Međunarodni dan šuma 21. ožujka - Slavimo šume i gospodarstvo

Međunarodni dan šuma 2026.: Šume i gospodarstva

Šume znače posao

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (International Day of Forests) 2012. godine. Taj dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma, zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje drveća.

Šume i gospodarstva tema su Međunarodnog dana šuma 2026. godine, kojim se slavi ključna uloga šuma u poticanju gospodarskog prosperiteta. Te uloge nadilaze prihode i radna mjesta od šumske proizvodnje i trgovine obnovljivim sirovinama i hranom: šume također održavaju obiteljsku i zajedničku poljoprivredu, povećavaju poljoprivrednu produktivnost i štite zdrave slivove.

S obzirom na to da mnoge zemlje žele prijeći na održivo biogospodarstvo, šumski proizvodi nude rješenja temeljena na prirodi kao zamjenu za materijale s visokim udjelom ugljika, a istovremeno stvaraju nove gospodarske prilike.  

Šume su nezamjenjive za zdrava gospodarstva – danas i za buduće generacije. 

Promotivni video ovogodišnjega Međunarodnog dana šuma možete pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=Dp4LDudJSC4

Šume su ključne za naše gospodarstvo i za egzistenciju milijuna ljudi diljem svijeta.

One stvaraju radna mjesta, donose prihode i podupiru zajednice – od lokalnih proizvođača do globalnih lanaca vrijednosti.

Od ključnih usluga ekosustava povezanih s vodom, klimom i tlom, do ekoturizma, opskrbe energijom i sirovinama, šume doprinose bilijunima globalnom gospodarstvu.

Pridružite nam se 21. ožujka u obilježavanju Međunarodnog dana šuma!

 (Oliver Vlainić, 15. ožujka 2026.)

23. veljače 2026. - 261. rođendan hrvatskog šumarstva

Poznata i popularna emisija HRT-a TV kalendar reprizirala je 23. veljače 2026. emisiju Početak šumarstva u Hrvatskoj (23.02.1765.) posvećenu 23. veljači 1765. kad su osnovane prve tri šumarije na hrvatskom tlu unutra Uprave šuma Karlovačkog generalata.

Emisija se može pogledati na poveznici:

https://www.youtube.com/watch?v=4n4PeGAVtcU

a tekst iz priloga glasi:

POČETAK ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ (23.02.1765.)

Na sjednici mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem zapovjednika Karlovačkog generalata Barona pl. Becka održanoj 23. veljače 1765. u Karlovcu, predstavljeni su „prvi šumarski stručni opisi i nacrti šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina. Prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije i prvi cjenik za drvenu gradju iz njih“. Toga dana osnovana je prva poznata Uprava šuma, pa se smatra danom utemeljenja šumarstva na području Hrvatske. 

Tadašnja carica i kraljica Marija Terezija odredila je da Upravu šuma Karlovačkog generalata vodi generalkomanda u Karlovcu, da namješta šumare i lugare, a da nadzor nad tim šumama vodi šumar Franzoni. Na sjednici je također odlučeno da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem, u tri sjedišta: jedan šumar za šume Ličke pukovnije sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, jedan za šume Otočke i dio šuma Ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu, te jedan šumar za ostale šume u Ogulinskoj i Slunjskoj pukovniji sa sjedištem na Petrovoj gori. 

Bila je to, zapravo, prva inventura hrvatskih šuma kojom je utvrđen broj stabala po vrstama drveća te za koju je namjenu koje drvo iskoristivo. Zatim je inženjerski major pl. Pirker sa svojim timom izradio prve rukopisne šumske karte navedenih pukovnija. Karte su nastale terenskom izmjerom šuma, popisivanjem količine i vrste stabala, kako bi se utvrdilo stvarno stanje starosti i gustoće šume. Karte su sačuvane do našeg vremena i vrijedni su povijesni izvori koji svjedoče o počecima šumarske uprave na hrvatskom tlu.

(autorica teksta: Marijeta Stipić Miočić)

(Oliver Vlainić, 23. veljače 2026.)

Dvodnevni posjet Hrvatskom šumarskom društvu u FBiH

Hrvatsko šumarsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine posjetilo je u 2024. i 2025. godini područje više ogranaka HŠD-a (Varaždin, Koprivnica, Bjelovar i Gospić). Na tim susretima dogovoren je nastavak suradnje dvaju društava koje je neko vrijeme bilo manjeg opsega. U tom cilju dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović i tajnik HŠD-a Oliver Vlainić bili su u dvodnevnom posjetu Tomislavgradu i okolici. Ispred HŠD-a u FBiH dočekali su ih predsjednik Albert Kokić, zamjenik predsjednika Nedjeljko Pokrajčić i tajnik Mario Antosović. U ime predsjednika Uprave ŠGD Hercegbosanske šume Kupres Nikole Perkovića, koji je bio spriječen poslovnim obavezama, susretu je bio nazočan upravitelj Šumarije Tomislavgrad i predsjednik Podružnice HŠD u FBiH u toj šumariji Krešimir Jurič.

Na sastanku su dogovoreni uzvratni posjeti u BiH ogranaka koji su bili domaćini prethodnih godina u proljetnom i jesenskom terminu na područje Šuma Središnje Bosne d.o.o. i Hercegbosanskih šuma d.o.o. Osim toga upućen je poziv za suradnju u Šumarskom listu s člancima o aktivnostima HŠD-a u FBiH. Također se želi obnoviti sudjelovanje šumara iz BiH na bjelovarskom salonu fotografije "Šuma okom šumara". Za HŠD darivan je veći broj primjeraka knjige izdane u povodu 30. godišnjice djelovanja HŠD-a u FBiH (1995. – 2025.) autora Nedjeljka Pokrajčića.

Domaćini su organizirali sadržajan program obilaska Tomislavgrada i okolice. Prvo je posjećena Šumarska kuća "Grla" Šumarije Tomislavgrad gdje postoji spomen-ploča autorima Županjačkog elaborata iz 1891. godine, opširno djelo o planu melioracije za degradirano područje županjačkog kotara i jedan od najstudioznijih radova o šumarstvu u tadašnjoj Europi. Elaborat je dobio naziv po imenu Tomislavgrada (Duvna) u vrijeme vlasti Austro-Ugarske Monarhije na području Bosne i Hercegovine – Županjac. U Parku prirode Blidinje bilo je više mjesta obilaska: jezero Blidinje, kapelica sv. Ante, Franjevačka kuća molitve u Masnoj Luci s crkvom Sv. Ilije Gromovnika, nekropola Dugo polje sa 150 stećaka, hodočasničko mjesto na Kedžari poznato po grobu Dive Grabovčeve te sjedište "Hajdučke Republike Mijata Tomića" Hajdučke vrleti. Kao dopuna obilasku Blidinja bilo je i sudjelovanje na predavanju dr. sc. Denisa Radoša pod nazivom "Kako je nastalo Blidinje jezero?". Večer je iskorištena za upoznavanje s društvenim životom Tomislavgrada. 

Drugi dan je započeo obilaskom Šumarije Tomislavgrad gdje je upravitelj šumarije Krešimir Jurič iznio osnovne podatke o šumariji što je dodatno proširio odgovorima na postavljena pitanja o specifičnostima i poslovanju šumarije. Sljedeća postaja bila je Franjevačka spomen-bazilika sv. Nikole Tavelića koja se počela graditi 1925. godine povodom obilježavanja tisuću godina krunidbe kralja Tomislava. Uz crkvu se nalazi franjevački samostan s velikom, lijepo uređenom i bogatom knjižnicom. U samostanu se nalazi i izložba "Duvanjski praslon". Uz baziliku je i Franjevački muzej "Fra Jozo Križić" sa stalnim muzejskim postavom i trenutno gostujućom izložbom Arheološkog muzeja u Zagrebu "Zvjerinjak Antike". Završni dio posjeta bio je u suvenirnici Duvanjska kuća i Kulturno-informativnom centru Tomislavgrad u kojem se mogla vidjeti virtualna animacija krunidbe kralja Tomislava te izložba radova dvojice istaknutih hrvatskih umjetnika Vanje Radauša i Ivana Kožarića postavljena za Noć muzeja.

Ovom prilikom zahvaljujemo se vodstvu Hrvatskoga šumarskog društva u FBiH na srdačnom gostoprimstvu i iskazanoj volji za suradnjom.

(Oliver Vlainić, 10. veljače 2026.)

Prva Noć muzeja u Šumarskom domu

Hrvatsko šumarsko društvo ove godine prvi puta se prijavilo za sudjelovanje u 21. Noći muzeja koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Budući da nije bilo određene teme ovogodišnje Noći muzeja, koja je održana 30. siječnja 2026., HŠD je za temu odabrao svoje obljetnice "180 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 150 godina Šumarskog lista". Kao suorganizator sudjelovale su i Hrvatske šume d. o. o. 

U dopodnevnim satima 30. siječnja 2026. u velikoj dvorani Šumarskog doma organizirana je šumarska edukacija za učenike 7. razreda OŠ Josipa Jurja Strossmayera iz Zagreba. Učenici su se u sat vremena prvo kratko upoznali sa šumarskom povijesti, a nakon toga prošli zanimljivu šumarsku edukaciju i odigrali društvenu igru šumarski escape room.

Predvečer nešto prije 18 sati stigli su prvi posjetitelji Noći muzeja u Šumarski dom. Iako Dom nije muzejska institucija, jedan od razloga njegove izgradnje bio je Šumarski muzej koji je u njemu postojao od 1898. godine do poslije Drugoga svjetskog rata kada je rasformiran. Danas se u Domu nalazi sačuvani reljefni Šumovid Kraljevine Hrvatske i Slavonije veličine 625 x 340 cm u mjerilu 1:75000 koji je bio izložen na milenijskoj izložbi 1896. godine u Budimpešti. Prostorija u kojoj se nalazi šumovid poslužila je za preuređenje u Šumarovu sobu opremljenu starim namještajem, velikom fotografijom s prikazom iskorištavanja slavonskih hrastika, starim osnovama gospodarenja, najstarijom knjigom u knjižnici HŠD Sylvicultura Oeconomica iz 1732. godine, najstarijim zakon o šumama iz 1770. godine te knjigama o Josipu Kozarcu, književniku, šumaru i uredniku Šumarskog lista od 1896. do 1898. godine. U sobi tajnika HŠD posjetitelji su mogli vidjeti knjigu zapisnika sjednica Upravnog odbora i Skupština Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva pisanu od 1876. do 1899. godine, Zlatnu knjigu utemeljitelja (donatora) Društva, povelju donatorima iz 1886. godine, člansku iskaznicu iz 1887. godine, primjerak Spomenice šumarstva 1876. – 1926. s kožnim koricama i još nekolicinu eksponata. Dvorana „Šumarski četvrtak” nudila je, osim najstarije rukopisne šumarske karte šuma Ličke pukovnije iz 1765. godine i foto reprodukcije ulja na platnu „U slavonskim hrastovim šumama”, pregled povijesti Šumarskog lista s primjerkom prvoga tiskanog broja 1877. godine i karakterističnim naslovnicama kroz 149 godina izdavanja te promocijom naslovnice prvog broja u jubilarnoj 150. godini izlaženja. Tu se moglo pogledati stare fotografije Šumarskog doma, fotografije i karikature starih šumara, ali i ostale domaće i strane šumarske časopise koji dolaze razmjenom kao i bogatu izdavačku djelatnost hrvatskih šumarskih institucija s vrijednim knjigama. U Velikoj dvorani posjetitelji su razgledavali stare šumarske alate. Za dodatni ugođaj ispunjen renesansnom glazbom pobrinuo se ansambl blok flauta "Flauta dolce consort" s tri glazbena seta. Svom izvedbom na drvenim instrumentima dočarali su povezanosti šume i glazbe. U tri prostorije čitavo vrijeme vrtjeli su se foto i video materijali iz povijesti šumarstva i Šumarskog doma te dokumentarne i edukativne emisije o šumarstvu. Svi zainteresirani odigrali su društvenu igru šumarski escape room. Ulazno stubište ukrašeno je poučnim pločama iz povijesti hrvatskoga šumarstva i Hrvatskoga šumarskog društva što će biti i stalni postav toga prostora uz povremeno postavljanje tematskih izložbi. 

Noć muzeja u Šumarskom domu završila je u 1 sat poslije ponoći. Budući da je većina muzeja i ostalih ustanova primala posjetitelje najzad do ponoći oni najznatiželjniji poslije toga odlučili su posjetiti i Šumarski dom. U sedam sati otvorenih za posjetitelje skupilo ih se oko 300, a osim toga sakupljeno je preko 6000 klikova posjetitelja zainteresiranih za program Noći muzeja u Šumarskom domu. Među posjetiteljima bilo je studenata šumarstva i drugih fakulteta, mladih i starih šumara, ljubitelja prirode, kulture i muzeja te obitelji s djecom. Prema pozitivnim reakcijama posjetitelja ovaj vid prezentacije Hrvatskoga šumarskog društva, Šumarskog doma, Hrvatskih šuma d. o. o. i općenito šumarstva može se ocijeniti opravdanim i preporučljivim za slično djelovanje i ubuduće. (Oliver Vlainić, 2. veljače 2026.)

129. redovita sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva

U 179. godini od svoga osnutka Hrvatsko šumarsko društvo održalo je 129. sjednicu Skupštine. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u prostoru knjižnice na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu, ugostila je 11. prosinca 2025. članove Skupštine. U ime domaćina skupu se obratio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt. Istaknuo je poveznicu šumarstva s HAZU već od izgradnje palače HAZU financirane sredstvima biskupskih šuma Josipa Jurja Strossmayera. Pohvalio je Hrvatsko šumarsko društvo kao treće najstarije šumarsko društvo u Europi s vlastitim domom i vlastitim glasilom. Predsjednik HŠD akademik Igor Anić zahvalio se HAZU na gostoprimstvu. U radnom dijelu sjednice podnesena su izvješća za 2025. godinu i prezentirani planovi za 2026. godinu. Prvo je predsjednik HŠD podnio opširno izvješće o radu Društva od prethodne sjednice. Na kraju izvješća zaželio je svima sretan Božić i novu 2026. godinu. Iznio je i program rada za 2026. godinu u kojoj se će obilježiti 180 godina rada HŠD i 150 godina izlaženja Šumarskog lista. Glavna urednica Šumarskog lista prof. dr. sc. Marilena Idžojtić podnijela je izvješće o uređivanju i izdavanju znanstveno-stručnog i staleškog glasila. Najavila je i novosti u uređivanju časopisa te njegov redizajn u 2026. godini. Voditeljica računovodstveno-financijskih poslova iznijela je rebalans financijskog plana za 2025. godinu, financijski plan za 2026. godinu te informirala o obavezi fiskalizacije poslovanja HŠD od 1. siječnja 2026. Sva izvješća i planovi su usvojeni. Sjednicu je uspješno vodilo radno predsjedništvo sastavljeno od predsjednika Darka Posarića te članica Valentine Kulaš i Marine Rukavine.

Prije završnog druženja članova Skupštine HŠD napravljena je skupna fotografija ispred zgrade Šumarskog doma na Trgu Mažuranića 11. Na sjednicu Skupštine veći broj sudionika došao je u novim šumarskim odijelima dizajniranim upravo za članove HŠD prije dvije godine.

(Oliver Vlainić, 15. prosinca 2025.)

U Šumarskom domu održana 2. sjednica Upravnog odbora HŠD

Nakon tri godine ponovno su se članovi Upravnog odbora HŠD okupili na sjednici u Šumarskom domu. Tamo je 27. studenog 2025. održana 2. sjednica Upravnog odbora. Godinama je bilo uobičajeno završnu godišnju sjednicu održavati isti dan kad i Skupštinu HŠD. Ovaj put je napravljena iznimka zbog organizacijskih razloga u pripremi 129. sjednice Skupštine HŠD. Najveći dio sjednice Upravnog odbora protekao je u obavijestima o događanjima unutar šumarskog i drvarskog sektora te aktivnostima središnjice, sekcija i ogranaka HŠD u vremenu od 1. ovogodišnje sjednice. Nakon prezentacija i rasprava usvojeni su rebalans financijskog plana za 2025. godinu, program rada i financijski plan za 2026. godinu te doneseno nekoliko odluka. U aktualnoj problematici članovi Upravnog odbora upoznati su sa stanjem Šumarskog doma, aktivnostima u cilju postavljanja spomen-ploča Slavku Matiću i Branimiru Prpiću te predstojećoj fiskalizaciji poslovanja HŠD. U izvješće o Šumarskom listu između ostalog najavljen je redizajn časopisa od 2026. godine, a o izgledu naslovnice odlučit će se online glasanjem. Pokrenuto je i pitanje povećanja članarine o čemu će se odlučiti početkom 2026. godine. Budući da je sljedeća godina dvostruko obljetnička sa 180 godina rada HŠD i 150 godina neprekinutog izlaženja Šumarskog lista iznesen je okvirni program obilježavanja. Do sljedeće sjednice predložit će se pedesetak pojedinaca i institucija za dodjelu priznanja. Najavljeno je i izdavanje tri knjige o povijesti rada ogranaka.

Na temelju zaključka sjednice naknadnim online glasanjem članova Upravnog odbora odabran je logotip obljetnica.

(Oliver Vlainić, 15. prosinca 2025.)

Tematska sjednica Odbora za poljoprivredu povodom 260. godina hrvatskog šumarstva

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu bio je 20. studenog 2025. domaćin Odboru za poljoprivredu Hrvatskog Sabora i predstavnicima važnih institucija iz šumarskog i drvno-tehnološkog sektora. Na poticaj predsjednice Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvije Zec održana je tematska sjednica posvećena 260. obljetnici hrvatskog šumarstva. Sjednicom je predsjedavala predsjednica Odbora Marijana Petir. Odboru su se svojim izlaganjima prvo obratili predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić i ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dr. sc. Renata Ojurović. Nakon toga održane su prezentacije. Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva akademik Igor Anić izlagao je na temu „O povijesti hrvatskog šumarstva“, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta doc. dr. sc. Sanja Perić s temom „Hrvatski šumarski institut“, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić o Fakultetu te direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sc. Krešimir Žagar na temu „Hrvatske šume d.o.o. – izazovi, očekivanja“ uz uvodno obraćanje novog predsjednika Hrvatskih šuma Joška Radanovića. Članovi Odbora, među kojima je i kolegica šumarica Ivana Ribarić Majanović, čestitali su šumarima veliku obljetnicu i postavili nekoliko pitanja o aktualnostima u struci. Sjednica je zaključena nakon diskusije nekoliko sudionika iz šumarskog i drvno-tehnološkog sektora.

(Oliver Vlainić, 24. studenog 2025.)

Hrvatsko šumarsko društvo FBiH posjetilo Liku

Pedesetak članova Hrvatskoga šumarskog društva u Federaciji Bosne i Hercegovine za svoju ovogodišnju stručno-turističku ekskurziju odabralo je područje Like. U suradnji sa središnjicom HŠD-a u tri dana od 10. do 12. listopada 2025. posjetili su područje Hrvatskih šuma UŠP Gospić i HŠD-a Ogranka Gospić između granice BiH i Jadranskog mora. Prvi dan goste su dočekali i pozdravili voditelj UŠP Gospić Mario Stilinović, rukovoditelj odjela za proizvodnju UŠP Gospić Ivica Serdar i predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš. Preko prezentacije Tomislava Kranjčevića dobili su saznanja o radu žičara Hrvatskih šuma d.o.o. Posjetili su Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini s kojom ih je upoznao vlč. Josip Šimatović. Dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović približila im je povijest i značaj Posebnog rezervata šumske vegetacije Laudonov gaj. Na Ljubovu im je o Domovinskom ratu pričao tajnik Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata Hrvatskih šuma Vlado Uzelac nakon čega su zapaljene svijeće poginulim braniteljima uz Spomenik pobjedniku. Drugi dan započeo je posjetom Pećinskom parku Grabovača i obilaskom špilje Samograd. Na Baškim Oštarijama ispod znamenitog Kubusa o radu Parka prirode Velebit govorila je stručna suradnica Parka Antonija Jurković. Osnovne podatke o šumariji Karlobag, koja gospodari šumama od Jadranskog mora do srednjeg i južnog Velebita, iznio im je revirnik Milan Štajdohar. Uz spomen i info-ploču šumariji Oštarije kratki povijesni prikaz 260 godina staroga hrvatskog šumarstva dao je tajnik HŠD-a Oliver Vlainić. Popodnevni dio programa proveden je u gradu Karlobag sa šetnjom uz obalu do šume Crkveni gaj. Za čitavo vrijeme vožnje autobusom o povijesti, znamenitostima i zanimljivostima područja kroz koje se vozilo pričala je Mandica Dasović. Treći dan bio je posvećen posjetu Memorijalnom centru Nikola Tesla u Smiljanu i rodnoj kući oca domovine Ante Starčevića u Velikom Žitniku. Završni dio programa sastojao se od panoramskog i pješačkog obilaska grada Gospića o čijoj povijesti je pričao član Ogranka Gospić Branimir Mikić koji je priče začinio i vlastitim uglazbljenim domoljubnim pjesmama. Predstavnicima domaćina riječima zahvale i darovima zahvalili su predsjednik HŠD-a u FBiH Albert Kokić i tajnik HŠD-a u FBiH Mario Antosović.

(Oliver Vlainić, 13. listopada 2025.)

Na Rabu održani treći ljetno-sportski susret šumara Alpe-Adria

Treće ljetno natjecanje šumara regije Alpe-Adria ovaj put održano je u jesenskom terminu (zbog cjenovno povoljnijih posezonskih uvjeta) od 3. do 5. listopada 2025. na otoku Rabu. Ukupno to je dosada 29. izdanje susreta Alpe-Adria što znači da 2026. godine slijedi jubilarno 30. natjecanje i druženje. Organizator susreta bio je delnički ogranak HŠD-a. Na ovogodišnje okupljanje odazvalo se osamdesetak sudionika iz dviju talijanskih regija Južnog Tirola i Furlanije-Julijske krajine te Slovenije i Hrvatske. U dva dana održana su natjecanja u trčanju na 2,5 km za žene i muškarce preko 55 godine, trčanju na 5 km za muškarce do 55 godina, boćanju, timskom triatlonu (plivanje 200 m, trčanje 1 km i vožnja biciklom 5 km), potezanju konopa i odbojci na pijesku. Posljednjeg dana tjerani kišom i jugom sudionici su se nakon doručka uputili svojim kućama. Fakultativni obilazak i upoznavanje sa znamenitostima otoka Raba ostavljeni su za neku drugu prigodu. I bez toga dojmovi druženja i natjecanja su odlični, a dobar dio sudionika vidjet će se u siječnju sljedeće godine na 56. EFNS natjecanju u Italiji.

Budući da su ljetni susreti Alpe-Adria u Hrvatskoj nadomjestak za zimske susrete, veća težina u bodovanju dana je trčanju kao zamjeni skijaškom trčanju i timskom triatlonu kao zamjeni skijaškoj štafeti (skijaško trčanje i veleslalom). Zahvaljujući tome i velikom broju osvojenih bodova u trčanju ukupni pobjednik bila je ekipa Furlanije-Julijske krajine. Na drugo mjesto, zahvaljujući dobrim rezultatima u trčanju, triatlonu i odbojci, plasirala se ekipa Slovenije. Domaća ekipa Hrvatske zauzela je treće mjesto usprkos pobjedi u potezanju konopa i prva četiri mjesta u boćanju. Posljednje četvrto mjesto pripalo je ekipi Južnog Tirola koja je bila i najmalobrojnija među svim sudionicima.

(Oliver Vlainić, 7. listopada 2025.)

Završen revizorski izvještaj o financijskom poslovanju HŠD za 2024. godinu

Revizorska kuća Kulić & Sperk d.o.o. obavila je revizijski uvid u financijske izvještaje Hrvatskog šumarskog društva za 2024. godinu. Revizorski izvještaj za prošlu i prethodne godine može se pogledati ovdje.

Šumari iz Budimpešte posjetili Hrvatsku

Hrvatsko šumarsko društvo u suradnji s UŠP Vinkovci i UŠP Nova Gradiška te Nacionalnim parkom Plitvička jezera ugostilo je od 11. do 13. lipnja 2025. mađarsku šumarsku tvrtku Pilisi Parkerdő d. o. o. koja gospodari državnim šumama na 65 tisuća hektara u okolici Budimpešte. Ukupno 16 mađarskih kolega na čelu s direktorom Gáborom Reinitzem, rukovoditeljima odjela i upraviteljima devet šumarija prvi dan su posjetili područje UŠP Vinkovci. Domaćini su im bili rukovoditelj Odjela za proizvodnju i dopredsjednik HŠD-a Darko Posarić, predsjednik Ogranka Vinkovci Anto Glavaš,  dopredsjednica Ogranka Vinkovci Marina Rukavina i koordinator za EU projekte UŠP Vinkovci Danijel Cestarić. Prevoditelj s hrvatskog na mađarski jezik bio je kolega Tibor Balint. Na području Šumarije Otok dočekao ih je upravitelj Zvonimir Rukavina. Tu su gosti na više stajališta mogli vidjeti stanje šuma u sanaciji i obnovi nakon katastrofalnog olujnog nevremena iz 2023. godine. Isto su vidjeli i u Šumariji Cerna gdje ih je dočekao upravitelj Mario Blaževac. Dio programa održan je i u Šumarskom muzeju u Bošnjacima gdje je goste kroz postav muzeja proveo njegov voditelj Zvonimir Šumanovac. Na području Šumarije Vinkovci obišli su šumsko područje Kunjevci kroz koje ih je proveo upravitelj Milan Bićanić. Završni dio prvog dana posjeta posvećen je obilaska upravne zgrade UŠP Vinkovci i središta grada Vinkovaca. Drugi dan posjeta odvijao se na području UŠP Nova Gradiška. Program je započeo dočekom u upravnoj zgradi u Novoj Gradiški gdje su goste pozdravili predsjednik Ogranka Nova Gradiška Josip Kovačić i voditelj UŠP Nova Gradiška Hrvoje Žakić uz nazočnost rukovoditelja Odjela za proizvodnju Dalibora Vinkovića. Prezentaciju o samoj Upravi šuma održala je stručna suradnica za uzgajanje šuma Katica Nuspahić koja je taj dan bila prevoditeljica s hrvatskog na engleski jezik. Nakon kraće šetnje središnjom gradskom ulicom gosti su imali prilike kušati poznato pivo kolege Marija Bošnjaka. Upravitelj Šumarije Nova Gradiška Tomislav Kolodziej odveo je mađarske goste u podnožje Psunja gdje ih je upoznao sa stanjem kitnjakovih šuma nakon prošlogodišnje velike suše. Završno druženja prije nastavka putovanja održano je u lugarnici Strmac na Psunju. Nakon noćenja u lovačkom domu Muljava na Petrovoj gori, treći dan je bio planiran za obilazak Nacionalnog parka Plitvička jezera. Prezentaciju o samom parku održao je voditelj Odsjeka prezentacije nacionalnog parka Krešimir Čulinović koji je goste i proveo najpoznatijim dijelom parka s jezerima i slapovima. Gostima su se nakratko pridružile dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović i predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš te ih ponudile kolačima i pićem. Gosti su se u popodnevnim satima uputili svojim kućama sa željom za nastavkom suradnje.

(Oliver Vlainić, 16. lipnja 2025.)

Održana 1. sjednica Upravnog odbora HŠD u 2025. godini

Prva sjednica Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva za 2025. godinu održana je na području Gorskog kotara i susjednog Kočevja u Sloveniji 23. i 24. svibnja. Okupljanje članova Upravnog odbora bilo je u Nastavno-pokusnom objektu Zalesine Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu gdje je prvog dana održana i sama sjednica. Najveći dio sjednice protekao je u izvješćivanju o najvažnijim aktivnostima HŠD-a i događanjima u sektoru od sjednice održane u listopadu 2024. godine. Budući da se sljedeće godine obilježava 180 godina osnutka HŠD-a i 150 godina neprekinutog izlaženja Šumarskog lista  predloženo je postavljanje spomen-obilježja na Šumarskom domu akademiku Slavku Matiću i profesoru Branimiru Prpiću, šumarima koji su ostavili značajan trag u drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća u hrvatskom šumarstvu i Hrvatskom šumarskom društvu, što je jednoglasno usvojeno. Isto tako usvojeno je izdavanje pretiska spomenice o Šumarskom domu iz 1899. godine s dopunom o najznačajnijim zbivanjima s Domom do današnjih dana.

Nakon sjednice sudionici su otišli do nove upravne zgrade Šumarije Lokve koja je pred samim završetkom izgradnje. Povodom obilježavanja 260 godina hrvatskog šumarstva Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Delnice i Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Delnice postavili su na zgradi šumarije spomen-ploču znamenitom goranskom šumaru Josipu Majnariću. O kontekstu vremena u kojemu je živio i djelovao Josip Majnarić te njegovim zaslugama za uređivanje i gospodarenje goranskim šumama te borbi za pripadnost tih šuma Goranima govorio je predsjednik delničkog ogranka David Crnić. Voditeljica UŠP Delnice Ivana Pečnik Kastner u svom govoru iznijela je kronologiju izgradnje upravne zgrade Šumarije Lokve te istaknula svoju vezanost za tu šumariju jer je u njoj bila revirnica i upraviteljica. O samoj ideji i kupnji lokacije za izgradnju šumarije emotivno je govorio također nekadašnji upravitelj Šumarije Lokve mr. s. Damir Delač. Spomen-ploču zajednički su otkrili Ivana Pečnik Kastner i Damir Delač. Nakon svečanog otkrivanja ploče svi sudionici su nakon zajedničke fotografije obišli zgradu šumarije. Među uzvanicima na otkrivanju bio je i nekadašnji državni tajnik za šumarstvo i voditelj UŠP Delnice Herman Sušnik.

Ostatak prvog dana sjednice protekao je u obilasku jezera Lokve, degustiranju lokalnih likera te večeri i druženju uz glazbu u NPŠO Zalesina.

Za drugi terenski dan sjednice dogovoren je posjet području Kočevja u susjednoj Republici Sloveniji što je predložio dugogodišnji šumarski kolega i prijatelj Janez Konečnik, danas umirovljenik, ali i turistički vodič u svom kraju. Prva točka posjeta bilo je sjedište Zavoda za šume Slovenije Područne jedinice Kočevje. Zbog sudjelovanja na slovenskom Tjednu šume sudionicima se nije mogla pridružiti ravnateljica Područne jedinice Kočevje Tina Kotnik. S toga je ispred domaćina sudionike pozdravio predsjednik Šumarskog društva Medved iz Kočevja Zoran Bitorajc. Prezentaciju o šumama i šumarstvu kočevskog područja u ime Područne jedinice Kočevje iznio je Bojan Kocjan. Nakon toga vodstvo je preuzeo Janez Konečnik kojemu se pridružila i Katja Konečnik, djelatnica Područne jedinice Kočevje. U višesatnom obilasku posjećeni su šumski predjel Kočevski Rog s mjestom stradanja poraženih vojski 1945. godine u Jami pod Krenom, nekadašnjom pilanom Rog aktivnom između 1894. i 1931. godine, prašumom Rajhenavski Rog od 51 ha, „Kraljicom Roga“, najvećom jelom starosti oko 500 godina, visine 55 m i prsnog opsega 5,26 m i poljoprivrednim imanjem Brdnik u napuštenom selu Rajhenav, kao i Kočevska Reka te podzemni bunker nekadašnje JNA Škrilj. U Kočevskoj Reki dobrodošlicu je poželjela šumarska kolegica, upraviteljica šumarije Kočevska Reka Mirjam Mikulič te prezentirala povijest i znamenitosti svoga kraja. 

Povratkom u Delnice kompletan program sjednice bio je završen.

(Oliver Vlainić, 31. svibnja 2025.)

Bjelovarski šumari lađari u New Yorku

Sastanak Pro Silve 2025. godine na Sardiniji

Članice europskog udruženja Pro Silve, koje se zalažu za gospodarenje šumama na temelju prirodnih procesa, okupile su se od 7. do 9. svibnja 2025. na talijanskom otoku Sardiniji. Organizatori godišnjeg okupljanja bili su Pro Silva Italija, a pomoć su im pružili regionalna Agencija za šumarstvo Sardinije, Šumarska škola Nuora te općine Gavoi, Seneghe i Orgosolo.

Prvoga dana, u hotelu Taloro na jezeru Gusana okruženom mediteranskom šumom, održana je godišnja skupština. Na skupštini su prezentirani i usvojeni izvještaji i program rada. Potvrđeno je domaćinstvo sastanka sljedeće godine u Mađarskoj, ali i odlučeno kako će 2027. godine domaćin biti Hrvatska. Također je usvojena Strategija Pro Silva Europa do 2030. godine. Tom strategijom planirano je da šumarstvo blisko prirodi do 2050. godine bude prevladavajući način gospodarenja šumama u Europi. Nakon skupštine kroz više prezentacija sudionici skupa upoznati su s gospodarenjem šumama na Sardiniji te su im prezentirane teme i mjesta koja će se posjetiti sljedeća dva terenska dana. Drugi dan protekao je u terenskom obilasku općinskih šuma Seneghe. U tim šumama gospodari se panjačama hrasta plutnjaka i hrasta crnike. Osim proizvodnje pluta i ogrjeva sve više pozornosti polaže se očuvanju bioraznolikosti. U panjačama crnike pokušava se unaprijediti obnova tih šuma. Dan je završio posjetom lokalitetu Nuraghe u Santa Cristini. Tamo se nalazi arheološko nalazište nuragijske civilizacije koja je postojala na Sardiniji prije više od 3.000 godina tijekom brončanog doba. Trećeg dana skup je nastavljen u regionalnoj šumi Montes kojom upravlja Agencija za šumarstvo Sardinije, Teritorijalna služba Nuora. U tamošnjim panjačama hrasta crnike LIFE projektom GoProForMED želi se uravnotežiti očuvanje bioraznolikosti i proizvodnja kroz integrirano gospodarenje šumama te održati kontinuiranost pokrova u šumi. Završni terenski obilazak bio je u staroj šumi hrasta crnike koja je bila dosta izložena pašarenju koje više nije tako intenzivno.

Hrvatsku delegaciju činili su predsjednik Sekcije Pro Silva Croatia izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac, dopredsjednica HŠD-a mr. sp. Mandica Dasović, tajnik HŠD-a Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. i član HŠD-a doktorand Marko Orešković, mag. ing. silv., koji su se 10. svibnja 2025. sretno vratili kućama.

(Oliver Vlainić, 11. svibnja 2025.)

Ekskurzija u Tursku

Članovi Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva, te zamjene onih članova koji nisu mogli putovati, posjetili su Republiku Tursku od 7. do 14. travnja 2025. 

Delegacija od 40 sudionika primljena je 8. travnja u upravnoj zgradi Regionalne direkcije šuma Antalija, jednoj od 30 regionalnih direkcija s površinom šuma i šumskih zemljišta od 1,2 milijuna ha što je čini četvrtom direkcijom šuma po veličini u Turskoj. Dio delegacije sastavljen od predstavnika HŠD-a, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskih šuma d.o.o. i Državnog inspektorata bio je ugošćen kod regionalnog direktora Kemala Kayırana u njegovom uredu. Nakon dobivenih informacija o organizaciji i djelovanju šumarstva u Turskoj, s posebnim naglaskom na regionalnu direkciju u Antaliji, dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović zahvalila se na prijemu i razmijenila darove s direktorom Kemalom Kayıranom. Zatim je cijela delegacija odgledala promotivni video o regionalnoj direkciji u kojem je bilo vidljivo kako je protupožarna djelatnost najvažniji segment šumarstva u tom području. Direktor je u svom govoru izrazio zadovoljstvo ugošćavanjem hrvatske šumarske delegacije. Sljedeća postaja obilaska bio je Međunarodni šumarski obrazovni centar Antalija. Glavna aktivnost centra je protupožarna obuka. Delegaciju je pozdravila direktorica centra Dilek Uravaş i pozvala na razgledavanje centra. Kroz kraću prezentaciju centra i simulacijski prikaz obuke sudionici posjeta upoznali su način obuke. Prije odlaska tajnik HŠD-a Oliver Vlainić zahvalio se uz prigodni dar direktorici centra Dilek Uravaş. Nastavak stručnog programa bio je u Upravi šuma Taşağıl gdje je dobrodošlicu poželio upravitelj Ilker Ozturk. Uprava šuma Taşağıl jedna je od 15 uprava unutar Regionalne direkcije šuma Antalija. Ima 11 šumarija s kojima gospodari šumama i šumskim zemljištem na 148 tisuća ha. Susret je protekao u kraćem međusobnom upoznavanje u zgradi uprave, obilasku šumskih površina zahvaćenih požarima 2008. i 2021. godine, koji je danas obuhvaćen projektom obnove opožarenih područja i uspostave šuma otpornih na vatru te na kraju Nacionalnom parku kanjona Köprülü u planini Taurus kroz koji prolazi i Put svetog Pavla. Tajnik HŠD-a Oliver Vlainić darovima se zahvalio domaćinima na njihovom gostoprimstvu.

Stručni dio programa nastavljen je 9. travnja posjetom Šumarskom fakultetu Sveučilišta primijenjenih znanosti u Isparti (ISUBU). U vrlo svečanoj atmosferi sudionike posjeta pozdravili su koordinatorica za Erasmus doc. dr. sc. Esra Bayar, dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Hasan Alkan i prorektor Sveučilišta prof. dr. sc. Ramazan Özçelik, također sa Šumarskog fakulteta Isparta. Nakon uvodnoga promotivnog filma o sveučilištu prezentaciju o gradu Isparti, Šumarskom fakultetu Isparta te Erasmus Mundus programu održao je prof. dr. sc. Stephen Woodward. U ime gostiju prezentaciju o Hrvatskom šumarskom društvu i Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu iznio je izv. prof. dr. sc. Dinko Vusić. Nakon izlaganja potpisani su protokoli o međusobnoj suradnji Šumarskog fakulteta Isparta i Hrvatskoga šumarskog društva te Sveučilišta primijenjenih znanosti u Isparti i Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Završni dio posjeta bilo je upoznavanje s laboratorijima i zbirkama fakulteta. Domaćinima su se darovima zahvalili prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu prof. dr. sc. Dinko Vusić i tajnik HŠD-a Oliver Vlainić.

U preostalim danima putovanja posjećene su brojne povijesne, kulturne i prirodne znamenitosti Turske: stari grad Hierapolis iznad vapnenačkih terasa Pamukkalea, rijeka Dalyan koja završava utokom na granici Egejskog i Sredozemnog mora s plažom Iztuzu, mjestu gniježđenja glavatih kornjača, antički grad Efes s ostacima jednog od sedam svjetskih čuda, hrama posvećenog grčkoj boginji Artemidi, a danas jedno od najvećih arheoloških nalazišta na svijetu, potopljeni grad Kekova, kuća Djevice Marije, crkva Svetog Nikole, kamene grobnice u Miri te grad Antalija s vodopadom Karpuzkaldıran.

Organizaciju i koordinaciju stručnog putovanja svojim velikim angažmanom pripremio je İsmail Belen, glavni inspektor Glavne uprave za šumarstvo Turske, savjetnik za međunarodne odnose Komore inženjera šumarstva Turske te trenutni predsjednik UN-ova foruma za šume. Organizacija je ostvarena u partnerstvu s Glavnom upravom za šumarstvo i Komorom inženjera šumarstva Turske. Osim njemu zahvale pripadaju i generalnom tajniku Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine Azeru Jamakoviću koji je pomogao u kontaktu s turskim kolegama te prof. dr. sc. Stjepanu Mikcu s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu koji je ostvario kontakt sa Šumarskim fakultetom u Isparti.

Posjet HŠD-a objavljenim je na sljedećim linkovima:

https://www.ogm.gov.tr/antalyaobm/haberler/hab

https://orman.isparta.edu.tr/tr/haber/ormancilik-egitimi-ve-arastirmalari-is-birligi-toplantisi-protokol-imza-toreni-58485h.html

(Oliver Vlainić, 15. travnja 2025.)

Sastanak dionika "živih laboratorija" u sklopu TRANSFORMIT projekta u Zagrebu i u Šumarskom domu

21. ožujka - Međunarodni dan šuma

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (International Day of Forests) 2012. godine. Taj dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma, zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje drveća.

Temu za svaki Međunarodni dan šuma odabire Suradničko partnerstvo za šume.  Tema za 2025. godinu je „Šume i hrana“.

Godine 2025. tema dana su šume i hrana, kojom se slavi ključna uloga šuma u sigurnosti hrane, prehrani i životnim sredstvima. Osim što osiguravaju hranu, gorivo, prihod i zapošljavanje, šume podržavaju plodnost tla, štite vodne resurse i nude staništa za biološku raznolikost, uključujući vitalne oprašivače. Oni su ključni za opstanak zajednica koje ovise o šumama, posebice domorodačkih naroda, i doprinose ublažavanju klimatskih promjena skladištenjem ugljika.

Šume i hrana: uloga šuma u prehrambenim sustavima

Pridružite se FAO-u na online događaju za proslavu Međunarodnog dana šuma, prvom korporativnom događaju koji doprinosi 80. obljetnici FAO-a. Događaj će dati globalni pregled veza između šuma i hrane, praćen pričama s terena. 

Petak, 21. ožujka, 14:00–16:00 online:

http://www.fao.org/webcast/home/en/item/6982/icode/

Pridružite se proslavi Međunarodnog dana šuma u petak, 21. ožujka 2025. Šume i drveće pomažu prehraniti svijet. Više od pet milijardi ljudi diljem svijeta koristi šumske i nedrvne šumske proizvode za hranu, lijekove i sredstva za život. Govornici će dati globalni pregled veza između šuma i hrane, praćen pričama s terena. Događaj će prikazati šumsku hranu uključujući voće, orašaste plodove i divlje meso iz Kanade, Kine, Etiopije, Finske, Gabona, Maroka, Perua, Tajlanda i Turske.

Promotivni video ovogodišnjega Međunarodnog dana šuma možete pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=lDb7DYR8lrA&t=4s

 (Oliver Vlainić, 16. ožujka 2025.)

23. veljače 2025. - 260. rođendan hrvatskog šumarstva

Dana 23. veljače 1765. u Karlovcu je završena sjednica mješovitog povjerenstva kojom je osnovana prva poznata hrvatska uprava šuma za šume Karlovačkog generalata. Tom prigodom osnovane su i prve tri hrvatske šumarije: Oštarije, Krasno i Petrova gora. Kontinuitet djelovanja do danas zadržala je samo šumarija Krasno dok su područja gospodarenja drugih dviju šumarija tijekom vremena preuzele šumarije u drugim sjedištima. Sve tri šumarije i uprava šuma imaju svoje spomen-ploče.

Glede razmještenja šumara i lugara na temelju razpoložbe Waldmeistera Franzonija, da se od trojice uzetih šumara postavi jedan za šume cijele ličke pukovnije i to u središtu njihovu u Oštarijama na karlobažkoj cesti, drugi da se postavi nad otočkim šumama i nad drežničkom šumom ogul. pukovnije sa sjedištem u Krasnu nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala, te napokon nad ostalima šumama Generalata u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji i to u šumi Petrovagora. (Kosović, B., 1914: Šumarski list, 38 (6): 260-261, Zagreb)

Šumarski list broj 1-2/2025 260. obljetnici posvetio je noslovnicu, riječ uredništva i priču s naslovnice "Protokol mješovite komisije".

Sve o okolnostima datuma koji se smatra rođendanom hrvatskog šumarstva možete pročitati u pretisku rada Bogoslava Kosovića "Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, prvi šumski red za iste, prvo njihovo razdjeljenje u okružja, šumarije i čuvarije, prvi cjenik za drvenu gradju iz njih, prve misli o pošumljenju primorskog krša itd. ". Izvorni rad nastao je 1914. godine, a pretisak je izdan povodom obilježavanja 250 godina hrvatskog šumarstva 2015. godine. (Oliver Vlainić, 23. veljače 2025.)

26. prosinca 2024. - 178. rođendan Hrvatskoga šumarskog društva

Na današnji dan 26. prosinca 1846. održan je na biskupskom dobru u Prečecu sastanak 17 šumara koji se smatra osnivačkom skupštinom današnjega Hrvatskog šumarskog društva. Tom prilikom je osnovan Odsjek za šumarstvo pri Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu koje je postojalo od 1841. godine i okupljalo je najznačajnije gospodarstvenike toga vremena. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovano je s razlogom unapređivanja poljoprivrede, šumarstva i gospodarskog obrta. Šumari članovi Društva željeli su osnovati svoj odsjek što im je odobreno 1846. godine.

Godine 1846. predlaže Kos, da se u Gospodarskom Društvu osnuje „Šumarski Odsjek”. Kosov je predlog usvojen, a Gospodarsko Društvo razdiljeno u dva samostalna odsjeka i to u gospodarski i šumarski. Prvi šumarski sastanak održan je 26. prosinca 1846. u Prečecu (kraj Dugog Sela). Na tom je sastanku bilo prisutno 17 šumara koji su izabrali prvu upravu. Za nadstojnika šumarskog odsjeka izabran je Franjo Šporer, šumar brodske narodne regimente br. 7. U odbor je izabran uz ostale Ante Tomić, šumar narodne križevačke regimente, i Dragutin Kos. Pod vodstvom pomenute trojice ovo prvo naše šumarsko društvo pokazalo je lijep napredak. Skupštine održane su god. 1847. u Sisku,  1850. i 1851. u Zagrebu. Na skupštini god. 1851. dovršena je i redakcije pravila, a društvo dobilo je naslov „Društvo Šumarsko za Hrvatsku i SIavoniju”. Najuspjelija bila je peta skupština, održana u Pakracu 1852. godine. God. 1856. ovo prvo šumarsko društvo prestaje s radom. (Kauders, A., 1954: Jubilarna proslava Šumarskog društva Hrvatske, Šumarski list, 78 (2-3): 41, Zagreb)

arhiva vijesti 2024.