Izlet u Zagorje

Post date: May 22, 2017 10:38:07 PM

Više godina planirani izlet do Krapine, a nikako ostvaren, napokon je održan u subotu 20. svibnja 2017. Želja je bila posjetiti Muzej krapinskih neandertalaca koji je otvoren u veljači 2010. godine. Muzej je od otvorenja dobitnik brojnih nagrada i priznanja što je samo dokaz njegove izvrsnosti te ga se svakako isplati posjetiti, a prepoznat je i u europskim i svjetskim okvirima jer je jedan od najsuvremenijih muzeja na svijetu koji sadrži brojne interaktivne sadržaje.

Prvobitno planirani program izleta do Krapine proširen je s još nekoliko destinacija pa je u biti pretvoren u izlet u Zagorje. Tako je prvo posjećen Značajni krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Dolina Zelenjak, kroz koju teče Sutla – granična rijeke između Hrvatske i Slovenije, još je 1949. godine zaštićena kao prirodna rijetkost, a najpoznatija je po Spomeniku hrvatskoj himni. Od 2011. godine, zajedno s Risvičkom i Cesarskom gorom, zbog velike biološke raznolikosti proglašena je značajnim krajobrazom. Tu su nas dočekale upraviteljica Šumarije Krapina, Jolanda Vincelj, dipl. ing. šum. i mlada kolegica Irena Milčić, mag. ing. silv. Nakon uvodnih riječi o mjestu gdje smo stigli uputili smo se do glazbene ograde gdje se može odsvirati melodija himne "Lijepe naše", a zatim do samog spomenika himni podignutog 1935. godine od Družbe "Braće hrvatskog zmaja" povodom stogodišnjice od stvaranja pjesme Antuna Mihanovića "Horvatska domovina". Zanimljive poveznice pjesme s Hrvatskim šumarskim društvom i šumarima su godina njenog skladanja od strane Josipa Runjanina 1846. godine kada je Društvo osnovana te njena prva izvedba kao javne himne 1891. godine na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu.

Druga postaja bio je Kumrovec i Muzej "Staro selo" s rodnom kućom Josipa Broza Tita. Muzej je sastavni dio Muzeja Hrvatskog zagorja. To je u biti etno-selo s najvećim tradicijski uređenim prostorom u Hrvatskoj s izgledom autentičnog zagorskog sela s početka 20. stoljeća. Prvi postav datira iz 1950. godine, a najviše je uređeno između 1979. i 1985. godine. Danas se sastoji od brojnih zbirki i stalnih izložbenih postava s povremenim organiziranjem događaja i radionica. Nakon jednosatnog obilaska krenuli smo prema Krapini i našem središnjem cilju, Muzeju krapinskih neandertalaca, također sastavnici Muzeja Hrvatskoga zagorja.

Nalazište krapinskih neandertalaca "Hušnjakovo" prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Muzej je uklopljen između dva brežuljka okružen šumom koja se fino odražava u vanjskoj ulaznoj plohi muzeja. Obilazak je započeo gledanjem filma o životu krapinskih neandertalaca koji su tu živjeli prije 125 tisuća godina te se nastavio šetnjom kroz prostor muzeja u kojemu se dočarava vrijeme otkrića nalazišta "Hušnjakovo", njegovo istraživanja od strane znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera i prezentacija nalazišta. Iza toga je stalni postav muzeja koji počinje stvaranjem Svemira Velikim praskom i vodi kroz povijest planeta Zemlje s prikazom evolucije do današnjih dana.

U dolasku do muzeja prošli smo kroz šumu na kojoj se vide obilježbe vanjske i unutarnje podjele državne šume i u kojoj je oformljen Park drvenih skulptura. Na stranicama muzeja može se pročitati o povijest muzeja koja govori da su lokalitetom nekada gospodarile šumarske institucije i zaslužne su za njegovu revitalizaciju, pogotovo šumarska inženjerka Ana Töpfer.

 "Povijest Muzeja i nalazišta krapinskog pračovjeka nezamisliva je bez spomena na izuzetnu osobu Anu Töpfer, zaslužnu za osnivanje Muzeja evolucije u Krapini i revitalizaciju nalazišta Hušnjakovo… Godine 1951. diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala je muzeologiju na Zagrebačkom sveučilištu, uz specijalnost: bibliotekarska dokumentacija i informacijske znanosti – muzeologija. Godine 1952. radila u Šumskom gospodarstvu "Šamarica" Zagreb, na Odsjeku za taksaciju za područja šumarija Sisak, Petrinja, Dvor na Uni, Kostajnica i Glina. Godine 1954. godine premještena je u Šumariju Krapina na radno mjesto zamjenika upravitelja. Ovim preseljenjem započinje nova prekretnica u njenom privatnom životu, te je u Krapini osnovala svoju obitelj i posvetila se predanom kulturnom i muzeološkom radu.

Godine 1960. postavljena je za šumarskog inspektora kotara Krapina, a dvije godine kasnije prelazi na rad u Općinu Krapina, na poslove iz oblasti šumarstva, kulture i turizma te postaje voditelj Nalazišta krapinskog pračovjeka. Osnovala je Galeriju "Hušnjakovo" u Krapini u zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta, a 1971. godine bila je član inicijativnog i organizacijskog odbora za osnivanje Matice hrvatske u Krapini.

Muzej evolucije je prvi puta za javnost otvoren u rujnu 1971. godine, zahvaljujući Ani Töpfer i autoru postava pok. akademiku Mirku Malezu.

Muzej evolucije je u vrijeme osnutka bio u sklopu Fonda za unapređenje šuma općine Krapina, a 1971. se prenosi na Šumsko gospodarstvo Zagreb. Godine 1977. osnovana je organizacija "Nalazište pračovjeka Krapina", a od 1988. nalazi se u sastavu Centra za kulturu, umjetnost i informiranje u Krapini. Tek 1993. godine Muzej postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Muzej evolucije, kao organizacijska jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja, zatvoren je u veljači 2010. godine, kada se otvorio novi Muzej krapinskih neandertalaca u neposrednoj blizini nalazišta.

Ideja gospođe Ane Töpfer bilo je i uređenje Parka drvenih skulptura na otvorenom prostoru "Forma prima". Zbirka broji više od 40 skulptura velikog formata koje potpisuju najpoznatija imena svjetskih i domaćih kipara 80-tih godina 20. stoljeća, a koje su nastale tijekom međunarodnih kiparskih simpozija, koji su se u Krapini održavali od 1976. do 1982. godine…".

Više se može pročitati na stranicama muzeja i Imeniku hrvatskih šumara.

Nakon prolaska kroz nalazište pračovjeka i kratko osvježenje, uz vodstvo upraviteljice Šumarije Krapina Jolande Vincelj, prošetali smo do centra Krapine i natrag. Usput smo vidjeli najvažnije kulturno-povijesne znamenitosti grada: ostatke staroga grada, crkvu Sv. Katarine s Franjevačkim samostanom i rodnu kuću vođe hrvatskoga preporoda Ljudevita Gaja.

Poslije šetnje i kraće vožnje van grada slijedio je ukusan ručak u organizaciji gostoljubivih domaćina Šumarije Krapina, od kojih smo se pomalo teško i rastali. Predsjednik ogranka mr. sc. Ivan Grginčić zahvalio se svim domaćinima na gostoprimstvu te upraviteljici šumarije predao dar zahvale. Zadnji dio izleta proveli smo u Krapinskim Toplicama na bazenima Aquae Vivae, vodenom parku otvorenom 2015. godine, odakle smo se u večernjim satima, zadovoljni doživljenim, vratili u Karlovac.

Foto album "Izlet u Zagorje 2017"