Petodnevna ekskurzija u Crnu Goru i Albaniju

Post date: Jul 20, 2016 12:49:43 AM

Značajno mjesto u godišnjem kalendaru aktivnosti ogranka pripada inozemnoj stručno-turističkoj ekskurziji. Od 2002. godine, kada je organiziran posjet 9. međunarodnom šumarskom sajmu Interforst u Münchenu, svake godine je održana jedna, a u nekim godinama čak i dvije međunarodne ekskurzije. Jedino je 2008. godine izostalo putovanje u inozemstvo, a tada su organizirana tri domaća putovanja. Programom rada za 2016. godinu planiran je posjet dvjema državama, Crnoj Gori i Albaniji. Od početka je interes članstva bio veliki te je na put otputovalo 56 članova ogranka, a dva autobusa su dodatno popunjena s još 10 putnika nečlanova. Prvi dan ekskurzije, 25. svibnja 2016., započeo je nakon dolaska u crnogorski grad Nikšić stručnim dijelom. Domaćini ispred Uprave za šume Crne Gore pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Joveta Terzić iz Odsjeka za korištenje šuma i nedrvne šumske proizvode te Darko Ašanin, šef Područne jedinice Nikšić srdačno su nas dočekali i prezentirali organizaciju šumarstva u Crnoj Gori, kao i stanje šuma i gospodarenje s njima. Popodnevni dio toga dana proveli smo upoznavajući kulturno-povijesne znamenitosti glavnoga crnogorskog grada Podgorice. Dan je završio dolaskom u Albaniju u Kruje, nekadašnju albansku prijestolnicu i grad legendarnog albanskog borca Skenderbega. Domaćini su nas vrlo ugodno iznenadili, kako ukusnom i obilnom večerom punom albanskih specijaliteta, tako i osamdeset minutnim folklornim programom uz večeru. Sljedeće dopodne smo obišli staru tvrđavu Kruja, poznatu i kao „Orlovo gnijezdo“, koja je pretvorena u Skenderbegov muzej, ali i muzej albanske povijesti. U sklopu tvrđave pregledali smo i Etnografski muzej. Nastavak putovanja odveo nas je u glavni grad, Tiranu, koja ima odlike moderne metropole. Nakon turističkog obilaska znamenitosti u središtu grada (Skenderbegov trg, kula sa satom, Ethembegova džamija,  Nacionalni povijesni muzej, spomenici bunkerima i berlinskom zidu) uslijedio je i stručni dio vezan za albanske šume i šumarstvo. Arjol Lila, šumarski savjetnik u Albanskom savezu općinskih šuma i pašnjaka (National Federation of Communal Forests and Pastures of Albania), održao je vrlo zanimljivu polusatnu prezentaciju o povijesti i sadašnjosti šuma i šumarstva Albanije. Nastavak putovanja vodio nas je južnije od Tirane. U prolazu kroz primorski grad Drač vidjeli smo mnogo novoizgrađenih apartmanskih zgrada. Dobrim dijelom puta pratili su nas nepregledni maslinici zasađeni po brdima i brežuljcima. Na kraju smo stigli u Berat, dobro očuvani nekadašnji osmanski grad koji neki smatraju i jednim od najljepših na Balkanu. Poznat je i kao grad „tisuću prozora“, zahvaljujući mnogobrojnim prozorima starih kuća karakterističnoga lokalnog stila. To je stara tvrđava koja je još uvijek naseljena, što je zapravo prava rijetkost u Europi. Treći dan krenuli smo natrag prema Crnoj Gori i stali u albanskom mjestu Skadru, koje se smatra najstarijim i povijesno najvažnijim gradom Albanije, a nalazi se na obali Skadarskog jezera (jezero ima status nacionalnog parka, jednoga od pet u Crnoj Gori) i blizu sutoka rijeka Drima i Bojane. Glavna znamenitost je tvrđava Rozafa, koja vuče porijeklo još iz ilirskog doba, a nazvana je po ženi za koju legenda kaže da je bila uzidana u zidine tvrđave. Taj dan smo se vratili u Crnu Goru te se smjestili u Budvi. Četvrtog dana krenuli smo u staru crnogorsku prijestolnicu Cetinju u podnožju planine Lovćen. Cetinje je osnovao 1482. godine crnogorski vladar Ivan Crnojević. Kao nekadašnja prijestolnica grad je pun kulturno-povijesnih znamenitosti od kojih smo se posjetili Muzej kralja Nikole, a uz druge samo prošetali. Nastavili smo put do Ivanovih Korita, izletišta unutar Nacionalnog parka Lovćen. Odatle smo se uputili prema Njegoševom mauzoleju na jednom od lovćenskih vrhova, Jezerskom vrhu (1.657 mnv). S vrha puca predivan pogled na sve četiri strane tako da smo mogli dogledati i more u bokokotorskom zaljevu, a u ostalim smjerovima razne crnogorske gorske masive. Nakon spuštanja s vrha vožnju smo završili u morskoj razini, opet u Budvi gdje smo mogli samostalno istraživati prošlost i sadašnjost grada poznatog kao jednog od najstarijih naselja na Jadranu, dok je danas metropola crnogorskog turizma. Posljednjeg dana ekskurzije, 29. svibnja, na rasporedu je bio obilazak Boke kotorske, jednog od najljepših zaljeva svijeta kojega čine zapravo dva uzdužna zaljeva: toplansko-tivatski i risansko-kotorski. Prvo smo stali u Kotoru, gradu trgovaca i moreplovaca, koji je zbog svoje srednjovjekovne arhitekture i brojnih spomenika uvršten na UNESCO-ov popis Svjetske prirodne i kulturne baštine. Zatim smo se uputili prema Risnu, najstarijem gradu Boke koji je bio obrtnički, pomorski i trgovački centar ilirske države, a tu smo obišli rimske mozaike iz 2. stoljeća. Završna destinacija bio je Herceg Novi, rodni grad Sv. Leopolda Bogdana Mandića čije smo relikvije vidjeli u crkvi sv. Leopolda i župnoj crkvi Sv. Jeronima. Grad je smješten između najviše planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 mnv) i ulaza u bokokotorski zaljev. Tim obilaskom završio je naš program ekskurzije te smo krenuli prema Karlovcu i Zagrebu gdje smo i stigli u noćnim satima.