Otvorene šetnice Jurja Lipovšćaka i Franje Šporera
Post date: May 17, 2018 10:26:12 PM
Lijep sunčan dan u srijedu 16. svibnja 2018. pogodovao je svečanosti otvorenja dviju šetnica u arboretumu Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac nazvanih po šumarima Jurju Lipovšćaku i Franji Šporeru. Prilikom otvorenja Šetnice Jurja Lipovšćaka nazočne je pozdravila ravnateljica škole Đurđica Janjanin, a ispred UŠP Karlovac, gdje je otvorena Šetnica Franje Šporera, uzvanicima se obratio voditelj UŠP Karlovac Marin Svetić. Obje šetnice je otvorio gradonačelnik Karlovca Damir Mandić. U svom obraćanju zahvalio se karlovačkom ogranku Hrvatskoga šumarskog društva na inicijativi za imenovanja šetnica te Šumarskoj i drvodjeljskoj školi koja punih 70 godina s velikim uspjehom djeluje u Karlovcu te je postala jedan od njegovih zaštitnih znakova. Napomenuo je da je imenovanje šetnica po poznatim Karlovčanima realizacija ideje da šetnice dobiju svoje obilježje kroz ljude. Među uzvanicima su bili predsjednica Gradskog vijeća Karlovca Marijana Tomičić i predsjednica Gradske četvrti Gaza Sara Požar te dvojica nekadašnjih ravnatelja Šumarske i drvodjeljske škole Martin Šimunić i Stjepan Šlat.
Predsjednik Ogranka Karlovac mr. Ivan Grginčić u svom govoru objasnio je razloge proglašenja šetnica:
"Obraćam Vam se u ime Hrvatskoga šumarskog društva ogranka Karlovac, inicijatora imenovanja šetnica u arboretumu Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac po šumarima Franji Šporeru i Jurju Lipovšćaku. Zahvaljujem se Gradskom vijeću grada Karlovca i Povjerenstvu za gradska znakovlja, imenovanja i preimenovanja javnih prostora i objekata u gradu Karlovcu što su prepoznali vrijednost naše inicijative i usvojili oba prijedloga. Također se zahvaljujem Hrvatskim šumama d. o. o. Upravi šuma Podružnici Karlovac te Šumarskoj i drvodjeljskoj školi Karlovac što su podržali našu inicijativu. Rijetki su šumari koji se nalaze u nazivima trgova, ulica ili šetnica tako da ovo smatramo jednim od doprinosa promidžbi šumarske struke koja u Karlovcu i Hrvatskoj organizirano i uspješno djeluje više od dva i pol stoljeća.
Obojica šumara, čije šetnice danas svečano otvaramo, povezana su svojim zalaganjem za šumarsko obrazovanje u Hrvatskoj te je prostor arboretuma uz Šumarsku i drvodjeljsku školu Karlovac pravo mjesto za odavanje priznanja njihovom djelovanju. Ukratko ću pročitati životopis Jurja Lipovšćaka i obrazložiti temeljem čega smo inicirali naš prijedlog. O Franji Šporeru ću govoriti na početku njegove šetnice.
Juraj Lipovšćak
Juraj Lipovšćak rođen je 27. lipnja 1916. u Ozlju. Osnovnu školu je završio u Draganiću kraj Karlovca, a Realnu gimnaziju u Karlovcu 1935. godine. Studirao je šumarstvo i diplomirao 1939. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagreb. Kao šumar u operativi radio je od 1940. godine. Prošao je mnoge šumarske institucije od Petrinje, Virovitice, Grubišnog Polja, Koprivnice, Sokolovca, Bjelovara, Vinkovaca do Belišća. Od školske godine 1950./51. do 1965./66. radio je na Šumarskoj školi Karlovac, najprije kao direktor godinu dana, a zatim kao profesor. Predavao je dendrometriju, uređivanje šuma i matematiku, a napisao je skripte iz dendrometrije i uređivanja šuma. U Šumarskoj enciklopediji 1959. godine objavljen je njegov članak o srednjoj i nižoj šumarskoj nastavi u Hrvatskoj, a u spomenici „Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860.-1960.“ pisao je o Šumarskoj školi Karlovac. Umro je 7. ožujka 1999. u Karlovcu.
Na njegovu inicijativu, a uz podršku profesora, pogotovo šumara Josipa Cuvaja, Josipa Hermana, Dragutina Majera i Zvonimira Slovića, spriječena je 1951. godine provedba naredbe resornog ministarstva o preseljenju škole iz Karlovca u Gospić, te ponajviše zbog toga iste godine biva razriješen dužnosti direktora i postavljen za profesora šumarske struke. Te je godine ukinuta Srednja šumarska škola Plaški i spojena s tadašnjom Srednjom drvno-industrijskom školom Karlovac u Srednju šumarsku školu Karlovac. Logično je zaključiti kako sadašnji prostor arboretuma Šumarske i drvodjeljske škole vjerojatno ne bi bio oblikovan u tu svrhu da je Šumarska škola premještena iz Karlovca. Također ni brojne generacije učenika ne bi se školovale u Karlovcu te kasnije nastavile svoj životni i radni vijek u gradu i okolici.
Početak šetnice od sadašnje zgrade Šumarske škole, u kojoj je prof. Juraj Lipovšćak radio i čijom je zaslugom škola opstala u gradu Karlovcu, te završetak u smjeru prema bivšim prostorima djelovanja Šumarske škole: zgrade Ekonomske škole i zgrade stare Šumarske škole na Rakovcu, najlogičnija je lokacija za odabir šetnice.
Zahvaljujem se prof. Stjepanu Šlatu, nekadašnjem ravnatelju škole, koji je još 2006. godine predložio odavanje počasti prof. Lipovšćaku što današnjim otvorenjem šetnice nazvane njegovim imenom i činimo.
Franjo Šporer
Franjo Šporer pripadao je najužem krugu vodećih hrvatskih šumara sredinom 19. stoljeća. Rođen je 1806. godine na Dubovcu, današnjoj gradskoj četvrti Karlovca, u poznatoj hrvatskoj obitelji Šporer. Otac Josip bio je trgovac i gradonačelnik Karlovca u vrijeme francuske vladavine 1811. godine, a brat Juraj (Đuro) Matija Šporer (1795. – 1884.) hrvatski književnik, prevoditelj i liječnik te preteča ilirizma u Hrvatskoj. Franjo Šporer zauzimao se ne samo za napredak šumarstva nego i za opći razvoj gospodarstva hrvatskih krajeva. Bio je i vatreni domoljub te je zbog svojih kritičkih napisa prema vlasti često bio premještan u službi. Nakon posljednjeg premještaja skončao je i život 1865. godine u dalekom rumunjskom mjestu Mehadiji gdje je pokopan. Karlovački ogranak Hrvatskoga šumarskog društva za 16 dana posjetit će Mehadiju u sklopu svog stručnog putovanja u Rumunjsku.
Franjo Šporer pisao je stručne članke u raznim časopisima svoga doba od Beča do Zagreba. Konstruirao je vlastiti dendrometar (instrument za mjerenje visine i promjera drveća). Od 1841. do 1843. godine napisao je, u tri knjige na njemačkom jeziku, prvo sveobuhvatno hrvatsko djelo o šumarstvu „Šumarstvo ili cjelokupni udžbenik šumarstva za osoblje Vojne krajine“. Udžbenik za čuvare šume, „Mali šumarski katekizam“, napisao je na hrvatskom jeziku i izdao 1849. godine u Karlovcu. Prvi je 1843. godine pokrenuo pitanje osnivanja narodnoga šumarskog zavoda za školovanje šumara u Hrvatskoj, što je ostvareno 1860. godine početkom rada Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Suosnivač je Odseka za šumarstvo Družtva gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu, današnjega Hrvatskoga šumarskog društva, na prvom sastanku šumara u Prečecu 26. prosinca 1846. S Dragutinom Kosom pokrenuo je izdavanje društvenog godišnjaka „Trudovi“ (objavljeni 1847., 1851. i 1852. godine), preteče Šumarskoga lista, znanstveno-stručnoga i staleškog časopisa koji od 1877. godine kontinuirano izlazi do danas. Bio je prvi šumar-publicista koji je pisao o šumarstvu, ali i o gospodarstvu, u raznim novinama diljem domovine i van nje.
Ponosni smo što je ovakav šumarski velikan potekao iz Karlovca i što mu odajemo počast imenovanjem ove šetnice."