Dana 1. 3. 2024. učenici 6. c razreda posjetili su retrospektivnu izložbu kipara Ivana Meštrovića u Galeriji Klovićevi dvori. Ovom izložbom se ujedno obilježava 140. godišnjica od rođenja slavnoga kipara čiji je kozmopolitizam i svjetski uspjeh osim Europe uključio i Sjedinjene Američke Države.
„Nikada nisam svoje vrijeme mrzio ili podcjenjivao, ali sam nastojao da ga i ne precjenjujem i ne izdvajam iz prošlih vremena, već da ga – koliko sam mogao – povežem s prošlim vremenom, pripravljajući veze s budućim, gajeći uvijek oduševljenje za ono vrijeme koje će doći, koje treba da bude i ljepše od našega.“
(I. Meštrović, Predgovor monografije Meštrović MCM XXX III, Zagreb, 1933.).
Valja naglasiti da djelovanje slavnog kipara osim umjetnosti (književnost i arhitektura) u sebi prožima pedagoški rad (između dva rata predaje kiparstvo na Zagrebačkoj likovnoj akademiji, te na američkoj Umjetničkoj školi pri Sveučilištu u Siracuseu i South Bendu pedesetih godina, gdje predaje na postdiplomskom studiju Sveučilišta Notre Dame).
Na tri etaže, te u prekrasnom atriju i predvorju Galerije Klovićevi dvori, predstavljeno je oko dvjestotinjak umjetnina iz Meštrovićevog opusa. Ovaj uspješan postav dao je iscrpnu informaciju o Meštrovićevom životu i radu na panoima prepunih fotografija i arhivskih dokumenata.
Za ovu su prigodu, osim matičnih muzeja (Atelijera Meštrović iz Zagreba i Galerije Meštrović iz Splita), djela posuđena ponajprije od obitelji Meštrović te brojnih muzeja, galerija i institucija u zemlji i inozemstvu: Gliptoteke HAZU i Kabineta grafike HAZU iz Zagreba, Narodnog muzeja u Beogradu, Muzeja grada Beograda, Muzeja Rodin iz Pariza te Narodne galerije Praga i Češke akademije umjetnosti čijim je počasnim članom postao 1929.
Francuski kipar August Rodin, koji je bio svojevrsni uzor mladim srednjoeuropskim kiparima početkom 20.st., prepoznaje Meštrovićev talent proglasivši ga: „čudom među kiparima“.
U obilasku do sada najopsežnije prezentacije našeg najznačajnijeg kipara u izložbenom prostoru kao i u tkivu grada učenike je vodila učiteljica likovne kulture.
Jasminka Vidović Buinac, mag. art.
Arheološki muzej u Zagrebu je prije par godina obilježio stogodišnjicu svog postojanja, a tek nedavno je obnovljen od posljedica katastrofalnog potresa iz 2020.g.
Muzeji kao institucije postoje odavno no njihova edukacijska uloga pojavila se početkom 20. stoljeća
Arheologija je znanost koja na temelju sačuvanih spomeničkih materijala (nalaza) proučava život i kulturu u davnoj prošlosti. Unatoč tome što je arheologija samostalna znanstvena disciplina, ona je i pomoćna znanost za mnoge srodne znanosti (povijest umjetnosti, povijest) a za stare kulture uglavnom samo ona obrađuje materijal za poznavanje razvoja likovnih umjetnosti.
Učenici su na ovom jedinstvenom i interaktivnom mjestu za učenje istraživali zbirke: Prethistorijsku, Egipatsku te Antičku. Pored stručnog vodstva po zbirkama, promatranja postavki i artefakata, fotografija, mapa i crteža, učenici su mogli koristiti VR naočale, digitalne aplikacije za istraživanje i informalno učenje te time osvještavali socijalnu ulogu muzeja.
Izložba u arheološkom muzeju „Citius, Altius, Fortius - Communiter Antičke i moderne Olimpijske igre“ pružila nam je zadovoljstvo putovanja kroz povijest Olimpijskih igara. Ovaj fenomen objedinio je više od 2500 godina povijesti, povezujući ljude i pružajući pozornicu talentiranim sportašima da pokažu svoju snagu, vještinu, brzinu i spretnost još od 776. pr. Kr.
Izložbeni postav obiluje je raznim artefaktima poput plakata, medalja i rekvizita no najzanimljiviji su kipovi – replike atleta: Diskobolosa (Bacača diska), Doriforosa (Kopljonoše), Apoksiomena, („Onaj koji se struže“ - skida sa sebe nečistoću).
Ono što je učenike zadivilo na ovoj izložbi su brojne brončane figurine sportaša i božanstava koje su pronađene na području našega grada Siska a datirane su oko 1. stoljeća što potvrđuje veličinu i značaj grada kroz povijest.
Jasminka Vidović Buinac, mag.art.