Sat matematike je uvijek zanimljiviji kada se u njemu nađe neka igra. Za sat ponavljanja zbrajanja i oduzimanja do 100 odabrala sam igru Lovci i rješavači. Za igru su nam bili potrebni samo obruči i matematičke pisanke. Učenike sam podijelila u parove. Učenici koji su imali obruč bili su lovci, a učenici koji su ulovljeni u obruč rješavači.

Nakon što sam učenicima dala upute započela je najveselija aktivnost u satu. Pravilo igre je jednostavno – kada lovac obručem ulovi rješavača smišlja matematički zadatak, a rješavač odlazi na mjesto, zapisuje i rješava zadatak u pisanku. Prvi krug igre gotov je kada rješavači imaju pet riješenih zadataka. Zatim se uloge mijenjaju. Nakon završetka igre učenici u paru provjeravaju točnost svojih zadataka.

Učiteljica Aleksandra Gudlin Mićić

Igra 1, 2, 3 je igra koja potiče koncentraciju i pažnju. Može se igrati na bilo kojem satu i u kojemu god dijelu sata.

Učenici su podijeljeni u parove. Na početku u paru broje do 3. Kada smo taj dio svladali, zamijenila sam broj jedan pljeskom. Broj dva sam zamijenila čučnjem. Već tada su se neki učenici zbunili te smo nekoliko puta ponovili samo igru sa zamjenom broja jedan i dva pokretom. Zadnja promjena je uvođenje pokreta za broj tri – skok. Sada je već igra postala jako zahtjevna, tražila je veću pažnju, ali je izazvala i veliko zadovoljstvo učenika uspjehom u igri.

Kako volimo i plesati nagradili smo se plesom u aplikaciji GoNoodle.

Učiteljica Aleksandra Gudlin Mićić

Igra se zove Kradljivac znanja.  Namijenjena je ponavljanju gradiva. Može se igrati na bilo kojem satu i u kojemu god dijelu sata. Na ovom satu s učenicima 6. c ponavljao sam zamjenice. Ujedno je to bila i priprema za test.

Učenici su podijeljeni u male grupe po troje. U kinder jaja stavio sam po dva zadatka – jedno pitanje općenito o zamjenicama i jednu rečenicu u kojoj su trebali prepoznati zamjenice, odrediti im vrstu, rod, broj i padež. Kinder jaja sam posložio u jednu okruglu kutiju, izmiješao. Predstavnik grupe dolazio je po kinder jaje – u grupi jedan učenik čita zadatak, a svi zajedno rješavaju i pomažu jedni drugima. Kad riješe zadatke, vraćaju ih u kinder jaje i dolaze po novi zadatak. Mogli su se služiti bilježnicom i knjigom. Vrijeme sam ograničio na 30 min. Vrijeme može biti i duže i kraće. Učenici su i od mene tražili ponekad pomoć i objašnjenje. Pozitivna stvar ovakvog načina ponavljanja je što kroz igru, zajedničku komunikaciju, uz pomoć bilježnice i udžbenika, ponekad i moju, ponavljaju i uče.

Učitelj Tomislav Mićić

Nakon uvodnog predavanja na Učiteljskom vijeću o konceptu učenja pod nazivom „Fit4Kid“ razvijenog u Sloveniji prije 20-ak godina, održala sam i radionicu na kojoj sam prikazala neke od metoda i igara koje podržavaju ovakav koncept učenja.

Radionica je održana 26. kolovoza 2024. godine i sudjelovalo je 22 kolega. Radionica je koncipirana u dva dijela.

U prvom dijelu teorijski sam i pomoću fotografija objasnila metode i igre koje sam imala priliku vidjeti na job shadowingu u Ljubljani u Osnovnoj školi Martina Krpana. Također sam pokazala i neke od igara koje se mogu pronaći u video materijalima na internetskim stranicama. Kolegama sam potom uz pomoć fotografija pokazala igre koje sam provela s učenicima kojima sam predavala tijekom prošle nastavne godine.

U drugom dijelu radionice praktično smo isprobavali igre i zabavili se ulazeći u uloge naših učenika. Kolege su zainteresirano slušale o mojim iskustvima i rado su povratno govorili o svojim iskustvima kada su nešto slično provodili u razredu.

Zaključak cijele radionice i diskusije koja se razvila potom je da su učitelji naše škole, pogotovo kolegice koje rade u nižim razredima, vrlo domišljati i kreativni i provode različite aktivnosti kako bi učenicima nastava bila što zanimljivija.

Nakon radionice poslala sam kolegama evaluacijski upitnik u obliku Google Formsa i iznenadila se rezultatima u kojima kolege navode da su dobili paletu novih ideja kako učenicima „začiniti“ tijek nastavnog sata i povećati koncentraciju „igrama u pokretu“.

Učiteljica Maja Pritišanac Jug

U sklopu unapređenja rada naše škole i u okviru razvojnog plana u OŠ Milana Langa djeluje Eramsus tim koji je ove godine integriran u školski Tim za projekte, jedan od timova koji su zaduženi za predlaganje i provođenje novih ideja, projekata, zamisli i aktivnosti s ciljem konstantnog poboljšanja kvalitete rada u našoj školi.

Na uvodnom sastanku Tima za kvalitetu svaki član je imenovan nositeljem jednog tima, a uz Projektni tim tu se nalaze i Tim za kulturu i klimu škole, Tim za krizne situacije i odnose s javnošću, Eko tim, Tim za digitalne alate, Tim za suradnju sa zajednicom, Tim za pružanje prve pomoći, Tim za čuvanje tradicije, Tim za pedagošku podršku i stručno usavršavanje i Tim za lokalne terenske nastave.

Voditeljica Tima za projekte Andreja Vlahović Gabriša iznijela je presjek dosadašnjih aktivnosti, analizu rada i plan za ovu i sljedeću školsku godinu – provođenje prve mobilnosti učenika naše škole u Španjolsku (škola domaćin je Nuestra Señora del Sagrado Corazón u Madridu), izbor učenika za drugu mobilnost učenika u školskoj godini 2024./25. te traženje nove partnerske škole i izbor učenika za mobilnost u školskoj godini 2025./26..

Naš prvi Eramsus+ projekt „Učenici za učitelje 21.stoljeća – digitalizacija i modernizacija nastave“ obuhvaćao je mobilnosti učitelja – strukturirane tečajeve nakon kojih su učitelji sudionici mobilnosti provodili aktivnosti s ciljem poboljšavanja digitalne pismenosti učitelja i učenika.

Naš drugi projekt „eLang – iskorak u digitalnu budućnost“  nastavio je rad na tom cilju kao i na jačanju jezičnih kompetencija, a novina je ta da su u ovom projektu osim tečajeva učitelji naše škole promatrali rad svojih kolega u inozemstvu (job shadowing) i da su učenici uključeni u grupnu mobilnost učenika. S tim iskustvom tim nastavlja raditi prvenstveno na ostvarenju ciljeva zadanih u Europskom razvojnim planu s posebnim naglaskom na jačanje eko dimenzije škole u idućem projektu. Analiza rada svih timova planirana je za početak nove školske godine no Tim za projekte ima iza sebe već jedan uspješno realiziran europski projekt i drugog privodi kraju 31.8. 2024, a treći započinje uskoro te rad nikada ne prestaje i nastavljamo neumorno dalje.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Fit pedagogija je pristup u području odgoja i obrazovanja koji se fokusira na učenje kroz tjelesnu aktivnost. Fit pedagogija je pristup u obrazovanju koji promovira fizičku aktivnost i zdrav stil života kao sastavni dio svakodnevnog školskog iskustva. Cilj fit pedagogije je pružiti učenicima raznovrsne mogućnosti za tjelesnu aktivnost, poboljšati njihovo fizičko zdravlje i potaknuti cjelokupni razvoj djeteta.

Fit pedagogija ne samo da promiče tjelesnu aktivnost, već također može obuhvaćati i druge aspekte zdravog načina života, poput prehrane, mentalnog blagostanja i prevenciju bolesti. Ovaj pristup uključuje integriranje tjelesne aktivnosti u nastavni plan i program te stvaranje okruženja koje podržava zdrave navike.

Fit pedagogija može imati mnoge prednosti za učenike, kao što su poboljšan akademski uspjeh, povećana koncentracija i pažnja te smanjen stres. Također pomaže djeci da razviju pozitivan odnos prema vlastitom tijelu i samopouzdanje.

Kroz primjenu fit pedagogije, škole mogu postati mjesta gdje se promiče cjeloviti razvoj djeteta kroz kombinaciju akademskog obrazovanja i tjelesne aktivnosti.

Proveo sam dvije aktivnosti - čitanje i obrada teksta u pokretu i grudanje.

Iz udžbenika smo izabrali tekst Ivana Gorana Kovačića Mrak na svijetlim stazama. Učenici su isprva čitali tekst u položaju i mjestu kako žele. Neki su čitali ležeći na podu, neki ispod stola, neki naslonjeni na zid. Nakon prvog čitanja pitao sam ih razumiju li tekst. Većina je potvrdno odgovorila. Zatim smo primijenili tehniku čitanja naglas dok smo hodali po razredu. Nasumce sam prozivao učenike da nastave čitati gdje je prethodni čitatelj/ica stao/la. Nakon toga sjeli smo u krug na pod i razgovarali o tekstu, likovima... Zatim sam ih podijelio u grupe. Svaka je grupa dobila deset listova na kojima je morala napisati po jedno pitanje, a na drugi odgovor (ukupno pet pitanja i pet odgovora). Papire su zgužvali u grude i bacali jedni drugima po razredu. Nakon pet minuta krenuli su u potragu za pitanjima i točnim odgovorima. Cilj je bio pronaći što više pitanja i pripadajućih odgovora u zadanom vremenu. Učenici su mogli i pregovarati oko papira ako je netko imao ono što njima treba.

Učitelj Tomislav Mićić

Učenici 6. c razreda obrađivali su lektiru Ivane Brlić Mažuranić Priče iz davnine. Ove godine obilježava se 150 godina od rođenja autorice koja je stvorila nezaboravne likove Hlapića, Stribora, Potjeha, baku Mogoš… Zajedno s učenicima 6. c pridružili smo se obilježavanju godišnjice i projektu Knjige koje putuju zajedno s OŠ Trnsko koja je i organizator projekta.

Učenici su podijeljeni u grupe, a svaka grupa dobila je jednu bajku. Zadatak je bio osmisliti plakat o bajci, nacrtati strip o najvažnijem događaju, predstaviti likove ja tehnikom, od kutije cipela napraviti malo kazalište lutaka i odigrati najvažniju scenu iz bajke, te odglumiti jednu scenu uz uporabu rekvizita. 

Plakat je morao biti rađen u olovci i drvenim bojama. U sklopu njega učenici su izradili i strip. 

Likove su predstavljali na način da su ih izradili od kartona u prirodnoj veličini i držeći lik ispred sebe govorili o njemu u prvom licu. 

Kutija za cipele predstavljena je kao scena za minijaturno kazalište lutaka. Učenici su napravili male lutkice od kartona i pričvrstili ih na štapiću. Bili su vrlo kreativni u izradi scene i glumi. Na kraju su morali u pet minuta odglumiti jednu scenu. 

Ovdje smo povezali i hrvatski i likovni i glumu. Učenici su se zabavljali i bili jako kreativni. Zanimljivo ih je bilo gledati kako se pri izvedbi u minijaturnom kazalištu lutaka snalaze s lutkama u malom prostoru dok oni moraju ostati skriveni ispod klupe.  

Ovo je bila aktivnost dijelom povezana s fit pedagogijom - radom u pokretu, suradničkim učenjem.

Učitelj Tomislav Mićić

U dogovoru s knjižničarkom Ivančicom Otmačić, učenici 5. c sudjelovali su u radionici Udruge Samoborske kralušice: heklanje i ručni rad - osuvremenjivanje tradicije. Riječ je o povezivanju s tradicijom i o očuvanju tradicionalnih zanimanja i proizvoda. Škola u Ljubljani u kojoj smo provodili job shadowing ulaže u etno i tradicijska zanimanja i njihovu očuvanju kao vlastitog nacionalnog identiteta. Stoga je prije svega cilj ovakvih radionica da se učenici upoznaju s vlastitom kulturom i tradicijom, posebice vlastitog kraja, da bi se sačuvalo od zaborava.

Učenicima je na radionici pokazan tradicionalan način izrade kraluša te kako se nekad heklalo, a što je povezano s izradom tzv. tabletića. I sami su se okušali u izradi istih, heklali su, izradili narukvice. Čak se i učitelj TZK Igor Kupres pridružio i okušao u heklanju. Cilj aktivnosti bio je osvijestiti vrijednosti tradicije svoga kraja, vrijednost ručnog rada i razvijanje motorike rada rukama.

Učitelj Tomislav Mićić

U ožujku ove godine smo u sklopu Erasmus projekta posjetili Osnovnu školu Martina Krpana u kojoj se provodi Fit pedagogija. Za bolje razumijevanje programa, evo nekoliko rečenica o njemu.

Fit pedagogija je pristup u području odgoja i obrazovanja koji se fokusira na učenje kroz tjelesnu aktivnost. Fit pedagogija je pristup u obrazovanju koji promovira fizičku aktivnost i zdrav stil života kao sastavni dio svakodnevnog školskog iskustva. Cilj je fit pedagogije pružiti učenicima raznovrsne mogućnosti za tjelesnu aktivnost, poboljšati njihovo fizičko zdravlje i potaknuti cjelokupni razvoj djeteta.

Evo nekoliko ključnih aspekata fit pedagogije:

1. Učenje kroz gibanje: Fit pedagogija stavlja naglasak na učenje putem tjelesne aktivnosti. Ovdje se ne radi samo o fizičkom vježbanju, već i o razumijevanju kako tijelo i um surađuju tijekom kretanja.

2. Igra kao sredstvo: Fit pedagogija koristi igru kao sredstvo za učenje. Kroz igru, djeca razvijaju motoričke vještine, kreativnost, socijalne vještine i emocionalnu inteligenciju.

3. Sveobuhvatan pristup: Fit pedagogija uzima u obzir sve aspekte razvoja pojedinca, uključujući motorički, kognitivni, emocionalni, socijalni i osobni razvoj.

4. Funkcionalno znanje: Osim tjelesnih vještina, fit pedagogija promiče razumijevanje funkcionalnog znanja. To znači da se učenje povezuje s praktičnim primjenama u svakodnevnom životu.

5. Zdravlje i dobrobit: Fit pedagogija također naglašava važnost zdravlja i dobrobiti. Kroz tjelesnu aktivnost, djeca razvijaju navike koje će im koristiti tijekom cijelog života.

Fit pedagogija ne samo da promiče tjelesnu aktivnost, već također može obuhvaćati i druge aspekte zdravog načina života, poput prehrane, mentalnog blagostanja i prevenciju bolesti. Ovaj pristup uključuje integriranje tjelesne aktivnosti u nastavni plan i program te stvaranje okruženja koje podržava zdrave navike.

Fit pedagogija može imati mnoge prednosti za učenike, kao što su poboljšan akademski uspjeh, povećana koncentracija i pažnja te smanjen stres. Također pomaže djeci da razviju pozitivan odnos prema vlastitom tijelu i samopouzdanje.

Kroz primjenu fit pedagogije, škole mogu postati mjesta gdje se promiče cjeloviti razvoj djeteta kroz kombinaciju akademskog obrazovanja i tjelesne aktivnosti.

Nakon povratka s mobilnosti proveli smo tri aktivnosti. Prve dvije smo ujedinili da bismo uočili koja aktivnost bolje odgovara učenicima. Na početku sam dala jasne upute učenicima, nakon čega su ju ponovili nekoliko puta. Zadatak je bio da se učenici kreću učionicom i u sebi čitaju zadani tekst. Na moj znak učenici su prestali s čitanjem i kratko porazgovarali o tekstu. Nekim učenicima je ova aktivnost bila neobična, ali pozitivno su ju ocijenili. U sljedećoj aktivnosti učenici su čitali isti tekst hodajući po učionici čitajući na glas. Ova aktivnost je zahtijevala još veću koncentraciju, no učenici su spremno, bez dizanja ruke, odgovarali na pitanja o tekstu.

Na satu Matematike proveli smo treću aktivnost. Napravila sam za učenike „grude“ sa zadacima, za svakog učenika po jednu. Učenici su izvukli svoju grudu i pažljivo slušali uputu, nakon čega ju je ponovilo još nekoliko učenika. Učenik je imenovao učenika kojemu je želio baciti grudu. Zadatak se treba prepisati i izračunati u pisanku. Nakon pet riješenih zadataka „grudanje“ je završeno. Nakon toga su učenici vrednovali rad jedni drugima.

Učenicima su se aktivnosti svidjele, tako da ćemo iduće godine više uživati u njima i svim benefitima što one donose.

Učiteljica Aleksandra Gudlin Mićić

U svrhu razvijanja digitalnih kompetencija i komunikacijskih vještina kod učenika završnih razreda, jedan od zadataka na nastavi fizike bio je istražiti temu ili pojavu vezanu za sadržaje koje smo učili te izraditi prezentaciju koju je potom trebalo pred razredom iznijeti.

Učenici su vježbali istraživanje na internetu o zadanoj ili odabranoj temi, izrađivanje smislene i tehnički korektne prezentacije, prezentiranje teme pred razredom te odgovaranje na pitanja koja su im postavljali kolege iz razreda. Bilo je potrebno naučiti osnovne činjenice o temi ili pojavi vezanoj za područja iz elektrotehnike i energetike (s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije), magnetizma, zvučnih valova, optike itd.

Istraživanu tematiku učenici su trebali potkrijepiti fotografijama koje potvrđuju izložene činjenice, a po želji i mogućnostima napraviti i praktični rad. Tako su nastali razni strujni krugovi s prekidačima i elektromotorima, nekoliko elektroskopa, ventilator koji je uporište imao u vjetroelektrani, kaleidoskop i drugi zanimljivi objekti.

Također, s veseljem i zanimanjem pratili su izlaganja svojih kolega te svaki put vrlo zrelo i objektivno komentirali odlično izvedene sastavnice prezentacije i izlaganja i one na kojima bi se moglo još poraditi. Većina je učenika bila vrlo zadovoljna svojim trudom i radom i osjećala ponos.

Učenici su kroz ovaj zadatak vježbali javni nastup i „razbijanje treme“ te ustanovili da bi trebalo biti više ovakvih iskustava kako bi nervoza prilikom govorenja pred publikom jenjavala.

Uvrstili smo kritičko promišljanje i vrednovanje rada u nastavni proces kao neizostavni dio većine budućih zanimanja.

Učiteljica Maja Pritišanac Jug

Prilikom posjeta Osnovnoj školi Martina Krpana u Ljubljani oduševila sam se viđenim metodama FIT pedagogije u nastavi. Odlučila sam okušati se i testirati svoje učenike.

Filozofija FIT pedagogije je učenje kroz pokret stimulacijama u trajanju od nekoliko minuta kojima se povećava koncentracija i motivacija za učenje.  Strategija učenja u kretanju uporište ima u igri koja je najučinkovitija metoda učenja jer omogućuje aktivno istraživanje vlastitih sposobnosti. Kretanjem se omogućuje psihofizička relaksacija učenika, stimuliraju se kardiovaskularni i dišni sustav i tijelo priprema na daljnje kognitivno opterećenje.

Isprobala sam nekoliko metoda, a učenicima najzabavnija bila je igra sa stolcima u kojoj položaj tijela u odnosu na stolac prikazuje točan odgovor na postavljeno pitanje. Unaprijed je dogovoreno koji se pojam ili broj prikazuje kojim položajem tijela (iza, ispred, s lijeve, s desne strane stolca, koljeno na stolac, stopalo pod stolac itd.) te učenici mijenjaju položaj tijela pažljivo slušajući postavljena pitanja. Igra je vrlo dinamična, a iziskuje koncentrirano slušanje, povezivanje matematičkih sadržaja, gibanje i usklađivanje pokreta i misli. Učenicima se dopala i svaki puta su ju rado iznova igrali.

Druga igra koju bih izdvojila je prikazivanje pojmova ili pojava u prirodi oblikujući ili pomičući tijelo ili dijelove tijela kako bismo što preciznije prikazali željeni sadržaj. Igra je provedena više puta u osmim razredima i odnosila se na prikaz valova, tj. učenici su tijelima prikazivali titranje čestica u transverzalnim i longitudinalnim valovima. Rado su igrali ovu igru, posebno učenice, a bila je vrlo korisna kao asocijacija za učenje.

Po dobrim povratnim informacijama učenika zaključujem da im je pokret vrlo drag i da vape za kretanjem kojega u današnjem načinu života nedostaje među svim generacijama.

Učiteljica Maja Pritišanac Jug

U našoj je školi održano besplatno predavanje Čisto podzemlje - zaštita špilja i jama kao podzemnih rezervoara pitke vode projekta Ambasadora Čistog podzemlja za sve učenike 5. i 6. razreda koje je za njih održala aktivna članica Zagrebačkog speleološkog saveza Paula Šimunčić. Predavanje je održano u sklopu kurikuluma nastavnog predmeta Geografije u dogovoru s učiteljicom Martinom Glasnović koja ujedno vodi i izvannastavnu aktivnost Geografska grupa, a koja ove godine posebno provodi projektnu nastavu na temu Vode našeg zavičaja, te u okviru jedne od zadanih dimenzija Erasmus+ projekta naše škole vezane uz ekologiju i obilježavanje Dana planeta Zemlje.

Smisao predavanja bio je da se učenici upoznaju s postojanjem speleoloških objekata u našem kraju, da od aktivnih speleologa iz prve ruke slušaju o istraživanju podzemlja te da ih se upozna s važnosti zaštite tog ekosustava u kontekstu podzemne faune i vrijednih zaliha pitke vode.

Zanimljivim i prilagođenim predavanjem te razgovorom s predavačicom učenici su mogli čuti kako značajno doprinijeti očuvanju našeg podzemlja kao naše geološke, biološke i kulturne baštine te zaustaviti novo uništavanje. Na samome kraju predavačica je demonstrirala penjanje i spuštanje užetom što je učenike posebno razveselilo, a nakon predavanja Geografskoj grupi dodatno je pojasnila i opisala opremu koju speleolozi koriste u svome radu.

Isto predavanje organizirano je naknadno i za učenike PŠ Grdanjci te za učenike 4. razreda matične škole kojima se ista tema nadograđuje u kurikulumu učenjem o krškim krajevima kojima i sami pripadamo, a koja se vezala uz obilježavanje nadolazećeg Dana zaštite prirode u RH.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

Zadnji tjedan nastave nije bio razlog da stanemo s aktivnostima i poučavanjem o ekološkim temama i klimatskim promjenama čiji smo svjedoci posebice posljednjih dana.

Na početku sata učenici su pogledali kratki videozapis o utjecaju klimatskih promjena na naš planet, a potom smo razgovarali o posljedicama te prevencijskim mjerama. Učenici su bili vrlo dobro upućeni u razvrstavanje otpada i što sami možemo učiniti kako bismo usporili negativne posljedice klimatskih promjena. Govorili smo kako više nismo u eri globalnog zatopljenja, već je došlo do pregrijavanja, a naš planet doslovno „kuha“.

Nakon toga, učenici su podijeljeni u skupine te su odradili aktivnost u Goosechaseu u školskome dvorištu vezanu uz sve ono o čemu smo prethodno razgovarali, a naglasak je bio na promišljanu zelenog uz kreativne zadatke. Učenici su uspješno odradili sve zadatke te ih je posebno veselilo kada smo gledali njihove uratke te zajedno komentirali odrađeni zadatak, čime smo utvrdili nastavnu jedinicu koju smo obrađivali – Mislimo zeleno.

Ova radionica s učenicima odrađena je kao aktivnost koja se provodi u svrhu postizanja ciljeva zadanih u okviru teme Erasmus+ školskog tima te edukacije na kojoj smo kolegica i ja zajedno sudjelovale u Valenciji u ožujku 2024. godine.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

Uz tradicionalnu funkciju izvora znanja i posudbe lektira, knjižnica OŠ Milana Langa informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte naše škole. U sklopu projekta „Vode našeg zavičaja“ koji se provodi u okviru izvannastavne aktivnosti Geografska grupa, a financijski podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, knjižničarka je s mladim geografima održala radionicu o digitalnim plakatima. Ista tema svoje uporište pronalazi i u digitalnoj dimenziji kojom se bavi naš Erasmus+ školski tim. Alat u kojem su učenici izrađivali svoje digitalne plakate - Canva, alat je koji smo koristili za rad na tečaju koji sam pohađala u ožujku ove godine. Učenici su sami započeli izradu digitalnih plakata koji će poslužiti u nastavi geografije petih razreda ove i iduće školske godine. Teme za izradu plakata su bile tekućice, rijeke i potoci, izvori i vrela, stajaćice, jezera i močvare.

Temeljem usvojenih znanja, izrada digitalnih plakata ima za cilj primijeniti i povezati znanja iz redovne nastave na konkretnom prostoru uz korištenje različitih metoda rada i tehnologija. Iduće školske godine planira se posvetiti više pažnje i vremena ovoj aktivnosti jer je kroz provedbu projekta prepoznata kao važna karika za jačanje samopouzdanja učenika i razvoj vještina te ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

U vidu nastavka provođenja aktivnosti s učenicima nakon pohađanja Erasmus+ tečaja  koji se usko vezao uz ekološku dimenziju projekta školskog Erasmus+ tima, knjižničarka Ivančica Otmačić organizirala je zajedno s učenicima produženog boravka i učiteljicom Nikolinom Kramarić buvljak knjiga.

Sama ideja rodila se iz potrebe za službenim otpisom velikog broja knjiga iz školske knjižnice, stoga je ova aktivnost bila višestruke naravi. Nakon što su otpisane knjige ponuđene nadležnim institucijama, trebalo ih je zbrinuti prema pravilima odgovornog postupanja otpisanom građom. Sve smo knjige izložili i ponudili zainteresiranima koji su tijekom jučerašnjeg dana mogli uzeti bilo koju knjigu te ostaviti simboličan dobrovoljni prilog. Za vrijeme postavljanja knjiga za prodaju učenici su učili i o odgovornom odvajanju otpada. Sve su knjige još jednom pregledane, propisno označene te su uklonjene sve plastificirane korice. Tako su učenici učili o ispravnom odvajanju otpada te su u plave spremnike odložili papir, a u žute sve plastificirane dijelove knjiga.

Bio je to dug i naporan zadatak za naše boravkaše, ali su pokazali da je najvažnije pomagati i učiti u isto vrijeme. Prodajom otpisanih knjiga osvijestili smo važnost upotrebe korištenih proizvoda, a odgovornim razdvajanjem otpada odvojili smo značajne količine papira koje će se moći dalje reciklirati.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

Dana 29. svibnja 2024. godine učenici petih razreda OŠ Milana Langa iz Bregane posjetili su izvor pitke vode na Podvrhu i bazen „Zdenac“ u sklopu izvora. Obilježili smo tako Dan škole, boravkom u prirodi uz zabranu korištenja mobitela.

Povod za posjet ovoj lokaciji bilo je predavanje Paule Šimunčić iz Zagrebačkog speleološkog saveza s temom „Čisto podzemlje – zaštita špilja i jama kao podzemnih rezervoara pitke vode“ na kojemu su učenici slušali o važnosti pitke vode i kako smo mi jedna od rijetkih zemalja koje se mogu pohvaliti čistoćom podzemnih voda.

Na izvoru su nas dočekali gospodin Franjo Grgat i gospođa Fanika koji cijeli život žive u susjedstvu. Pričali su nam o prošlosti i suživotu ovdašnjih stanovnika sa Zdencom. Ovdje su bila pojilišta za krave i konje koje su dva ili tri puta dnevno vlasnici dovodili piti, a u samom bazenu žene su prale rublje. Zdenac je već godinama zapušten, ali voda iz izvora je i dalje pitka i cijele je godine iste temperature.

Učenici su dobili zadatke na papiru, a za ispunjavanje zadanih aktivnosti ponijeli su metar, špagu, uteg, dozirnu bocu i štopericu. Prvi dio prvog zadatka bio je izmjeriti duljinu, širinu i dubinu bazena koristeći se priborom koji su ponijeli, a za uspjeh je trebalo djelovati timski i pomagati si međusobno. Glavni dio zadatka bio je izračunati površinu i obujam bazena iz izmjerenih vrijednosti.

Drugi zadatak bio je izmjeriti protok vode iz izvora koristeći flašu poznatog volumena i štopericu. Na temelju izmjerenih podataka trebalo je izračunati koliko vode isteče u satu, danu, tjednu, mjesecu, godini…

Učenici su radosno i radoznalo prionuli poslu pokazavši da im nije problem niti smočiti ili zaprljati se, a niti računati bez kalkulatora. Iskoristili su priliku za druženje s prijateljima i aktivan boravak u prirodi.

Maja Pritišanac Jug, prof. 

Učenici 5. a razreda sudjelovali su u izradi modela kocke obujma metar kubni. Školski domar Alojz Kos izrezao je letvice na potrebnu duljinu te ih učvrstio vijcima, a učenici su potom model obojili u zadane boje, ovisno o duljini letvice. Učili su pojmove brid kocke te plošna i prostorna dijagonala.

Ideju za izradu modela kocke dobila sam u učionici kolegice Valentine Podlogar u Osnovnoj školi Martina Krpana u Ljubljani. Ondje sam proljetos provela nezaboravnih tjedan dana sudjelujući u Erasmus projektu i job shadowingu.

Naime, u nastavi matematike i fizike mjerne jedinice zauzimaju vrlo važno mjesto, a jedan od najvećih izazova je učenicima približiti stvarnu „veličinu“ istih. Ovo je jedan od najboljih načina kako učenici mogu vidjeti i „osjetiti“ kolika je duljina od jednog metra, površina od metra kvadratnog, dio prostora koji zauzima jedan kubni metar te koliko iznose duljine plošnih i prostornih dijagonala kocke. U modelu se također zorno vide i pravokutni trokuti u kojima koristimo Pitagorin poučak, što je opet jedan od najvažnijih nastavnih sadržaja matematike u 8. razredu.

Učenici su s veseljem sudjelovali u projektu, a vrlo se dobro vidjelo i koji su učenici zainteresirani za rad rukama te koji ga i inače prakticiraju, a ponajviše je došla do izražaja urednost i preciznost u radu. Odlična vježba za djecu koju bi češće trebalo koristiti u nastavi, ali i životu općenito.

Maja Pritišanac Jug, prof. 

Cilj 17. Ojačati načine provedbe te učvrstiti globalno partnerstvo za održivi razvoj nas je potakao na promišljanje što mi maleni možemo učiniti. Razmišljali smo da bi pomogli učenicima naše škole kada bi posadili svoj vlastiti kotač začinskog i ljekovitog bilja. Jedan od koraka je pronaći odgovarajuće biljke koje ćemo moći iskoristiti i koje su prikladne za naše okruženje, koje će uspijevati. Učenici su na satu razrednika pretraživali u školskom okruženju biljke. Pomoću mobitela su ih slikali, a pomoću Googleove besplatne aplikacije za identifikaciju biljaka na temelju slike su pretraživali o kojoj je biljci riječ. Tako smo pronašli kadulju, neven, bazgu, ružmarin, jagode i mnoge druge korisne biljke koje bi mogli zasaditi u našem kotaču ljekovitog bilja.

Učiteljica Zvjezdana Malović

Osnovna škola Milana Langa na Craft festivalu predstavila se radovima učenika izvannastavne aktivnosti Domaćinstvo. Učenici nižih i viših razreda su na satovima Domaćinstva izrađivali nakit i mirisne svijeće, sakupljali i sušili ljekovito bilje, pripremali čips od jabuka, reciklirali  staklenke i pretvarali ih u ukrasne tegle za cvijeće. Pripremljene proizvode su izložili na štandu na Trgu Matice Hrvatske u Samoboru i s ponosom ih prodavali. Na sajmu su nas posjetili predstavnici grada, gradonačelnica Petra Škrobot i predsjednica Turističke zajednice grada Samobora Iva Pehar, kao i novinari Radio Samobora koji su pohvalili naš rad i Školu koja se uvijek odaziva pozivu grada Samobora i aktivno sudjeluje u gradskim manifestacijama. Učenici su odlično predstavili svoj rad, rad grupe Domaćinstvo i našu školu. Sunčan dan je pridonio dobrom raspoloženju učenika i zadovoljstvu što su sudjelovali na sajmu. 

Učiteljica Zvjezdana Malović

CILJ 3. ZDRAVLJE I BLAGOSTANJE 

Promovirati zdrav život i dobrobit svih ljudi, svih životnih dobi je isto jedan od ciljeva Agende 2030. Taj cilj je više usmjeren na zdravstvenu zaštitu, a manje na zaštitu mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale i može se nositi s normalnim životnim stresovima. Osoba koja je dobroga mentalnog zdravlja zadovoljna je i pozitivna. Na tečaju u Rimu smo upoznali važnost brige za mentalno zdravlje djece, mladih i odraslih. Upoznali smo vježbe i radnje koje na to utječu. Rad rukama bitan za fizičku aktivnost, ali je još važniji za poboljšanje našeg mentalnog zdravlja. Kod djece naročito poželjan je rad rukama koji ujedno skraćuje vrijeme izloženosti internetu. Na satovima Domaćinstva smo ugostili učiteljicu informatike Sanju Barbarić koja nam je pripremila materijal i dala upute. Ona je vješta u pletenju, a nama je pokazala tehniku makramea. Svaki učenik je pokušao izraditi barem jednu narukvicu prijateljstva baš u toj tehnici. Naše radove smo poklonili prijateljima, a dio smo odlučili prodati na predstojećem Craft sajmu. Učenici su s puno pažnje i zadovoljstva pleli, a pri tom su se odlično osjećali. Na svoje djelo su bili izuzetno ponosni. 

Učiteljica Zvjezdana Malović

Učiteljica Sanja Barbarić u travnju je održala tri puta po 2 sata radionica s učenicima prvog razreda - u prvom a, b i c razredu. Učenici su najprije pogledali dva kratka filma o planeti Zemlji i blagodatima koje nam ona pruža. Zatim su trebali prepisati nekoliko rečenica na istu temu kako bi se upoznali sa sadržajem radionice. Nakon toga zajednički smo riješili kviz i odigrali igru slagalicu s temom Dan planete Zemlje u kojoj su bili elementi plana i programa Agende 2030. Učiteljica je učenicima pokazala kako rade alati umjetne inteligencije Chat GPT i kako se medijski sadržaj i video može napraviti od nekoliko rečenica koje su prepisivali na istu temu. Na kraju radionice imali smo evaluaciju i pokazalo se da se učenicima radionica svidjela, novi alati su im bili zanimljivi, filmovi su ih oduševili. Jedinu poteškoću predstavljalo im je čitanje i pisanje što je razumljivo jer su oni tek prvi razred.

Učiteljica Sanja Barbarić

Učiteljica Sanja Barbarić u travnju je održala tri puta po 2 sata radionica s učenicima sedmog razreda - u sedmom a, b i c razredu. Kao uvod u projekt učenici su pogledali nekoliko filmova o planeti Zemlji: zaštiti okoliša, klimatskim promjenama, jednakosti ljudi bez obzira na spol, rasu, zaštiti zdravlja. Zatim su podijeljeni u parove, a svaki je par trebao osmisliti i napisati dio teksta na istu temu te tekstu pridružiti fotografije. Kao drugi dio zadatka, učenici su riješili kviz, i svaki je par uz pomoć alata umjetne inteligencije imao mogućnost sam napraviti svoja pitanja za vlastiti kviz. Parovi kojima je ostalo dovoljno vremena u alatu Canva napravili su video materijal na temu Dan planete Zemlje u kojoj su bili elementi plana i programa Agende 2030. Učiteljica je učenicima pokazala kako rade alati umjetne inteligencije Chat GPT i kako se medijski sadržaj i video može napraviti jednostavno samo od nekoliko rečenica koje su napisali. Na kraju radionice imali smo evaluaciju radionice i pokazalo se da se učenicima radionica svidjela, a novi alati su im bili zanimljivi i koristit će ih i ubuduće u pisanju zadaća.

Učiteljica Sanja Barbarić

Nakon provedenog tečaja Agenda 2030.: ICT Tools for Sustainable Development u Rimu od 1.4. do 6.4.2024. provedene su aktivnosti u 2. b razredu usmjerene na implementaciju stečenih znanja i vještina.

Trinaesti cilj održivog razvoja je poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih negativnih utjecaja. Učenici 2. b razreda su promišljali o tome što oni mogu učiniti za zaštitu našeg planeta. Nakon što smo gledali film na YouTubeu o klimatskim promjenama, pročitali smo pjesmu „Jedini dom“ Gorane Benić–Huđin. To nas je potaklo da izradimo plakate s porukama. Plakate smo izložili u razredu i na hodniku naše škole. Poruke koje smo pisali su:

·       Čuvajte šume!

·       Ne bacajte hranu!

·       Pojedi ili podijeli!

·       Printaj obostrano!

·        Štedi vodu! 

·       Posadi drvo, ne budi panj!

Učiteljica Zvjezdana Malović

Učenici 2. b razreda proučavali su cilj 13. Agende 2030. koji glasi „Poduzeti hitne akcije u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica“. Učenici su dobili zadatak da tijekom jednog tjedna kod kuće prate koliko njihovo kućanstvo proizvede otpada i smeća. Primijetili smo da u našim kućanstvima nastaje puno otpada, najviše plastike, PET ambalaže i kartonske ambalaže.

Nakon istraživanja, provedenog kod kuće, u školi smo putem You Tubea gledali film o recikliranju koji nam je pojasnio pojam otpada i uputio nas kako razlikovati smeće od otpada. Pomoću digitalnih sadržaja na Wordwallu razvrstavali smo otpad u određene spremnike i tako vježbali razvrstavanje. Zatim smo po skupinama razvrstavali donesene primjerke otpada. Na ambalaži smo tražili oznake za recikliranje i pomoću pronađenih uputa razvrstavali papir, plastiku i metal.

Učiteljica Zvjezdana Malović

Jedna od najbitnijih odrednica Erasmus + mobilnosti jest diseminacija, dijeljenje stečenog znanja s učiteljima i učenicima.

Upravo s tim ciljem knjižničarka Ivančica Otmačić i učiteljica Natalija Hrenek Prosoli održale su radionicu za učitelje 14. svibnja 2024.

Na samome smo početku upoznali kolege s deset činjenica o globalnoj klimi. Šokirani činjenicama razgovarali smo o klimatskim promjenama i onome što mi kao pojedinci možemo učiniti kako bi održivije živjeli.

Nakon diskusije uslijedila je aktivnost u kojoj je svaki sudionik radionice izračunao svoj ekološki otisak.  Složili smo se da nam rezultati nisu najbolji te da imamo puno prostora za napredak.

Glavna aktivnost radionice bila je potjera u školskom dvorištu uz pomoć digitalnog alata Gooseschase. Učitelje smo podijelili u tri skupine te im putem digitalnog alata zadali zadatke.

Učitelji su morali pronaći negativan primjer ljudskog djelovanja na okoliš, fotografirati se s vrećicom za višestruko korištenje, smisliti slogan za zaštitu prirode i pričati o održivosti. Malo je reći da je potjera bila uspješna. Naime, učiteljima su se u potjeri pridružili i učenici te su zajedničkim snagama riješili sve zadatke na interaktivan i vrlo zabavan način.

Učiteljica Natalija Hrenek Prosoli 

Vrlo poučno i uspješno predavanje članice Zagrebačkog speleološkog saveza Paule Šimunčić oduševilo je više razrede 26. travnja 2024. godine, te smo ga iz tog razloga odlučili organizirati i za učenike područne škole Grdanjci te učenike četvrtog razreda matične škole u okviru jedne od zadanih dimenzija Erasmus+ projekta naše škole vezane uz ekologiju. Predavanje je održano 17. svibnja 2024. godine.

Predavanje na temu Čisto podzemlje – zaštita špilja i jama kao podzemnih rezervoara pitke vode u organizaciji Ambasadora Čistog podzemlja pilot je projekt koji se provodi uz suglasnost Ministarstva znanosti.

Svrha predavanja je upoznati učenike s speleološkim objektima i aktivnostima s obzirom da obitavamo u kraju u kojemu postoje jame i špilje. Baš iz tog razloga predavačica govorila je o problemu onečišćenog podzemlja te utjecaju onečišćenih špilja i jama na faunu i zalihe pitke vode.

Upoznala je učenike s akcijama koje provode i nastojala im osvijestiti na koji način mogu pridonijeti čišćem okolišu i zaustaviti novo uništavanje.

Učiteljica Natalija Hrenek Prosoli

Dana 9. svibnja u područnoj školi Grdanjci održana Eko radionica koju su proveli djelatnici poduzeća Komunalac Samobor.

Djelatnike poduzeća pozvale su članice Erasmus tima Ivančica Otmačić i Natalija Hrenek Prosoli s ciljem da prodube ekološku dimenziju Erasmus projekta naše škole te da učenici osvijeste da i oni od rane dobi mogu utjecati na vlastiti ekološki otisak.

Učenici su na zabavan i primjerena način edukativnim animiranim filmom “Tko prirodu bira, otpad reciklira“ usvojili i ponovili u koji spremnik baciti otpad. Naučili su razliku između smeća i otpada.

Učenici su kroz natjecateljsku igru odvajanja otpada utvrdili naučeno. Najviše problema pri razvrstavanju stvarala im je PET ambalaža koju će sada zasigurno svrstavati u pravilan spremnik.

Kako bi se u svakome trenutku prisjetili naučenoga učenici su kućama ponijeli edukativne slikovnice.

Ovakve hvale vrijedne radionice omogućuju učenicima usvajanje znanja i vještina, a svo iskustvo, znanje i navike koje učenici njima steknu samo produbljuju kroz život i postaju odgovorni građani.

Učiteljica Natalija Hrenek Prosoli

Odgovornost svakog učitelja je usmjeravati učenike ka kritičkom razmišljanju kako bi postali odgovorni građani i djelovali u skladu sa svojih mogućnostima. Učenike od najranijeg doba treba osvijestiti kako svojim djelovanjem mogu smanjiti negativne posljedice globalne klimatske krize te pridonijeti održivom razvoju.

Vodeći se time sredinom travnja obrađivali smo temu Izvori i oblici energije te Prijenos i pretvorba energije.

Učenici su osvijestili da čovjek kao i druga živa bića energiju dobiva iz hrane.

Upoznali su se s toplinskom, svjetlosnom i električnom energijom.

Učili su kako energija iz jednog oblika prelazi u drugi te kako mogu iskoristiti obnovljive izbore energije. Pokusom su dokazivali isto.

Učenici su saznali da energija nastaje u posebnim postrojenjima koja nazivamo elektrane.

Učiteljica Natalija Hrenek Prosoli

I ove smo godine u našoj školi 22.4. obilježili Dan planeta Zemlje. Tematski je dan bio prepun aktivnosti u kojem su učenici produbili svoje znanje i ekološku dimenziju škole.

Upoznali su se sa Sunčevim sustavom te tražili Zemljino mjesto u njemu.

Kritički su promišljali o načinu na koji oni kao pojedinci mogu pridonijeti očuvanju Zemlje. Edukativnim filmom Planet plastike i zagađenja osvijestili su važnost recikliranja i sprečavanja nastanka mikro plastike.

Na temelju naučenog odlučili su izraditi plakat upotrebom starog papira kojim će poručiti ljudima u svojoj zajednici da čuvaju planetu Zemlju, njihov jedini dom. Preuzeli su inicijativu i na kraju dana osnovali Eko patrolu te čistili okoliš škole.

Učenici su ispunili i anketu o svome ekološkom otisku kako bi si osvijestili da svakodnevno malim navikama mogu zajedno pozitivno utjecati na svoj okoliš.

Anketu smo analizirali i rezultate prikazali u ovoj prezentaciji koju su učenici trećih razreda uz pomoć učiteljice izradili.

Učiteljice Suzana Kos i Natalija Hrenek Prosoli

Učenici trećeg razreda PŠ Grdanjci pod mentorstvom učiteljice Suzane Kos okušali su se u digitalnim alatima Powtoon i Canva.

Poznata osoba iz mog zavičaja, Ferdo Livadić - Powtoon

Nakon usvajanja sadržaja na satu vezanih uz prošlost našeg zavičaja, učenici su istraživali o osobi koju su odabrali te izradili plakate. Nakon toga smo zajednički odabrali Ferdu Livadića i napravili kratku prezentaciju o njegovom životu u Powtoonu. Sami smo izradili lik što sličniji stvarnom liku Ferde Livadića no s obzirom da je to Business verzija, nismo ju takvu mogli poslati pa šaljemo sa drugim likom.

Izvještaj o izvanučioničkoj nastavi u Karlovac - Canva

Dana 16. svibnja 2024. išli smo na izvanunčioničku nastavu u Karlovac. Idućeg dana učenici su pisali pisani izvještaj koji smo nakon zajedničke dorade snimili u Canvi. Učenici su vježbali umetati fotografije i snimke u određenom trenutku, izrezivati neodgovarajuće dijelove videa te isprobavati različite animacije ulaska i izlaska fotografija i teksta.

Učiteljica Suzana Kos

Dana 11. travnja na satu Prirode i društva u prvom razredu odrađena je nastavna jedinica Dani u tjednu; Jučer, danas, sutra.

Nakon ponavljanja naziva dana u tjednu te rješavanja zadataka u radnoj bilježnici, učenici su samostalno rješavali nekoliko zadataka u Wordwallu u kojima su dodatno ponovili redoslijed dana u tjednu, kako se koji dan u tjednu piše, te određivali koji dan je bio jučer, koji danas, te  koji će biti sutra.

Učiteljica Suzana Kos

Dana 16. travnja na satu Hrvatskog jezika odrađena je nastavna jedinica Rima.

U uvodnom djelu sata tražili smo parove rime. Učiteljica je izrekla jednu riječ, a učenici su samostalno smišljali riječi koji se rimuju.

Na tabletu, u Wordwallu su učenici igrali Memory u kojemu su imenovali što prikazano na crtežu, te tražili parove rime.

Čitali smo pjesmu Cvrčak i bubamara te pronalazili riječi koje se u toj pjesmi rimuju.

Učiteljica Suzana Kos

Dana 25. travnja u prvom razredu na satu Matematike odrađena je nastavna jedinica Jednoznamenkasti i dvoznamenkasti brojevi; Jedinice i desetice; Naš novac Euro.

Ponavljali smo pisanje dvoznamenkastih brojeva do 20 tražeći brojevne riječi na karticama te igrajući igru Dan – noć tako da je učiteljica izgovarala brojku i pokazivala brojevnu riječ. Ako je učiteljica izgovorila i pokazala isti broj, učenici su ostali stajati, a ako je učiteljica izgovorila i pokazala drugačije brojeve, učenici su čučnuli.

Nakon toga slijedilo je slaganje zadanih brojeva uz pomoću novčanica od 10€ i kovanica od 1€.

Novčanice i kovanice učenici su smještali u tablice mjesnih vrijednosti.

Nakon toga uslijedilo je nekoliko aktivnosti u Wordwallu koje je svaki učenik samostalno rješavao na svom tabletu:

1. Spajanje brojeva i brojevnih riječi

2. Rastavljanje brojeva na desetice i jedinice

3. Igra

Učiteljica Suzana Kos

S ciljem prenošenja stečenog znanja u okviru Erasmus+ mobilnosti učenici 6. a razreda 10. svibnja imali su prilike učiti o klimatskim promjenama zajedno sa školskom knjižničarkom.

Na početku nastavnog sata upoznali smo se s deset činjenica o globalnoj klimi, zatim smo porazgovarali o klimatskim promjenama i što mi kao pojedinci možemo učiniti, a potom je uslijedio najzabavniji dio sata. Učenici podijeljeni u skupine trebali su primijeniti stečeno znanje te uz pomoć digitalnog alata Goosechase riješiti zadatke potjere simbolično nazvane Mislimo zeleno. Učenici su kroz interaktivnu aktivnost pokazali da mogu pametno reciklirati, čuvati svoj okoliš, prepoznati opasnosti i zagađivače okoliša, prenijeti svoje znanje drugima u najtežem zadatku (Reći ću ti što mislim) te uživati u čistoj prirodi.

Učenici su s oduševljenjem odradili aktivnost, a posebno im se svidjelo kada smo zajedno pregledali sve odrađene zadatke i izabrali one najkreativnije.

Dinamičan i zabavan sat ekološke dimenzije osmišljen za učenike uz korištenje digitalne tehnologije, ali i kretanje u školskom dvorištu bio je pun pogodak za sve!

Kako su izgledali zadatci možete vidjeti iz učeničke perspektive.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

Erasmus tim nastavlja rad s nizom radionica usmjerenih na jačanje digitalnih vještina učitelja kako bi oni svoje znanje prenijeli na učenike i time obogatiti njihove digitalne kompetencije. Tako je učiteljica Andreja Vlahović Gabriša nakon radionice o digitalnom alatu Flip održala radionicu o alatu Nearpod. Ovo je jedan zanimljiv i koristan alat koji pregledanje prezentacija pretvara u interaktivno iskustvo gdje učenici sudjeluju i pokazuju koliko prate i razumiju protumačeno gradivo te mogu iznijeti i svoje mišljenje. Alat ima brojne mogućnosti i može se koristiti u nastavi raznih predmeta te svakako predstavlja koristan dodatak radu svakog učitelja.

A da naglasak nije samo na digitalnim vještinama pokazale su učiteljice Zvjezdana Malović i Danijela Horvat koje su obradile temu kreativnosti u nastavi i prisutnim učiteljima pokazale niz metoda koje potiču maštu te za cilj imaju razvijanje drugačijeg pristupa nastavi i obrazovnom procesu. Učiteljica Maja Pritišanac Jug u svojoj je radionici  obradila temu projekata i projektne nastave po koracima te su učitelji na konkretnim primjerima razradili projektnu ideju koristeći SMART metodu.

U planu su nove radionice i u tijeku su pripreme za mobilnosti u sklopu našeg drugog projekta koji radi na jačanju digitalnih i jezičnih kompetencija učitelja i učenika naše škole.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Učenici 7. b i 7. c razreda umjesto uobičajenih nastavnih sati Tjelesne i zdravstvene kulture, Engleskog jezika i Kemije zajedno su sa svojim učiteljima i školskom knjižničarkom odradili aktivnosti kojima su osvijestili važnost očuvanja našeg planeta te obilježili ekološku temu u sklopu Erasmus+ dana.

Na samome početku nastavnog sata u učionici na otvorenom učiteljica Engleskog jezika Nikolina Vidović predstavila je učenicima Erasmus+ projekt te njegove mogućnosti, a nadasve onu o mobilnosti učenika koja sedmaše očekuje sljedeće godine. Nadalje, uvodnim predavanjem školska knjižničarka Ivančica Huđek i učenici porazgovarali su o svemu što mogu sami poduzeti kako bi zaštitili Zemlju te o važnosti odvajanja i recikliranja otpada što je i aktualna tema u našoj zajednici s obzirom na to da smo prešli na novi sustav razdvajanja otpada u listopadu. Potom su učenici na školskom igralištu izvršili zadatke na poligonu koji je za njih postavio učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Igor Kupres, s dodatnim zadatkom nošenja predmeta u određenu kantu za odvajanje otpada. Učenici su tako kroz tjelesnu aktivnost razdvajali otpad noseći ga cilju te ostvarili višestruke ishode.

Knjižničarka Ivančica Huđek