Muzej kuća Marije Jurić Zagorke

Muzej kuća Marije Jurić Zagorke

Terenska nastava Novinarske skupine


Prva hrvatska žena novinarka


Učenici OŠ Vjenceslava Novaka posjetili su Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke koji se nalazi na zagrebačkom Dolcu i naučili mnogo toga o životu prve žene novinarke u Hrvatskoj

 

Marija Jurić Zagorka je najčitanija hrvatska književnica i prva hrvatska žena novinarka.  Rođena je 1873. godine u Negovcu, malenom selu pored Vrbovca, a kasnije se preselila u Zagreb. U Zagrebu je imala svoj vlastiti stan na Dolcu gdje je provodila vrijeme pišući svoje slavne knjige, uređujući novine Obzor i Ženski list, prvi hrvatski list za žene. U stanu se nalazi puno Zagorkinih knjiga poput Gričke vještice koji je ujedno njezin najpoznatiji roman. Poslušali smo zanimljivo predavanje te smo saznali kako se Zagorka probila u novinarstvo. Potajno je pisala članke za novine, no kada se saznalo da iza potpisa Zagorka stoji žena, izbacili su je iz novina i prestali objavljivati. U Zagorkino vrijeme bilo je nezamislivo da žena bude zaposlena i bavi se intelektualnim radom. Žene se podcjenjivalo, nisu imale parvo obrazovanja nakon sedamnaeste godine, a nisu imale prava ni prilikom izbora bračnog partnera. Tako su Zagorku njezini roditelji udali za 14 godina starijeg muškarca i to s njezinih nepunih 17 godina. U braku je doživjela zlostavljanje, a na kraju ju je njezin suprug zatvorio u mentalnu instituciju jer se usudila ostaviti ga. Nasreću, liječnici su je otpustili ne ustvrdivši kod nje nikakav mentalni problem te je tako započela novi život u Zagrebu. Marija Jurić Zagorka prkosila je društvenoj normi da žena mora nositi suknju te se često pojavljivala u hlačama sa štapom za šetanje koji je bio muški statusni simbol, a nerijetko je i pušila cigarete u javnosti. Spomenik njezinom liku i djelu koji se nalazi u Tkalčićevoj ulici stoga ne prikazuje ju dosljedno jer nije izlazila u šetnje u haljinama i sa suncobranom kako je tamo prikazana. U njezinom stanu mogli smo vidjeti njezin radni stol s pisaćom mašinom, dnevni dio pa čak i paravan iza kojeg se presvlačila ta niska, ali vrlo hrabra, uporna i sposobna žena. Zagorka je imala zaposlenu tipkačicu kojoj je s crvenom maramom na očima svakodnevno diktirala retke i retke novih nastavaka svojih uzbudljivih romana. Izložene su novine u kojima su u nastavcima izlazili njezini romani: Gordana, Jadranka, Kći Lotrščaka, Grička vještica i mnogi drugi. Autorica je prvog fantastičnog romana u hrvatskoj književnosti – Crveni ocean, kriminalističkog romana Kneginja iz Petrinjske ulice te brojnih novinskih članaka. Bila je prva žena koja je izvješćivala iz sabora u Budimpešti.

Ova terenska nastava jako mi se svidjela jer volim učiti o ljudima iz prošlosti. Osobito me se dojmio Zagorkin stan uređen u stilu s početka 20. stoljeća. Najviše mi se svidjelo kada smo istraživali po stanu i tražili odgovore na pitanja iz kviza. Nije mi se svidjelo to što žene nisu imale prava u prošlosti. Nakon obilaska imali smo slobodno vrijeme za šetnju trgom, a ja sam popila hladni nescaffe.

Memorijalnim stanom danas upravlja Centar za ženske studije i otvoren je za posjetitelje svaki četvrtak od 11 do 19 sati i svima bih preporučila da ga posjete kada se nađu na središnjem zagrebačkom trgu.

 

Rebeka Bolarić, 8.b