Embedded Files
NOVO
Post date: Jul 4, 2018 9:32:38 PM
Nakon pune dvije godine bez međunarodnog putovanja, budući je posljednje putovanje bilo u Crnu Goru i Albaniju krajem svibnja 2016. godine, organizirana je ekskurzija u Rumunjsku. Ukupno 92 putnika iz dva ogranka, Gospića i Karlovca, krenulo je u dva autobusa na put u noćnim satima 28. svibnja 2018. Nakon cjelonoćnog putovanja i prelaska dviju granica Srbije i Rumunjske autobusi su iskrcali putnike u Temišvaru, središtu Banata, starom baroknom gradu (nazivan i "Mali Beč") s preko 300 tisuća stanovnika, danas jednom od najrazvijenijih rumunjskih grada koji je poznat po početku ustanka protiv komunističke vladavine 1989. godine. To je prvi europski grad s električnom rasvjetom. Turistički obilazak obuhvatio je tri najznačajnija trga gdje se nalazi većina gradskih znamenitosti. Poveznicu s Hrvatskom vidjeli smo u katedrali sv. Jurja gdje je spomen-ploča nekadašnjem zapovjedniku tvrđave u Temišvaru Jurju Rukavini Vidovgradskom, rodom iz Trnovca u Lici. Za prvi dan je planiran i stručni dio putovanja, ali zbog kašnjenja u mjesto Devu stiglo se nekoliko sati kasnije nego je planirano tako da je boravak u arboretumu Simeria skraćen i sastojao se samo od kratke okrjepe koju su priredili domaćini te obilaska arboretuma koji je nacionalni spomenik parkovne arhitekture s preko 2.000 biljnih vrsta iz čitavog svijeta. Prezentacija o rumunjskim šumama i šumarstvu, koju je trebao održati kao domaćin Radu Apolzan iz Rumunjskih državnih šuma (Romsilva), nažalost nije održana, ali je ustupljena da se iz nje mogu koristiti podaci za članak s putovanja u Šumarskom listu. Predsjednici oba ogranka mr. sp. Mandica Dasović i mr. sc. Ivan Grginčić zahvalili su domaćinu na gostoprimstvu i uručili mu darove zahvale. Dan je završio smještajem u gradu Alba Iulia, mjestu koje svoj nastanak i ime vuče iz rimskog doba, prijestolnica tadašnje rimske provincije Dacije.
Sljedeće dopodne uslijedio je obilazak najznačajnijeg dijela Alba Iulie, a to je odlično sačuvana i uređena utvrda sagrađena za vladavine Karla VI. Habsburškog u obliku sedmerokrake zvijezde. Unutar utvrde nalazi se i spomenik Mihaelu Hrabrom, vlaškom knezu iz 16. stoljeća, koji se smatra prvim ujediniteljem rumunjskih pokrajina Vlaške, Transilvanije i Moldavije jer se upravo u tom gradu proglasio vladarom svih triju pokrajina. Alba Iulia je bila i mjesto gdje je proglašeno ujedinjenje Transilvanije s Kraljevinom Rumunjskom 1918. godine, a to je bilo vidljivo po natpisima posvećenim ovogodišnjoj stogodišnjici Rumunjske. Nastavak putovanja vodio je u grad Sibiu, nekadašnji glavni grad Transilvanije, danas poznat kao muzej na otvorenom, a 2007. godine bio je europska prijestolnica kulture. Grad su osnovali njemački Sasi krajem 12. stoljeća te je bio jedan od sedam njemačkih gradova u Transilvaniji (odatle i njemački naziv Sedmogradska za tu pokrajinu). U mnoštvu kulturnih znamenitosti ističu se Muzej Brukenthal, pravoslavna saborna crkva, sagrađena 1906. po uzoru na istanbulsku Aju Sofiju te Most laži, a dijelovi grada odišu pariškim stilom. Ovaj dan je završio dolaskom u Sighisoaru, jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na svijetu, i razgledom stare gradske jezgre pod zaštitom UNESCO-a s rodnom kućom Vlada III. Tepeša (grofa Drakule), tornjem sa satom, venecijanskom kućom iz 13. stoljeća, Crkvom na Brežuljku te degustacijom voćnog likera.
Treći dan je počeo promjenom programa zbog ubačenog posjeta rumunjske kraljevske obitelji svom dvorcu Peleš. Grad Brašov kao dio planirane destinacije za posjet nažalost samo je zaobiđen uslijed nedostatka vremena. U tom gradu se nalazi i rumunjski Šumarski fakultet. U prolasku prema kraljevskom dvorcu prošlo se kroz gradić Sinaia koji se smjestio na padinama Karpata uz gustu šumu, a nazvan je prema Sinajskoj gori u Egiptu nakon osnivanja samostana. Impresivni kraljevski dvorac Peleš sagrađen je za prvoga rumunjskog kralja Carola I. između 1873. i 1914. godine u kombinaciji neorenesansnog i gotičkog stila. Dvorac se smatra kolijevkom rumunjske nacije, a lijep je primjer ladanjske arhitekture sa 170 soba u 3.200 kvadratnih metara u kojoj je svaka soba tematski drukčije uređena prema različitim svjetskim kulturama. Kao nezaobilazno mjesto posjeta Rumunjskoj, bio je dvorac Bran u kojemu je prema nekim povijesnim izvorima sredinom 15. stoljeća dva mjeseca bio zatočen Vlad III. Tepeš za kojega se smatra da je poslužio irskom pisac Bramu Stokeru u njegovom romanu "Drakula" iz 1897. godine kao inspiracija za vampira grofa Drakulu. Dvorac se nalazi na 60 metara visokoj stijeni s prekrasnim pogledom na cijelu dolinu. Sagrađen je u 14. stoljeću za obranu od otomanske invazije, a kasnije je služio kao granična kontrolna točka između Transilvanije i Vlaške. Oba dvorca godišnje posjeti oko pola milijuna turista. Ispod Drakulinog dvorca napravljena je zajednička fotografija svih putnika. Ovaj dan je završio dolaskom u Bukurešt, dvomilijunski najveći i glavni grad Rumunjske, te večerom u lokalnom restoranu.
Četvrtog dana razgled Bukurešta započeo je panoramskom vožnjom širokim gradskim avenijama uz Trijumfalni luk i Trg revolucije gdje je počela pobuna protiv Ceasescua 1989. godine do Parlamenta iz Ceausecuovog doba, druge najveće zgrade na svijetu nakon Pentagona zbog koje je srušeno oko 3.500 objekata koji nisu bili u skladu s vizurom. Zbog dominirajućeg francuskog utjecaj na arhitekturu grad se naziva i "Balkanski Pariz". Povijesni stari dio grada dobrim dijelom nalazi se u obnovi, a u njemu se nalaze i ostaci srednjovjekovnog dvora Curtea Veche u kojem je znao obitavati i Vlad III. Tepeš, kojega se smatra utemeljiteljem Bukurešta 1479. godine te crkva navještenja svetog Antuna. Posljednja večer bila je u dvije destinacije, putnici jednog autobus bili su smješteni u mjestu Drobeta Turnu Severinu, a drugoga u Baile Herculane, mjestu s toplicama. Budući je nedaleko od Baile Herculane i Mehadija, mjesto u kojemu je radio poznati karlovački šumar Franjo Šporer i suosnivač HŠD-a, iskorištena je prilika za odlazak i fotografiranje ispred zgrade Šumarije Mehadije.
Posljednji dan putovanja započeo je prelaskom rijeke Dunava preko hidrocentrale Đerdap što je ujedno i granični prijelaz između Rumunjske i Srbije. U mjestu Tekija slijedilo je ukrcavanje u brod kojim se krenulo na vožnju Dunavom i razgledavanje Đerdapske klisure – Malog i Velikog Kazana (530 km), najduljega probojnog klanca u Europi, duljine stotinjak kilometara uz granicu s Rumunjskom, mjesto gdje je Dunav najuži i najdublji. Dojmljivo je bilo s broda promatrati u kamenu isklesanu divovsku glavu dačkog kralja Decebala Rexa (najviše skulpture u Europi) na rumunjskoj strani te sa srpske strane Trajanove ploče, latinskog natpisa uklesanog oko 100. godine, u spomen na put koji je car Trajan dao izgraditi pored Dunava. Nakon vožnje brodom po Dunavu rijeka se dalje pratila autobusom vožnjom prema Srebrnom jezeru, umjetnom jezeru nastalom pregradnjom rukavca Dunava, tzv. "srpskom moru", gdje je bio zajednički ručak. Petodnevno putovanje završilo je nakon ponoći 3. lipnja 2018. povratkom kućama.
Report abuse