Intervju s  Domagojem Jakopovićem Ribafishom

RokOtok – 50 OTOKA, 50 PRIČA

Domagoj Jakopović Ribafish diplomirani je profesor geografije koji se posvetio novinarstvu, pisanju i istraživanju. Radio je kao urednik, TV voditelj, kolumnist, reporter… Veliki je ljubitelj ekologije, prirode i hrane koje su mu glavne teme na blogu-Ribafish.com. Pokretač je edukativno-ekološkog projekta RokOtok koji je nastao u sjećanje na tragično preminulog sina Roka.

Kako je došlo do ideje za projekt?

Nakon što sam ostao bez Roka, mog sina, od tuge nisam znao što bih sa sobom. RokOtok je, na neki način, moj obrambeni mehanizam protiv loših osjećaja. Nastao je i kao uspomena na obećanje sinu da ćemo posjetiti sve županije. Naime, napravio sam kartu Hrvatske koja je visjela na zidu, a po povratku s naših putovanja Rok bi obojio županiju koju smo posjetili. Polako je to raslo. Zajedno smo bili i na osam otoka.

Koja je bit projekta?

Projekt služi kao zabavan način kojim bismo mogli sačuvati naš planet i na jednostavan način progovarati o ekologiji i zaštiti okoliša uopće. Bit je projekta djecu i roditelje naučiti te neke navike i izvući ih malo na zrak. Puno njih provodi vrijeme na internetu i mobilnim uređajima pa zaborave družiti se uživo s prijateljima.

Kako ste ideju počeli pretvarati u stvarnost?

Ideju sam stavio na Facebook 2019. i pozvao ljude da mi se pridruže, a oni su počeli izvirati kao Domaći u bajci Ivane Brlić-Mažuranić. Uspjeli smo skupiti novce kojim smo iznajmili  brod koji me pratio tijekom mojega plivanja.

Na njemu smo morali imati ronioca, liječnika, spasioce…Puno je ljudi radilo iz Zagreba jer je projekt zahtijevao veliku organizaciju. Trebalo je zvati novinare, obavijestiti policiju, lučku kapetaniju, lučku upravu, turističku zajednicu, mjesni odbor, najaviti ljudima da dolazimo, održavati objave na Facebooku i snimanje uživo na internetu, pripremati darove  za djecu.

NAJEMOTIVNIJA DIONICA KORČULA – LASTOVO

U koliko je etapa ostvaren Rokotok?

Prva etapa započela je 2019. godine kada smo otplivali od Dubrovnika do Čiova. Sljedeće godine pauzirali smo zbog korone, a 2021. nastavili smo od Brodarice kod Šibenika do Ugljana. Zadnja faza krenula je 2022. iz Privlake kod Zadra do Krka. Sveukupno otplivali smo svih pedeset otoka, a svaki od njih nudio je novu priču.

Koja vam je najdraža dionica?

Najponosniji sam na dionicu Mljet – Korčula koju smo plivali sedam sati  te Korčula – Lastovo. Ustvari, to je možda najemotivnija dionica jer smo Rok i ja godinu prije bili baš na Lastovu. Razmišljao sam o tome ako uspijem sve otplivati, da će se Rok vratiti. Imaš vremena za razmišljanje dok gledaš tu crninu ispod sebe…

A najteža?

Plivanje do Šćedra je bilo izuzetno teško zbog jakih struja i visokih valova. Tu sam se najviše provlačio. Držao sam se za brod i čekao da mi se snaga povrati, a kada sam došao na Šćedro, dočekao me jedan jedini četverogodišnji dječak Grgur koji se veselio zajedničkoj igri.

BOGATIJI  ZA 12 000 LJUDI

Kakav je osjećaj kada vas dočeka puno ljudi i obitelji s djecom?

Nikad nije isto. Svaki put bilo je toliko drugačije, ali uvijek se osjetila neka dobra energija. Osim djece došli bi i ljudi koji imaju neku tešku životnu priču. Plačeš ti, plaču oni. Na rastanku pozdraviš se s njima, nikad ih više nećeš sresti u životu, ali ostaje onaj zagrljaj.

Što se događalo kada biste doplivali do pojedinog otoka?

Druženje s djecom i obitelji kroz igru i čišćenje otoka. Svakako najvažniji moment svakog dolaska na otok moje je predavanje o ekologiji i osvještavanje potrebe očuvanja prirode ukoliko je ekipa koja me dočeka dovoljno stara za održavanje mog predavanja. U projektu je sudjelovalo 6000 djece. Nisam znao da mogu pričati s njima po pet sati i da mi neće biti dosadno.

Po čemu želite da projekt bude zapamćen?

Htio bih da me se pamti po tome što je puno djece i cijelih obitelji nakon mojih predavanja krenulo paziti na prirodu, živjeti bolje u skladu s njom i više se veseliti svom slobodnom vremenu. Zbog RokOtoka bogatiji sam za 12 000 ljudi koje sam upoznao, vidio, pričao s njima.

Pišete i novu knjigu…

Pišem knjigu, a prijatelj koji je bio na brodu, sve je snimao i to dokumentirao. Vjerojatno ćemo ove godine u rujnu  predstaviti knjigu i dokumentarac.

RokOtok je iza Vas. Što dalje?

Obećanje je ispunjeno, projekt je uspio, ali misija nije gotova. Kroz sebe sam spoznao da imam jako puno mjesta za napredak. Evo, sad kad smo obišli sve ove otoke, ne znam je l' da idemo po rijekama ili  po potocima. Netko je spomenuo  RokPotok kao šalu…

Htio bih opet napraviti nešto kvalitetno, dobro, povući klince i njihove roditelje, napraviti nešto da djeca nisu na mobitelu cijelo vrijeme. Puno se stvari može napraviti da bi klincima bilo dobro, da bi roditeljima bilo lakše i da zajednički sačuvamo naš planet. 

.