Održivi razvoj
O održivom razvoju
Glavnu okosnicu Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (Agenda 2030) čine 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals – SDGs) detaljno razrađenih u 169 podciljeva koji obuhvaćaju tri dimenzije održivosti – gospodarsku, društvenu i ekološku. Ciljevi i podciljevi potaknut će djelovanje u područjima od kritične važnosti za čovječanstvo i planet pa Agenda 2030 stavlja naglasak na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo (5 Ps – People, Planet, Prosperity, Peace and Partnership).
2022./2023.
Govorništvo za održivi razvoj
Naša Ana Vuk (7. d) vodila je 1. konferenciju predstavljanja projekta "Budi STEMfluencer" u našoj školi. Za svoje izvrsne govorničke sposobnosti dobila je sve pohvale! Vođenjem školskih koncerata uz nagrade za krasnoslove na natjecanjima, Ana dokazuje da se od rane dobi vježbom i upornošću može i treba razvijati komunikacijske vještine.
Govorništvo ili retorika dio su naše nastave Hrvatskoga jezika. U doba brze komunikacije učenici se sve teže izražavaju. Razvojem tehnologije govorništvo je disciplina koja je itekako potrebna pa je razvoj komunikacijskih kompetencija osnova našeg projekta 4K do uspjeha. Još su stari Grci postavili temelje retorike pa je nazivamo "kraljicom svih umijeća". Dobar govornik mora izvrsno vladati materinskim jezikom, uporno vježbati pravilno govorenje i izražavanje jer upravo ono otvara vrata budućnosti.
Naši osmaši prošle su godine uspješno proveli aktivnost Govorimo globalno i održivo te svojim trudom i radom utvrdili temelje "znanosti vještog govorenja", kako ju je definirao Kvintilijan. I ove ćemo godine nastaviti istim smjerom pa se veselimo aktivnosti Govorimo globalno i održivo 2.0.
2. ožujka 2023.
Mila Pandžić
Priča o Haninom kovčegu
Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja) posjetili smo izložbu “Priča o Haninom kovčegu” u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložba je ostvarena suradnjom veleposlanstava Republike Češke, Države Izrael, Japana i Kanade, a dosad je predstavljena u Vijeću Europe u Strasbourgu i diljem Češke.
Izložba je posvećena djevojčici Hani Brady, žrtvi holokausta, njezinom odrastanju u židovskoj obitelji, stravičnoj sudbini u koncentracijskom logoru te pronalasku njezina kovčega koji je ispričao njezinu životnu priču.
Hana Brady sa svojim bratom Jirijem te roditeljima živjela je u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Roditelji su joj 1941. odvedeni od strane nacista i više ih nikada nisu vidjeli. Hana i Jiri završili su u koncentracijskom logoru Terezin. Nakon nekog vremena su razdvojeni, a Hana je 1944. završila u koncentracijskom logoru Aushcwitz i umrla. Jiri je preživio te uz pomoć sačuvanih obiteljskih fotografija koje su bile izložene na izložbi te Haninom kovčegu koji je pronađen među sačuvanim predmetima iz koncentracijskih logora, cijelome svijetu ispričana je priča o Hani i milijun i pol djece koja su stradala u koncentracijskim logorima. Tužna i emotivna životna priča podsjetila nas je o važnosti obrazovanja o holokaustu i važnosti razvijanja tolerancije za budućnost čovječanstva.
I u našoj smo školi na taj dan zapalili svijeće u našem kutku posvećenome žrtvama holokausta te u spomen na Leu Deutsch (1927. – 1943.), hrvatsku dječju glumicu židovskoga podrijetla, koja je također umrla za vrijeme holokausta.
27. siječnja 2023.
Jelena Šimović i Ana Vuk, 7. d
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata
i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Klikni na plakat!
17. studenoga 2022.
Mila Pandžić
Dječja opera "Brundibar"
U srijedu, 12. listopada, bili smo na terenskoj nastavi u Jasenovcu i Uštici. Posjetili smo Romski memorijalni centar Uštica u spomen na najveći zločin nad romskim narodom. U sklopu centra nalazi se romsko groblje, bivše mjesto logora za Rome, te dvadeset i jedna masovna grobnica ubijenih Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Tijekom edukacije uočili smo pregršt podataka o stradalim Romima iz našeg Stupnika i njihovoj tragičnoj sudbini.
U Jasenovcu smo pogledali dječju operu „Brundibar“ češkog skladatelja Hansa Krase. Operu su u originalu izvodila djeca Terezina, koncentracijskog logora u Čehoslovačkoj. Opera je zabavna, šaljiva, ali nažalost s tužnim krajem. Ipak, poučna je jer šalje poruku da nikada ne odustanemo od svojih nauma.
Na kraju smo posjetili Memorijalni muzej Spomen područja Jasenovac.
Cjelokupna terenska nastava ukazuje na to da moramo poštivati sve ljude, bez obzira na religiju, rasu i nacionalnost.
12. listopada 2022.
Jelena Šimović i Ana Vuk, 7. d
2021./2022.
Govorimo globalno i održivo
(završetak)
Priveli smo kraju naš polugodišnji istraživački projekt Govorimo globalno i održivo (8. d) proučavajući 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj UN-a za razdoblje do 2030. godine. Inovativnim pristupom poučavanja – istraživačkim učenjem učenici su izgrađivali i stjecali nova znanja s pomoću znanstvenih metoda koje se temelje na istraživanju, otkriću i pronalaženju. Odabirali su istraživačke teme po želji i oblikovali znanje prema svojim interesima uz vlastitu kontrolu i odgovornost nad procesom učenja. Rješavajući problemske zadatke, istražujući i oblikujući govore i blog (mrežni dnevnik bilježeći sve faze istraživanja), razvijali su organizacijske, komunikacijske i digitalne kompetencije. Na kraju su imali prigodu podijeliti svoje spoznaje s drugim učenicima. U svojemu petominutnom govoru mnogi su učenici suvereno osvojili i zadržali pažnju svojih kolega i profesorice te ostavili sve bez daha svojim zanimljivim, poticajnim i uvjerljivim govorima, dostojnim moćnih političkih institucija. Čestitke 8. d!
Komentar učenice:
Na kraju ovog projekta smatram da smo ostvarili sve naše ciljeve. Svi smo osvijestili važnost 17 globalnih ciljeva i postali svjesni problema u svijetu. Po uzoru na projekt "4K do uspjeha" održali smo govore u kojima smo iznijeli svoje kritičko mišljenje, razvijali kreativnost, komunicirali i međusobno surađivali. Hrvatski jezik pruža nam mogućnost rasprave o raznim temama, iznošenju vlastitog mišljenja, komuniciranju, kolaboraciji i sl. Pred nama je srednja škola i smatram da će nam ovaj projekt biti od velike koristi i da ćemo se u budućnosti prisjetiti brojnih stvari koje smo naučili. (Nika Marković, 8. d)
Primjer bloga i nekih istraživačkih tema pogledajte u nastavku.
14. lipnja 2022.
M. P.
Europa u školi 2022.
Europa u školi jedno je od najstarijih kreativnih natjecanja u Europi i Hrvatskoj. Natjecanje se u Europi provodi više od 60 godina, a u Hrvatskoj u organizaciji Europskog doma Zagreb i Europskog pokreta Hrvatska ovo je 28. godina natjecanja. Međunarodni odbor donio je odluku da se ovogodišnje natjecanje održi pod naslovom Stvaramo održivu budućnost kako bi potaknuli djecu i mlade na razmišljanje o važnosti brige za okoliš i naš ekološki otisak (trag) u Europi.
Naša Ana Vuk (6. d) sudjelovala je u literarnom izričaju te u svojoj kategoriji 5. – 6. r. na temu Čudesan svijet šume osvojila 7. mjesto. Čestitke Ani!
2. svibnja 2022.
M. P.
Dan planeta Zemlje
Mali princ – ekolog nadahnuo je učenike 8. c na oblikovanje eko poruka ususret Danu planeta Zemlje (22. travnja).
M. P.
Uspješni govornici
Prvi dio našega istraživačkog projekta Govorimo globalno i održivo uspješno je završen! Učenici 8. d razreda izabrali su jedan od 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj UN-a za svoje istraživanje. Pripremili su jednominutne govore kako bi nas uvjerili u svoj odabir cilja, prikazali su određenu problematiku te pobudili zanimanje za sljedeći dio projekta.
Održati kratak jednominutni govor nije lako. Međutim, uz dobru vježbu i jasne upute učenici su oduševili jedni druge svojim kratkim izlaganjima. Komentari su bili odlični, jedni druge su podupirali i ono najvažnije, učili su jedni od drugih.
Teme su bile raznolike i upoznali smo se s vrlo važnim problemima koji su prisutni i u našoj zemlji pa su nas učenici naveli na ozbiljno razmišljanje o mogućim rješenjima. Veselimo se našemu daljnjem istraživanju!
7. travnja 2022.
M. P.
Mali princ – ekolog
Najprevođenije djelo svjetske književnosti upravo je Mali princ Antoinea de Saint-Exupéryja. Može li se to vrhunsko književno djelo promatrati "zelenim" očima? Itekako! U to su se uvjerili učenici 8. c razreda koje smo također uključili u našu temu održivog razvoja na satima Hrvatskoga jezika. Mali princ ih je oduševio svojim životnim porukama, ali su ga nakon interpretacije pokušali razmatrati prinčevim zelenim očima. I uspjeli su! Djelo ih je potaknulo na raspravu i učenje o održivom razvoju te nametnulo pitanja koja su im važna i za njihovu lokalnu zajednicu.
Nastavna lekcija Budućnost u našim rukama nastala je na temelju stručnog usavršavanja Language Teaching for the Planet (eltsustainable.org). Tema održivosti već je dugo prisutna u nastavi jezika diljem svijeta tako da je iznimno važno uključivati je u nastavu Hrvatskoga jezika, istraživati nove načine kako nadahnuti učenike da se bave pitanjima održivosti i osnažiti ih da poduzmu pozitivne mjere o pitanju održivosti u svojim životima učeći materinski jezik. Suradnjom međunarodne skupine profesora jezika, zajedničkim znanjem i iskustvom, istaknuta je važnost književnosti za podučavanje o održivom razvoju u podučavanju jezika, osobito profesora koji najčešće ne podučavaju književnost u svojim predmetima materinskog ili stranog jezika. Književnost je nepresušan izvor tema o budućnosti našeg planeta i cjelokupnog života na njemu te motivacija za raspravu o ključnim pitanjima u poučavanju održivosti.
4. travnja 2022.
M. P.
Govorimo globalno i održivo
Učenici 8. d razreda priključili su se našem projektu 4K do uspjeha. U istraživačkom projektu "Govorimo globalno i održivo" proučavat će i propitivati te kritički promišljati o globalnim ciljevima za održivi razvoj. Pripremat će javne govore i prezentacije, vježbati svoje govorne vještine te pokazati svoju kreativnost u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Usavršavat će i svoje IKT vještine te tako spremni krenuti u nove izazove u srednjoj školi.
Već je uvodna rasprava izazvala mnoga pitanja vezano za globalne ciljeve pa na učenicima je da pokažu načine i ideje kako pojačati odgovornost i demokratsku osviještenost građana.
Suvremeni čovjek danas živi u globaliziranom svijetu pa se učenicima treba osigurati upravo globalno obrazovanje, osvijestiti u njima svijet u kojem živimo, svijet u kojemu su ljudska prava temeljna vrijednost te omogućiti im kritički pristup različitim globalnim pitanjima.
Mnogo je međunarodnih dokumenata koji govore o globalnom obrazovanju, obrazovanju za ljudska prava i demokraciju (1). Izdvojit ćemo samo neke u nastavku.
17 globalnih ciljeva za održivi razvoj UN-a
Opća deklaracija o ljudskim pravima, članak 26.:
Obrazovanje treba biti usmjereno punom razvoju ljudske osobnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ono mora promicati razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelovanje Ujedinjenih naroda na održavanju mira (Opća skupština Ujedinjenih naroda, San Francisco, 10. prosinca 1948.) (2).
Deklaracija i cjeloviti okvir djelovanja u odgoju i obrazovanju za mir, ljudska prava i demokraciju:
Odgoj i obrazovanje mora razvijati osjećaj poštivanja slobode i vještine koje su potrebne kako bi se odgovorilo na te izazove. To znači pripremiti građane za svladavanje teškoća i nesigurnih okolnosti te jačanje njihove neovisnosti i odgovornosti. Svijest o osobnoj odgovornosti mora se povezati s prihvaćanjem građanske privrženosti i zajedništva u rješavanju problema i nastojanju na stvaranju pravedne, miroljubive i demokratske zajednice (UNESCO, Opća konferencija, Pariz, studeni 1995.) (3).
Deklaracija o globalnom obrazovanju iz Maastrichta:
Globalno obrazovanje je obrazovanje koje otvara oči i umove prema realnostima ovoga globaliziranoga svijeta te ih pokreće prema ostvarenju svijeta u kojemu vladaju pravda, jednakost i u kojemu su ljudska prava temeljna vrijednost.
Globalno obrazovanje obuhvaća obrazovanje za razvoj, obrazovanje o ljudskim pravima, obrazovanje za održivost, mirovno obrazovanje, sprječavanje sukoba i interkulturalno obrazovanje kao globalnu dimenziju građanskog obrazovanja (Europe-wide Global Education Congress, Maastricht, 15. – 17. studenoga 2002.) (4).
prosinac 2021.
M. P.
(1) http://wp.ffzg.unizg.hr/hre-edc/files/2015/02/Zbirka-me%C4%91unarodnih-i-doma%C4%87ih-dokumenata.pdf
(2) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2009_11_12_143.html
(3) https://en.unesco.org/themes/education
1. Globalni cilj za održivi razvoj (Agenda 2030)
Ilustracija: Walter Crane, Sretni kraljević, 1888.
Za svijet bez siromaštva
U razredu (6. d) čitali smo bajku Sretni kraljević Oscara Wildea koja donosi teške životne situacije različitih obitelji i njihovu životnu borbu s kojom se moraju svakodnevno nositi. Bajka prikazuje kontrast bogatih i siromašnih te upozorava da je siromaštvo svuda oko nas. Ipak, potiče nas na pomaganje drugima jer je to najveća sreća u životu – pomaganje donosi radost i zadovoljstvo.
Upravo nam je ta bajka bila poticaj za istraživanje i proučavanje prvoga od 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj. Cilj br. 1. – Svijet bez siromaštva: iskorijeniti siromaštvo svuda i u svim oblicima – najveći je izazov čovječanstva pa je to razlog zašto je to prvi globalni cilj i osnovni preduvjet za održivi razvoj.
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježava se svake godine 17. listopada. Teško je definirati siromaštvo jer se ono mijenja zbog svih svjetskih prilika, ali može se reći da je siromaštvo nedostatak sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, obično uključuje glad i neuhranjenost, nedostupnost ili ograničenu mogućnost obrazovanja, loše i neodgovarajuće stambene uvjete, beskućništvo, loše zdravlje, povećanu smrtnost, društvenu diskriminaciju i izolaciju. Najveća borba je iskorijeniti ekstremno siromaštvo (bez vode za piće, barem jednog obroka u danu, odjeće, obuće i mjesta za život) koje je Svjetska banka 2018. definirala kao život ispod 1,90 američkih dolara po osobi dnevno (manje od 13 kn dnevno) (1). Siromaštvo je palo ispod 10 % svjetske populacije (oko 9,1 %), ali zbog pandemije koronavirusa, oružanih sukoba i klimatskih promjena po prvi put se stopa siromaštva povećava od 1998.
Naša škola upravo je poznata po humanitarnim akcijama kojih smo i mi dio pa nas veseli da i mi možemo pomoći potrebitima.
Bajka je probudila maštu naših učenika za stvaranje kreativnih radova te potaknula i našu Franku na stvaranje animiranog filma koji možete vidjeti u priloženom videu ispod teksta.
prosinac 2021.
M. P.
Sretni kraljević (animirani film)
Priča za roditelje
studeni 2021. M. P.
3. Globalni cilj održivog razvoja (Agenda 2030)
Zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
Andrija Štampar (1888. – 1958.),
hrvatski liječnik
Brže, više, jače!
Ove se godine Hrvatski olimpijski dan obilježava 30. put diljem Republike Hrvatske. Taj je dan posvećen utemeljenju Hrvatskoga olimpijskog odbora – 10. rujna 1991. – i promiče važnost bavljenja športskom aktivnošću.
Učenici 6. d razreda cijeli su prvi školski tjedan imenovali Olimpijskim tjednom. Na satima Hrvatskoga jezika čitali smo mitove iz Grčke, istraživali Olimpijske igre, povijest stare Grčke – sve uz olimpijski moto: „Citius, altius, fortius!“, odnosno „Brže, više, jače!“ – i ponovno se podsjetili na važnost čitanja.
Međutim, htjeli smo naglasiti važnost bavljenja športom u sklopu 3. Globalnog cilja za održivi razvoj – Zdravlje i blagostanje: osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija.
Na kraju tjedna stigli smo u školu u bijelim majicama koje su simbol „zastave prijateljstva“ – olimpijski simbol poštene igre, prijateljstva i mira. Napravili smo mali športski poligon i natjecali se – u čast svim našim olimpijcima i paraolimpijcima koji su se hrabro natjecali na športskim borilištima, od Albertvillea i Barcelone (1992.) pa do Tokija (2021.), predstavljajući našu lijepu domovinu pod hrvatskim barjakom!
Kako nam je bilo, pogledajte u videozapisu.
Našim športašima hvala na obilju veselja i radosti!
10. rujna 2021.
M. P. i 6. d
4. Globalni cilj održivog razvoja (Agenda 2030)
Međunarodni dan pismenosti
Od 1967. u svijetu se svake godine obilježava Međunarodni dan pismenosti (8. rujna) kako bi se javnost podsjetila na važnost pismenosti kao pitanja dostojanstva i ljudskih prava. Unatoč postignutom napretku izazovi opismenjavanja i dalje postoje s najmanje 773 milijuna mladih ljudi i odraslih koji danas nemaju osnovne vještine opismenjavanja.
Ovogodišnja tema ima naglasak na krizu COVID-19 koja je poremetila učenje djece, mladih ljudi i odraslih u neviđenim razmjerima. Također je povećala već postojeće nejednakosti u pristupu značajnim mogućnostima za učenje pismenosti. Pismenost je sastavni dio obrazovanja i cjeloživotnog učenja zasnovanog na humanizmu kako je definirano UN-ovim ciljem održivog razvoja br. 4. – osigurati uključivo i pravedno kvalitetno obrazovanje te promicati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve. Stoga je pismenost ključna za oporavak čovjeka od krize COVID-19.
Naši Mladi jezikoslovci posvetili su se na početku ove školske godine pleonazmima – nizanju istoznačnih riječi ‒ i ponovno uputili poruku o važnosti svakodnevnog učenja hrvatskoga jezika.
8. rujna 2021.
M. P.
Međunarodni dan pismenosti
U današnje se vrijeme sve više potiče ljude na točno pisanje i izgovaranje riječi. Ovaj dan služi kao poticaj ljudima na obrazovanje. Puno ljudi ne zna ili nije sigurno kako se neke riječi pišu ili izgovaraju. To može biti problem ako se netko tko nije dobro upućen u pismenost bavi poslom za koji mu upravo treba ovakvo znanje. Svakako trebamo znati što je ispravno, a što nije. Nismo li sigurni koji je točan oblik pojedine riječi, uvijek možemo provjeriti u Hrvatskom pravopisu ili Rječniku hrvatskoga jezika. Treba stalno poticati ljude na obrazovanje, proširivanje rječnika, prikupljanje novih saznanja itd. Budite uporni i cijenite svoje znanje o jeziku!
Nika, 8. d
(Mladi jezikoslovci)
