1. Ispitanici po spolu

2. Ispitanici po razredima

3. Isptanici po visini i masi

Ukupno je na upitnik odgovorilo 126 učenika i 137 učenica.

Od 5. razreda upitnik je popunilo 57 učenika, od 6. razreda 76 učenika, od 7. razreda 70 učenika te od 8. razreda 60 učenika.

U tablici je primjetljiv normalni rast i težina kod učenika, s manjom stagnacijom u 7. razredu.

1. voće

2. povrće

3. slatkiši i grickalice

4. ribe

5. crveno meso

6. perad

7. gotova jela i jela brze prehrane

8. načini pripreme hrane u obitelji

9. vrste masnoća pri pripremi hrane

10. tekućine

11. voda 

Uopće ne jede voće 12 učenika (4,6 %), jednom tjedno voće jede 24 učenika (9,1 %), dvaput tjedno 80 učenika (30 %), a svaki dan 147 učenika (55,9 %). Uvidom u zadnja dva rezultata može se zaključiti da učenici dosta često jedu voće.

Povrće ne jede 13 učenika (4,9%), jednom tjedno ga jede 18 učenika (9,1 %), dvaput tjedno 91 učenik (30,4%), a svaki dan 141 učenik (55,9 %). Učenici također često jedu povrće.

Slatkiše i grickalice ne konzumira 10 učenika (3,8 %), jednom tjedno konzumira 35 učenika (13,3 %), dvaput tjedno 126 učenika (47,9 %), a svaki dan 92 učenika (35 %). Manje od polovice učenika svakodnevno jede slatkiše i grickalice što je za pohvalu.

Ne jede ribe 29 učenika (11 %), ribu jede jednom u dva mjeseca 31 učenik (11,8 5), jednom mjesečno 108 učenika (41,1 %), jednom tjedno 95 učenika (36,1 %). Ova namirnica nije dovoljno zastupljena u prehrani učenika.

Ne jede crveno meso 58 učenika (22,1 %), jednom tjedno crveno meso jede 68 učenika (25,9 %), dvaput tjedno 112 učenika (42,6 %), svaki dan 25 učenika (9,5 %). 

Ne jede perad 23 učenika (8,7 %), jednom tjedno perad konzumira 65 učenika (24,7 %), dvaput tjedno 152 učenika (57,8 %), a svaki dan 23 učenika (8,7 %). 

I crveno meso i perad učenici konzumiraju u razumnoj mjeri.

Ne konzumira takvu hranu 41 učenik (15,6 %), jednom tjedno 167 učenika (63,5 %), dvaput tjedno 48 učenika (18,3 %), a svaki dan 7 učenika (2,7 %). Sudeći po rezultatima brza i gotova hrana još uvijek nije uzela maha u kraju iz kojeg dolaze ispitanici.

Kuhanjem se najčešće priprema hrana u obitelji 183 ispitanika (69,6 %), pečenjem u obitelji 69 ispitanika (26,2 %), prženjem u obitelji 9 ispitanika (3,4 %), a najviše se priprema sirova hrana (smothie) u 2 obitelji ispitanika (0,8 %).

Rafinirana ulja najčešće u pripremi jela koristi 100 obitelji ispitanika (38 %), zatim slijedi maslinovo ulje koje koristi 64 obitelji (24,3 %), blizu je po postotku životinjska mast najčešća kod 63 obitelji (24 %), dok je na posljednjem mjestu maslac, u 36 obitelji (13,7 %). Na grafikonu su iz nekog nepoznatog razloga dvaput navedena rafinirana ulja.

Samo vodu pije 119 učenika (45,2 %), gazirane sokove 4 učenika (1,5 %), sok od sirupa s vodom 18 učenika (6,8 %), prirodne sokove 8 učenika (3 %), a od svega pomalo 114 učenika (45,2 %). Visok je postotak onih koji piju samo vodu, a bilo bi bolje da je veći postotak onih koji piju prirodne sokove u odnosu na gazirane ili sirupe.

Ne pije vodu 5 učenika (1,9 %), manje od litre pije 36 učenika (13,7 %), preporučenih 1 do 2 litre pije 168 učenika (63,9 %), a više od dvije litre pije 54 učenika (20,5 %). I količina popijene vode dnevno prikazana je dobrim rezultatom.

Ukupno su evidentirana 752 unosa asocijacija na pojam tradicionalna prehrana. Na tablici ispod navedena su jela koja su se najčešće unosila u anketu. Granica unosa je iznad 10 ponavljanja. Neka su se jela pojavljivala i kroz druge nazive, npr. čurke se u našem kraju nazivaju i devenicama i krvavicama, a  odabran je naziv koji je bio najčešće zastupljen.

Unos podataka podijeljen je i prema tome je li beskoristan za analizu, je li jelo tradicionalno ili je novijeg doba nastanka, je li unos bio nedovoljno jasan za tumačenje. Tako je na 3 mjesta unesena, npr. točka, ili riječ koja nema veze z upitom. 93 jela su bila tradicionalna, 23 modernijeg nastanka i za 22 unosa je bio teško procijeniti kamo svrstati jer nije bilo dovoljno podataka i jer su se brkale namirnice i jela. Npr. kamo smjestiti samo pojam grah, je li na salatu, je li napravljen kao varivo?

Ovim smo pitanjem dobili podatke o tome što učenici na prvu prepoznaju kao tradicionalno jelo ili sami svrstavaju u tradicionalno jelo nešto što to nije, kao npr. sarma.

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih juhi svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo juhu s rezancima, velik ih je broj konzumiralo prežganu juhu, juhu s kašicom od tijesta te juhu od vrganja. Nijedna od juhi nije ostala bez rezultata.

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih bezmesnih jela svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo žgance, velik ih je broj konzumirao restani krumpir, makarune, krpice sa zeljem, krumpir salatu, dinstano zelje te krumpir na šnite. Nijedno od bezmesnih jela nije ostalo bez rezultata.

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih mesnih jela svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo puricu s mlincima, velik ih je broj konzumirao čvarke, gulaš, kobasice, pečenu kokoš ili pijetla, sušeni špek i meso te kotlovinu. Česti su i paprikaš, slatkovodna riba, patka s mlincima, divljač te devenice ili krvavice, tj. čurke. Nijedno od bezmesnih jela nije ostalo bez rezultata.

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih tradicionalnih deserata svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo krafne, velik ih je broj konzumirao medenjake, gris, orehnjaču, buhtle, makovnjaču te štrukle od sira. Česti su i zlijevka, sušeno voće, kompot od jabuka, tikveni štrukli ili gibanica te palačinke sa sirom ili orasima. Nijedan od deserata nije ostao bez rezultata.

Ukupno su evidentirana 733 unosa prijedloga tradicionalnih jela ljudima koji nisu iz našeg kraja, a žele upoznati našu prehranu. Na tablici ispod navedena su jela koja su se najčešće unosila u anketu. Granica unosa je 5 i više ponavljanja. Neka su se jela pojavljivala i kroz druge nazive, npr. prežgana juha se u našem kraju naziva i amper, emper, ajprem i prežgona juha, a  odabran je naziv koji je bio najčešće zastupljen.

Unos podataka podijeljen je i prema tome je li beskoristan za analizu, je li jelo tradicionalno ili je novijeg doba nastanka, je li unos bio nedovoljno jasan za tumačenje. Tako je na 7 mjesta unesena, npr. točka, ili riječ koja nema veze z upitom. 164 jela su bila tradicionalna, 16 modernijeg nastanka i za 27 unosa je bio teško procijeniti kamo svrstati jer nije bilo dovoljno podataka i jer su se brkale namirnice i jela ili se koristili generički nazivi. Npr. kamo smjestiti samo meso, salata, kompot, je li od jabuka ili od šljiva?

Na poveznici iza fotografije nalaze se pitanja anketnog upitnika kao i ovdje.