1852. ponovno za odbornika. Zbog apsolutističke vladavine rad Šum. društva utihnuo je 1855. god. Od spomenutih šumara jedino je Tomić doživio obnovu HSŠD 1876., kada je biran za predsjednika Privremenog odbora zaduženog za pripremu skupštine i izradu društvenih pravila. Tada već umirovljenik izabran je za prvog predsjednika društva, a 1877. za počasnog člana HSŠD "za zasluge oko promicanja društvenih interesa". IMENIK
NA DANAŠNJI DAN
8. 10.
NA DANAŠNJI DAN
26. 10.
Na današnji dan 26. prosinca 1846. održan je na biskupskom dobru u Prečecu sastanak 17 šumara koji se smatra osnivačkom skupštinom današnjega Hrvatskog šumarskog društva. Tom prilikom je osnovan Odsjek za šumarstvo pri Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu koje je postojalo od 1841. godine i okupljalo je najznačajnije gospodarstvenike toga vremena. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovano je s razlogom unapređivanja poljoprivrede, šumarstva i gospodarskog obrta. Šumari članovi Društva željeli su osnovati svoj odsjek što im je odobreno 1846. godine.
Godine 1846. predlaže Kos, da se u Gospodarskom Društvu osnuje „Šumarski Odsjek”. Kosov je predlog usvojen, a Gospodarsko Društvo razdiljeno u dva samostalna odsjeka i to u gospodarski i šumarski. Prvi šumarski sastanak održan je 26. prosinca 1846. u Prečecu (kraj Dugog Sela). Na tom je sastanku bilo prisutno 17 šumara koji su izabrali prvu upravu. Za nadstojnika šumarskog odsjeka izabran je Franjo Šporer, šumar brodske narodne regimente br. 7. U odbor je izabran uz ostale Ante Tomić, šumar narodne križevačke regimente, i Dragutin Kos. Pod vodstvom pomenute trojice ovo prvo naše šumarsko društvo pokazalo je lijep napredak. Skupštine održane su god. 1847. u Sisku, 1850. i 1851. u Zagrebu. Na skupštini god. 1851. dovršena je i redakcije pravila, a društvo dobilo je naslov „Društvo Šumarsko za Hrvatsku i SIavoniju”. Najuspjelija bila je peta skupština, održana u Pakracu 1852. godine. God. 1856. ovo prvo šumarsko društvo prestaje s radom. (Kauders, A., 1954: Jubilarna proslava Šumarskog društva Hrvatske, Šumarski list, 78 (2-3): 41, Zagreb)