Embedded Files
Duhovni kutak uređuju vjeroučiteljice Andreja Jurčević i Ivana Kovačević
KRUNICA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
KRUNICA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
I.KRUNICA U NAŠOJ ŠKOLI
Svaki sat vjeronauka za vrijeme „marijanskih mjeseci“, listopada i svibnja, vjeroučenici i vjeroučiteljice počinju sat tako da mole deseticu krunice. Svi su vjeroučenici pri tome jednako zastupljeni. Čak i učenici s posebnim potrebama rado mole krunicu.
Cilj je približiti našim vjeroučenicima ovu drevnu pučku pobožnost, kako bi je naučili i kako bi je mogli potpuno samostalno moliti.
Na vjeronauku nikada nije naglasak isključivo na obrazovanju, osobito kada je u pitanju ova divna molitva.
Želimo da djeca uoče vrijednost i ljepotu krunice te da im ona pruži utočište i mir u svakodnevnom životu, ponajviše u poteškoćama. Putem ove molitve mogu otvoriti svoj duh i srce Gospi i tako postići obilje blagoslova, mira, radosti i sreće u vlastitom životu, obiteljskom okruženju i u društvu u kojem žive.
Pitam se postoji li danas nešto što nam je potrebnije i što bismo više željeli našoj djeci i mladima?
II. POČETCI I RAZVOJ KRUNICE
Zanimljivo je da krunica nije postojala od samih početaka kršćanstva kao što je slučaj sa većinom molitava u Crkvi.
Predaja kaže da je prvi krunicu osmislio osnivač dominikanskog reda, sv. Dominik (1170. – 1221.), nakon Marijinog ukazanja u kojemu ga je Gospa uputila kako da krunicu moli i proširi.
Još jedan dominikanac, Alberto da Castello, u 16 st. doprinio je usavršenju moljenja i razmatranja krunice davši joj današnji oblik.
Zanimljiv je i nastanak listopadske pobožnosti, pobožnosti u kojoj se svaki dan za vrijeme listopada moli krunica.
Papa Pio V. uputio je uoči pomorske bitke kod Lepanta 1571. godine poziv svim kršćanima da mole krunicu. Kršćanska mornarica je, uz Gospinu pomoć, porazila osmanlijske osvajače pa je tada Gospa stekla naziv Kraljice svete krunice.
III. OBJAŠNJENJE NAZIVA „KRUNICA“
Ovaj naziv osmislili su dominikanci, redovnička zajednica koja se naziva i Redom krunice (nose krunicu obješenu o remen kao sastavni dio svoje odjeće, a s krunicom se i pokapaju).
Riječ „krunica“ umanjenica je riječi „kruna“, a prvi je upotrebljava mistik dominikanac bl. Henrik Suzon iz Konstanze. U njegovo vrijeme bio je običaj među zaljubljenima da se međusobno darivaju krunama, vijencima ruža. Potaknut tim običajem, došao je na zamisao da i on Blaženoj Djevici Mariji isplete vijenac od 150 ruža i stavi ga na glavu Marijina kipa. Tako je nastao dvostruk naziv: krunica i ružarij.
IV. ŠTO JE ZAPRAVO KRUNICA I KAKO SE MOLI?
Krunica je drevna molitva vjernika. Moli se uz pomoć brojanica, koje se također zovu krunicom.
Sastoji se od 15 desetica, a svaka desetica obuhvaća jedan Očenaš, deset Zdravomarija i završni Slava Ocu.
Svaka je desetica zapravo razmatranje i razmišljanje o važnim i tajanstvenim događajima iz Kristovog života.
Otajstva se dijele na:
RADOSNA – događaji vezani za Kristovo rođenje i djetinjstvo (mole se ponedjeljkom i subotom);
ŽALOSNA - Kristova muka i smrt na križu (utorkom i petkom),
SLAVNA – Kristovo uskrsnuće i proslavljenje (srijedom i nedjeljom) i
OTAJSTVA SVJETLA – uveo ih je veliki molitelj krunice, sv. papa Ivan Pavao II., obuhvaćaju Isusov javni život (četvrtkom).
V. NEKOLIKO SNAŽNIH I POTICAJNIH MISLI O KRUNICI
„Krunica je moćno oruđe za progon demona i zaštitu od grijeha … Ako želite mir u svojim srcima, u svojim domovima, u svojoj zemlji, okupite se svake večeri i izmolite krunicu. Neka ne prođe ni jedan dan bez molitve krunice, bez obzira na brige i poslove koji vas terete.“ papa Pio IX
„Jednoga dana putem krunice i škapulara Gospa će spasiti svijet.“ sveti Dominik
„Idite prema Gospi. Ljubite je! Uvijek molite krunicu. Izmolite je dobro. Molite je što češće možete. Budite duše molitve. Nikada se ne umarajte od molitve, ona vam je najpotrebnija. Molitva potresa Božje srce, po njoj dobivate potrebne milosti.“ sveti Padre Pio
„Krunica je knjiga za slijepe, gdje duša vidi i tu se odigrava najveća drama o ljubavi koju je svijet ikada upoznao; to je knjiga za jednostavne, koja im pokazuje sve tajne i znanja koja pružaju veće zadovoljstvo nego obrazovanje običnih ljudi; to je knjiga onih starijih, čije se oči zatvaraju nad sjenama ovog svijeta a otvaraju u cijelosti za onaj dolazeći. Njezina moć se ne može opisati.“ nadbiskup Fulton Sheen
VI. PORUKA VJEROUČENICIMA
Molite često, rado i od srca krunicu!
Sveti papa Ivan Pavao II. rekao je da nema te ljudske želje koju Gospa neće uslišiti onome tko bude ustrajao u ovoj molitvi.
Gospa je, prilikom mnogih svojih ukazanja, u ruci imala krunicu i poticala na ovu molitvu.
Neka nam Gospa i njezina krunica budu svjetionik i kompas u ovim burnim vremenima!
Vaša vjeroučiteljica Andreja Jurčević
SVI SVETI I DUŠNI DAN
1.studenog slavimo blagdan Svih svetih.
Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života.
Kako ne znamo poimence sve koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego znači puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti.
Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika.
Pohodi grobovima i grobljima u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede „tamo gdje s oka svaka suza nestaje“.
Mi za duše svojih dragih pokojnika molimo duboko vjerujući da će oni, kada dođu u kraljevstvo Božje, biti naši zagovornici. Vjerujemo da će oni moliti za nas da ne promašimo svoj konačni životni cilj, da i mi uđemo u kraljevstvo Božje i tako budemo pribrojeni općinstvu svetih.
ZAŠTO JE „DAN MRTVIH“ NEPRAVILAN I NETOČAN NAZIV ZA BLAGDAN „DUŠNI DAN“?
Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život.
Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, nego život.
Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi i Bog sve poziva da budu sveti.
SVI SVETI I HALLOWEEN (NOĆ VJEŠTICA)
Halloween ili Noć vještica ni na koji način nije povezan sa blagdanom Svih svetih.
On pripada keltskoj tradiciji u kojoj označava završetak plodne godine i ulazak u zimu. Bundeve, maske, upaljene baklje dio su poganskih običaja i podsjećaju na naše maškare. Ovakve nam proslave nameću oni kojima nije stalo do naše kulture i vjere.
Poštujmo, njegujmo i čuvajmo našu vjersku tradiciju koju smo baštinili od naših predaka.
NAŠI POKOJNICI ŽIVE!
Pokoj vječni daruj im, Gospodine!
I svjetlost vječna svjetlila njima.
Počivali u miru Božjem! Amen.
I TI MOŽEŠ BITI SVETAC / SVETICA!
Da bi mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenucima. Samo s njegovom pomoći možemo postati svetima.
- Neki su sveci bili dobri radnici pa su pomagali nemoćnima i starijima.
- Neki su bili bogati pa su davali novac potrebitima.
- Sveci su bili dobri mislioci pa su pisali o vjeri ili poučavali druge.
Sveci nas uče kako biti bliže Bogu. Zato učimo iz njihovih primjera!
Bog ne odabire određene ljude da budu sveti, on želi da svi budemo sveti.
Sveci su bili obični ljudi poput nas. Stvarni ljudi sa stvarnim osjećajima, s pravim problemima.
Baš kao i mi!
Sveci nisu rođeni savršeni. Ipak, imaju zajedničkih stvari.
- Uvijek su bili u razgovoru s Bogom, tj. u molitvi.
- Nisu razmišljali isključivo o sebi već o drugima i o tome što Bog želi da učine.
- Nastojali su činiti dobra djela u sredini u kojoj su živjeli.
Došašće ili advent ( lat. adventus = dolazak)
Došašće ili advent ( lat. adventus = dolazak)
Došašće je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Završava 24. prosinca na Badnjak. U Rimokatoličkoj Crkvi, u Došašću, prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije .
ADVENTSKI VIJENAC
U Došašću se izrađuje i stavlja na stol adventski vijenac s četiri svijeće . Simboliziraju četiri nedjelje u Došašću. U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. U prvome dijelu Došašća (do 16. prosinca ), vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24. prosinca ) pobliže pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom .
MISA ZORNICA
MISA ZORNICA
U Došašću su svakog jutra zornice, puku omiljene rane mise, koje imaju pokornički značaj jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.
SVETI NIKOLA
SVETI NIKOLA
U vrijeme Došašća slavimo i neke blagdane vrlo drage nama djeci. Tu je prije svega SV. Nikola! A tko je zapravo sv. Nikola? Sv. Nikola rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji u 3. st. Bogati roditelji dugo nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobiva po stricu biskupu u Miri. Već kao mali Nikola je volio sve ljude oko sebe čemu su ga naučili njegovi dobri roditelji, koji nažalost brzo umiru i Nikola ostaje sam.
Nikola nasljeđuje njihovo bogatstvo, ali se nije uzoholio već uvijek ima srce za potrebite. Sv. Nikola postao je zaštitnik sirotinje. Mladi Nikola išao je u školu za svećenika u čemu ga vodio njegov stric biskup u gradu Miri. On ga je uputio na svetost i pobožnost.
Sv.Nikola čini čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu – nazivamo ga zaštitnikom djece. U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima. Umire 6. prosinca 327. god stoga svake godine 6.prosinca obilježavamo njegov dan.I, naravno, radujemo se njegovim poklonima...
Svim Nikolinama, Nikolama, Nikama i ostalim izvedenicama ovog lijepog imena želimo 6. prosinca SRETAN IMEDAN!!
SVETA LUCIJA
SVETA LUCIJA
Osim sv. Nikole u mjesecu prosincu slavimo i blagdan sv. Lucije. Tko je bila sveta Lucija i kako je povezujemo s blagdanom Božića i nekim narodnim običajima?
Od Svete Lucije do Božića ima samo 12 dana. Lucijino ime znači“svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. Blagdan Sv. Lucije duboko je ukorijenjen u hrvatskim narodnim običajima – na taj dan sije se pšenica u zdjelice kao simbol obnove života i plodnosti. Do Božića pšenica naraste i zazeleni se te ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji ispod bora, uz jaslice ili u kutu sobe.
Zato, na sv. Luciju posijte svoju pšenicu i vidite kakva vas godina očekuje!
Sveta Lucija smatra se zaštitnicom slijepih i slabovidnih. 13. prosinca na Dan obilježavanja Svete Lucije, osim sijanja pšenice postoji još nekoliko zanimljivih običaja. Jedan od običaja za mlade je da na papiriće napišu 13 muških, odnosno ženskih imena i svakog dana, počevši od Dana svete Lucije izvlače po jedno ime i papirić spale. Na sam Božić ostat će jedan papirić na kojem će pisati ime nečijeg budućeg dečka, odnosno cure.
Svim LUCIJAMA, 13. prosinca, neka bude sretan imendan!
Svi se radujemo Božiću kad ćemo se sa svojim obiteljima okupiti oko blagdanskog stola, ići zajedno na svetu misu i pjevati božićne pjesme!
Page updated
Google Sites
Report abuse