Anketa Tradicionalna, a zdrava prehrana 

analiza rezultata

Uvod

Anketa se nalazi na adresi ove poveznice (odgovori se više ne primaju).

Ova anketa dio je projekta Tradicionalna, a zdrava prehrana. Njome se nastojalo utvrditi u kojoj se mjeri učenici hrane zdravo te u kojoj mjeri poznaju tradicionalnu prehranu našeg kraja. Za popunjavanje je bilo potrebno odvojiti oko pet minuta, odgovori su tajni te nije bila potrebna prijava imenom i prezimenom.

Podaci su se prikupljali anketnim upitnikom na čije su popunjavanje bili pozvani svi učenici 5. do 8. razreda. Upitnik je bio otvoren od 9. 1. do 3. 2. 2023., anketu su popunilo 263 učenika od 422, tj. 62,32 % učenika viših razreda.

Anketom se nastojalo utvrditi hrane li se naši učenici kvalitetno te u kojoj mjeri poznaju tradicijska jela, budući da je trenutni tempo života sveo proces pripreme hrane na prigrijavanje gotove i konzumaciju brze hrane, te koliko su svjesni potencijala tradicionalne prehrane kao dijela zdrave prehrane.

Svrha istraživanja je doprinos popularizaciji tradicionalne prehrane, osnaživanje učenika u promišljanju teme kvalitetne prehrane. Ciljevi istraživanja bili su ispitati učenike o konzumaciji kvalitetne i manje kvalitetne hrane, unosu tekućina i dominantnom načinu pripremanja hrane, prikupiti asocijacije jela koja učenici prepoznaju kao tradicionalna, kroz širok niz grupiranih jela dodatno osvijestiti kod učenika količinu tradicijskih jela prisutnu/odsutnu u svakodnevnoj prehrani te na temelju učeničkog iskustva predložiti tri najbolja tradicijska jela zamišljenom strancu.

Problem koji se istražuje i ciljevi istraživanja odredili su i hipoteze koje je bilo potrebno provjeriti kroz planiranu anketu. One su:

H1: učenici prečesto konzumiraju nezdravu hranu

H2: učenici ne poznaju dovoljno tradicionalnu hranu

H3: učenici ne jedu različita tradicionalna jela

H4: učenici će predložiti raznovrsnija tradicionalna jela, nego su imali asocijacija na tradicionalna jela

Istraživanje je provedeno kvantitativnim pristupom, s kvalitativnom analizom pojedinih odgovora kod pitanja otvorenog tipa. Anketa je sadržavala 17 pitanja zatvorenog tipa i 4 pitanja otvorenog tipa. Svim je učenicima anketni upitnik bio dostupan u razrednom timu u aplikaciji MS Teams. Uzorak je bio namjerni, prigodnog tipa jer je bio jednostavno dostupan i temeljen na preporuci razrednika. Stratifikaciju je činio samo spol i razred učenika.

Tijekom anketiranja utvrđeni su i neki limiti ispitivanja vezani uz oblikovanje pitanja, poput Upiši svoju visinu gdje su učenici unosili podatke u m ili cm ili su uz brojčanu vrijednost dodali i oznaku vrijednosti (cm), pa je bilo potrebno kodiranje podataka ujednačavanjem što je oduzelo vrijeme analize podataka. Kodiranje je bilo potrebno i zbog tradicionalnih jela koja se drugačije imenuju u zavisnosti o mjestima iz kojih učenici dolaze u našu školu. Npr. štruklji, štrukli, štrukljini, gibonica, čušpajz, cušpajz, varivo, arahnjača, orahnjača, orehnjača i sl.


Stratifikacijski podaci

Ispitanici po spolu

Ukupno je na upitnik odgovorilo 126 učenika i 137 učenica.

Ispitanici po razredima

Od 5. razreda upitnik je popunilo 57 učenika, od 6. razreda 76 učenika, od 7. razreda 70 učenika te od 8. razreda 60 učenika.

Ispitanici po visini i masi

U tablici je primjetljiv normalni rast i težina kod učenika, s manjom stagnacijom u 7. razredu.

Prehrambene navike

Načini prehrane prema namirnicama

Voće - čestotnost jedenja 

Uopće ne jede voće 12 učenika (4,6 %), jednom tjedno voće jede 24 učenika (9,1 %), dvaput tjedno 80 učenika (30 %), a svaki dan 147 učenika (55,9 %). Uvidom u zadnja dva rezultata može se zaključiti da učenici dosta često jedu voće.

Povrće - čestotnost jedenja

Povrće ne jede 13 učenika (4,9%), jednom tjedno ga jede 18 učenika (9,1 %), dvaput tjedno 91 učenik (30,4%), a svaki dan 141 učenik (55,9 %). Učenici također često jedu povrće.

Slatkiši i grickalice - čestotnost jedenja

Slatkiše i grickalice ne konzumira 10 učenika (3,8 %), jednom tjedno konzumira 35 učenika (13,3 %), dvaput tjedno 126 učenika (47,9 %), a svaki dan 92 učenika (35 %). Manje od polovice učenika svakodnevno jede slatkiše i grickalice što je za pohvalu.

Ribe - čestotnost jedenja

Ne jede ribe 29 učenika (11 %), ribu jede jednom u dva mjeseca 31 učenik (11,8 5), jednom mjesečno 108 učenika (41,1 %), jednom tjedno 95 učenika (36,1 %). Ova namirnica nije dovoljno zastupljena u prehrani učenika.

Crveno meso - čestotnost jedenja

Ne jede crveno meso 58 učenika (22,1 %), jednom tjedno crveno meso jede 68 učenika (25,9 %), dvaput tjedno 112 učenika (42,6 %), svaki dan 25 učenika (9,5 %). 

Perad - čestotnost jedenja

Ne jede perad 23 učenika (8,7 %), jednom tjedno perad konzumira 65 učenika (24,7 %), dvaput tjedno 152 učenika (57,8 %), a svaki dan 23 učenika (8,7 %). 


I crveno meso i perad učenici konzumiraju u razumnoj mjeri.

Gotova jela i jela brze prehrane - čestotnost jedenja

Ne konzumira takvu hranu 41 učenik (15,6 %), jednom tjedno 167 učenika (63,5 %), dvaput tjedno 48 učenika (18,3 %), a svaki dan 7 učenika (2,7 %). Sudeći po rezultatima brza i gotova hrana još uvijek nije uzela maha u kraju iz kojeg dolaze ispitanici.


Najčešći način pripreme hrane u obiteljima

Kuhanjem se najčešće priprema hrana u obitelji 183 ispitanika (69,6 %), pečenjem u obitelji 69 ispitanika (26,2 %), prženjem u obitelji 9 ispitanika (3,4 %), a najviše se priprema sirova hrana (smothie) u 2 obitelji ispitanika (0,8 %).


Masnoće u pripremi jela u obiteljima

Rafinirana ulja najčešće u pripremi jela koristi 100 obitelji ispitanika (38 %), zatim slijedi maslinovo ulje koje koristi 64 obitelji (24,3 %), blizu je po postotku životinjska mast najčešća kod 63 obitelji (24 %), dok je na posljednjem mjestu maslac, u 36 obitelji (13,7 %). Na grafikonu su iz nekog nepoznatog razloga dvaput navedena rafinirana ulja.

Konzumiranje tekućina

Samo vodu pije 119 učenika (45,2 %), gazirane sokove 4 učenika (1,5 %), sok od sirupa s vodom 18 učenika (6,8 %), prirodne sokove 8 učenika (3 %), a od svega pomalo 114 učenika (45,2 %). Visok je postotak onih koji piju samo vodu, a bilo bi bolje da je veći postotak onih koji piju prirodne sokove u odnosu na gazirane ili sirupe.

Konzumacija vode

Ne pije vodu 5 učenika (1,9 %), manje od litre pije 36 učenika (13,7 %), preporučenih 1 do 2 litre pije 168 učenika (63,9 %), a više od dvije litre pije 54 učenika (20,5 %). I količina popijene vode dnevno prikazana je dobrim rezultatom.

Tradicionalna prehrana

Asocijacije na jela vezana uz pojam tradicionalne prehrane

Ukupno su evidentirana 752 unosa asocijacija na pojam tradicionalna prehrana. Na tablici ispod navedena su jela koja su se najčešće unosila u anketu. Granica unosa je iznad 10 ponavljanja. Neka su se jela pojavljivala i kroz druge nazive, npr. čurke se u našem kraju nazivaju i devenicama i krvavicama, a  odabran je naziv koji je bio najčešće zastupljen.

Unos podataka podijeljen je i prema tome je li beskoristan za analizu, je li jelo tradicionalno ili je novijeg doba nastanka, je li unos bio nedovoljno jasan za tumačenje. Tako je na 3 mjesta unesena, npr. točka, ili riječ koja nema veze z upitom. 93 jela su bila tradicionalna, 23 modernijeg nastanka i za 22 unosa je bio teško procijeniti kamo svrstati jer nije bilo dovoljno podataka i jer su se brkale namirnice i jela. Npr. kamo smjestiti samo pojam grah, je li na salatu, je li napravljen kao varivo?

Ovim smo pitanjem dobili podatke o tome što učenici na prvu prepoznaju kao tradicionalno jelo ili sami svrstavaju u tradicionalno jelo nešto što to nije, kao npr. sarma.

Tradicionalne juhe

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih juhi svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo juhu s rezancima, velik ih je broj konzumiralo prežganu juhu, juhu s kašicom od tijesta te juhu od vrganja. Nijedna od juhi nije ostala bez rezultata.

Tradicionalna bezmesna jela

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih bezmesnih jela svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo žgance, velik ih je broj konzumirao restani krumpir, makarune, krpice sa zeljem, krumpir salatu, dinstano zelje te krumpir na šnite. Nijedno od bezmesnih jela nije ostalo bez rezultata.

Tradicionalna mesna jela

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih mesnih jela svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo puricu s mlincima, velik ih je broj konzumirao čvarke, gulaš, kobasice, pečenu kokoš ili pijetla, sušeni špek i meso te kotlovinu. Česti su i paprikaš, slatkovodna riba, patka s mlincima, divljač te devenice ili krvavice, tj. čurke. Nijedno od bezmesnih jela nije ostalo bez rezultata.

Tradicionalni deserti

Učenici su mogli odabrati s popisa predloženih tradicionalnih deserata svako jelo koje su već konzumirali. Najviše je učenika jelo krafne, velik ih je broj konzumirao medenjake, gris, orehnjaču, buhtle, makovnjaču te štrukle od sira. Česti su i zlijevka, sušeno voće, kompot od jabuka, tikveni štrukli ili gibanica te palačinke sa sirom ili orasima. Nijedan od deserata nije ostao bez rezultata.

Preporuke tradicionalnih jela turistima

Ukupno su evidentirana 733 unosa prijedloga tradicionalnih jela ljudima koji nisu iz našeg kraja, a žele upoznati našu prehranu. Na tablici ispod navedena su jela koja su se najčešće unosila u anketu. Granica unosa je 5 i više ponavljanja. Neka su se jela pojavljivala i kroz druge nazive, npr. prežgana juha se u našem kraju naziva i amper, emper, ajprem i prežgona juha, a  odabran je naziv koji je bio najčešće zastupljen.

Unos podataka podijeljen je i prema tome je li beskoristan za analizu, je li jelo tradicionalno ili je novijeg doba nastanka, je li unos bio nedovoljno jasan za tumačenje. Tako je na 7 mjesta unesena, npr. točka, ili riječ koja nema veze z upitom. 164 jela su bila tradicionalna, 16 modernijeg nastanka i za 27 unosa je bio teško procijeniti kamo svrstati jer nije bilo dovoljno podataka i jer su se brkale namirnice i jela ili se koristili generički nazivi. Npr. kamo smjestiti samo meso, salata, kompot, je li od jabuka ili od šljiva?

Zaključak

Hipoteza da učenici prečesto konzumiraju nezdravu hranu nije potvrđena. Prehrana je prilično uravnotežena, iako bi moglo biti pomaka pri konzumiranju, npr. ribe i zdravijih pića na bolje. Prostora za rad s učenicima na temu kvalitetne prehrane uvijek ima.

Hipoteza da učenici ne poznaju dovoljno tradicionalnu hranu ili nisu svjesni da je neko jelo tradicionalnog porijekla je potvrđena. Iako su učenici prilikom navođenja asocijacija na neko od jela koje su smatrali tradicionalnim naveli čak 92 jela, kroz daljnje ispunjavanje upitnika mogli su steći uvid i na cijeli niz drugih tradicionalnih jela što je potom rezultiralo i puno većim brojem jela koje su predložili kao preporuku ljudima koji nisu probali tradicionalna jela našeg kraja. Naveli su tom prilikom 164 jela.

Hipoteza da učenici ne jedu različita tradicionalna jela nije potvrđena jer je većina jela navedena kao sastavni dio učeničke prehrane i jako je malo tradicionalnih jela navedeno samo nekoliko puta.

Hipoteza da učenici će predložiti raznovrsnija tradicionalna jela, nego su imali asocijacija na tradicionalna jela je potvrđena istim argumentima kao i kod druge hipoteze. Razlog tome je što je ova anketa osim istraživačke imala i obrazovnu te odgojnu funkciju.

Anketa je daljnji poticaj učiteljima da s učenicima njeguju ljubav prema baštini i identitet učenika, čiji je važan dio i tradicionalna prehrana, a nama učenicima da volimo svoje i predstavimo drugima te budemo otvoreni i prema tuđim tradicijama i usporedbama.

Također, kako je projektom planirano da se u školski meni uvede i tradicionalna prehrana, u odgovorima na zadnje anketno pitanje leže i sastavnice tog menija – ono što učenici predlažu drugima, zato jer se i njima sviđaju ti okusi.


Anketna pitanja

Anketa Tradicionalna, a zdrava prehrana

Na poveznici iza fotografije nalaze se pitanja anketnog upitnika kao i ovdje.