Embedded Files
Jezični savjetnik uređuju učenici 7. razreda i učiteljica Hrvatskog jezika Marija Borić
Kako postaviti pitanje u hrvatskom jeziku?
Kako postaviti pitanje u hrvatskom jeziku?
Slušajući govornike hrvatskoga jezika možemo čuti kako postavljajući pitanja rabe upit da li. Ovaj je bugarsko-ruski upit u hrvatski jezik došao preko srpskoga i potisnuo pravilan oblik je li.
Upit je li ima duboko uporište u hrvatskome jeziku, te ga treba rabiti kad god je moguće, a da se pri tome ne naruši stil.
Promotrimo upitne rečenice:
Da li je stigao? Da li si pročitao Hrvatsku riječ? Da li je kupila kruh i mlijeko?
U svim trima rečenicama upit da li moguće je, i potrebno, zamijeniti upitom je li, dakle rečenice trebaju glasiti:
Je li stigao? Jesi li pročitao Hrvatsku riječ? Je li kupila kruh i mlijeko?
No, upit je li u nekim je primjerima suvišan ili potpuno nepravilan. U takvim se primjerima upitna rečenica tvori glagolom i česticom li.
Stoga nije dobro reći:
Je li čitate knjigu?
Je li mogu posuditi?
Je li želite nešto popiti i pojesti?
Nego treba dati prednost kraćem obliku:
Čitate li knjigu?
Mogu li posuditi?
Želite li nešto pojesti i popiti?
Na ovim se prostorima često previše skraćuje izraz pa možemo čuti nepravilno tvorene upitne rečenice:
Kupila si?
Dobro si?
Stigo’ si?
U ovakvim je primjerima nužno upitnu rečenicu dopuniti upitom je li. Pravilno postavljena pitanja glasit će:
Jesi li kupila?
Jesi li dobro?
Jesi li stigla?
Stoga u upitnim rečenicama rabite hrvatski upit je li (umjesto upita da li koji je karakterističan za srpski jezik) uvijek kada za to postoje opravdani razlozi. Kraći oblik (bez upita je li) možete upotrijebiti kada njegovim izostavljanjem dobivamo na kratkoći izraza, a upit nam je smislen i jasan.
adresa e-pošte > e-adresa
adresa e-pošte > e-adresa
Izraz elektronička adresa skraćeno se piše e-adresa. Izraz elektronička pošta označuje način prenošenja poruka računalnim sustavom. Skraćeno ga pišemo e-pošta.
Umjesto izraza adresa e-pošte bolje je pisati samo elektronička adresa ili e-adresa.
top>vrhunski, najbolji, najtraženiji, najaktualniji
top>vrhunski, najbolji, najtraženiji, najaktualniji
U engleskome jeziku pridjev top znači 'onaj koji je na vrhu, najviši' te u prenesenome značenju 'onaj koji ima pozitivne značajke izražene u najvećoj mjeri, koji ima najveću količinu poželjnih značajka'.
U engleskome jeziku pridjev top znači 'onaj koji je na vrhu, najviši' te u prenesenome značenju 'onaj koji ima pozitivne značajke izražene u najvećoj mjeri, koji ima najveću količinu poželjnih značajka'.
U tom se značenju riječ top upotrebljava i u hrvatskome jeziku, npr. u izrazima top forma, top model, top odredište, top tema. U tim se izrazima riječ top može zamijeniti kojom od riječi hrvatskoga jezika kojima se označuje najveća mjera poželjnih svojstava: najbolja forma, vrhunski model, najtraženije odredište, najaktualnija tema
U tom se značenju riječ top upotrebljava i u hrvatskome jeziku, npr. u izrazima top forma, top model, top odredište, top tema. U tim se izrazima riječ top može zamijeniti kojom od riječi hrvatskoga jezika kojima se označuje najveća mjera poželjnih svojstava: najbolja forma, vrhunski model, najtraženije odredište, najaktualnija tema
chat>brbljanje
chat>brbljanje
U engleskome jeziku glagol to chat znači 'brbljati, ugodno razgovarati', a imenica chat 'brbljanje, ugodno razgovaranje'.
U engleskome jeziku glagol to chat znači 'brbljati, ugodno razgovarati', a imenica chat 'brbljanje, ugodno razgovaranje'.
Pojavom interneta te su riječi dobile i nova značenja: imenica chat znači 'neformalan razgovor (brbljanje) dvaju ili više korisnika računala s pomoću interneta', a glagol to chat 'neformalno razgovarati (brbljati) s pomoću interneta'. Budući da se takav razgovor najčešće odvija u stvarnome vremenu, upotrebljava se i sveza live chat kako bi se to naglasilo. Imenica chat, sveza live chat i glagol chatati/četati preuzeti su iz engleskoga u hrvatski jezik, ali samo u računalnome značenju.
Pojavom interneta te su riječi dobile i nova značenja: imenica chat znači 'neformalan razgovor (brbljanje) dvaju ili više korisnika računala s pomoću interneta', a glagol to chat 'neformalno razgovarati (brbljati) s pomoću interneta'. Budući da se takav razgovor najčešće odvija u stvarnome vremenu, upotrebljava se i sveza live chat kako bi se to naglasilo. Imenica chat, sveza live chat i glagol chatati/četati preuzeti su iz engleskoga u hrvatski jezik, ali samo u računalnome značenju.
U standardnome jeziku umjesto imenice chat bolje je upotrijebiti nazive internetski razgovor ili internetsko brbljanje, umjesto glagola chatati/četati razgovarati ili brbljati na internetu, a umjesto sveze live chat internetski razgovor uživo.
U standardnome jeziku umjesto imenice chat bolje je upotrijebiti nazive internetski razgovor ili internetsko brbljanje, umjesto glagola chatati/četati razgovarati ili brbljati na internetu, a umjesto sveze live chat internetski razgovor uživo.
hashtag > ključna riječ
hashtag > ključna riječ
Hashtag je riječ koja je u širu uporabu ušla iz jezika društvenih mreža. Njome se označuje riječ ili izraz kojemu prethodi znak # (ljestve), a koji omogućuje tematsko označivanje i okupljanje poruka.
Umjesto riječi hashtag u hrvatskome je jeziku bolje upotrebljavati izraz ključna riječ. Taj je naziv odavno poznat u informacijskim znanostima i služi za označavanje riječi ili izraza s pomoću kojih je moguće okupljanje podataka u tematske skupine, njihova usporedba i usustavljivanje. Namjena mu je dakle ista, različit je samo kontekst u kojemu se ključna riječ pojavljuje i tehnika njezina označivanja.
IZBOR ČASOPISA JEZIK
Odlučeno je koje su najbolje nove hrvatske riječi. Velika je mogućnost da ne razumijete niti jednu
Odlučeno je koje su najbolje nove hrvatske riječi. Velika je mogućnost da ne razumijete niti jednu
Prestrujnik. Šećerice. Bakroza. Velika je mogućnost da niste razumijeli niti jednu, ali sve su to nove hrvatske riječi, barem po izboru na natječaju koji provodi časopis Jezik, a podupire Zaklada „Dr. Ivan Šreter“. Te riječi su danas nagrađene, izabrane među više od 500 predloženih. Prestrujnik je strujni adapter. Šećerice su biljke od kojih se proizvodi šećer. Bakroza je hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest.
U finalu izbora bio je još i dimodojavnik (detektor dima), izazor (retrovizor), javnozborac/javnozborstvo (PR), krugotok (kružni tok), obrubnik (lajsna), odricajnica (disclaimer, izjava o odricanju od odgovornosti), otpadalište (odlagalište otpada), pridatak (plug in), prijevodnici (titlovi), prikaznik (displej), zaključaj (lockdown) te znojilište (sauna).
Samo ove godine na natječaju je sudjelovalo gotovo 400 ljudi, predloženo je 538 novih hrvatskih riječi. Tko sve može predlagati riječi i tko su ljudi koji šalju prijedloge na natječaj?
"Predlagati može svatko. Nema ograničenja. Predlagatelji su različitih godišta i formalnoga obrazovanja. Prijedlozi stižu iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva; roditelji prijavljuju dječje riječi (najčešće riječ šiljevina - otpadci od šiljenja olovke), školarci svih uzrasta - ipak najčešće studenti, službenici, poduzetnici, čelnici neprofitnih udruga, policajci, profesori, liječnici, znanstvenici, diplomati - to su naši dosadašnji nagrađenici", kaže Sanda Ham, predsjednica Povjerenstva časopisa Jezika koje odabire pobjedničke riječi.
Krugotok
Krugotok
Ako imamo sintagmu koja je odavno zaživjela u jeziku, poput "kružnog toka", zašto - krugotok?
"Godine 2006. nagrađena je riječ raskružje za rotor. Tada još nije kružni tok bio upotrebno učvršćen kao danas. Nije tako davno bilo da je pokojni zagrebački gradonačelnik gradio rotore po Zagrebu! Sjećam se "Zagrebačke panorame" i upornog ponavljanja o preusmjeravanju prometa zbog gradnje rotora. Krugotok je složenica (krug-o-tok) koja dvije riječi objedinjuje u jednu. Uz kružni tok i postojeće raskružje dakako da nije prijeko potrebna, ali pojednostavljuje upotrebu i ojačava tvorbeni uzorak. Naime, postoje imenice tvorene s tok (prema teći) - dotok, optok, protok, krvotok, limfotok, samotok (vrsta vina), sluzotok - a, evo, sad i krugotok", objašnjava Sanda Ham.
Ima li smisla u jezik uvoditi nove riječi natječajem?
"Prošle je godine Oxfordski rječnik engleskoga jezika svojim čitateljima ponudio da odaberu riječ ili izraz koji karakteriziraju 2022. godinu, a oni su odabrali izraz "goblin mode" ili na hrvatskome "goblinsko ponašanje". Goblinsko ponašanje prate lijenost i hedonizam, uživanje u životu bez grižnje savjesti, pri čemu se vlastita udobnost stavlja na prvo mjesto, a izravno je povezana s poslijepandemijskim razdobljem", daje zanimljiv primjer Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Sličnih izbora za riječ godine ima i u drugim jezicima. "Primjerice, u slovenskom jeziku bira se riječ koja je obilježila proteklu godinu, pa je tako riječ 2022. godine "gasilec", odnosno "vatrogasac", i to zbog golemoga srpanjskog požara na Krasu.
No, koliko mi je poznato, nigdje u svijetu ne provodi se natječaj za stvaranje novih riječi kao što je natječaj časopisa Jezik. Isprva je i prof. Babić, kao najveći stručnjak u području tvorbe riječi hrvatskoga jezika i ondašnji glavni urednik časopisa, početkom 90-ih pokrenuo nagrađivanje najbolje nove hrvatske riječi jer ga je bila oduševila jezična kreativnost prof. Bulcsúa Lászlóa te ga je nagradio knjigom za hrvatsku zamjenu za koaksijalni kabel - suosnik, ali i za očvrsje i strojevina (hardware). Prof. Babić istaknuo je i riječ "udomitelj" jer je dotad nikad prije nije registrirao u hrvatskome jeziku, a i riječ "ocjeđivač" tada se prvi put pojavila u hrvatskom medijskom prostoru", kaže Jozić.
Ove godine prva nagrada donosi 600 eura, druga 400, a treća 200. "Nadamo se da će natječaj trajati, stižu mlađi, naraštaji se smjenjuju, a natječaj traje 17 godina i već smo postali tradicija. Šreterov natječaj barem desetak dana godišnje uzburka javnost i oči javnosti zagledane su u hrvatski jezik", zadovoljna je Sanda Ham.
Izvor: Jutarnji list
Page updated
Google Sites
Report abuse