Kako učiti i naučiti 

Metode učenja

 Partitativna metoda:                   

                     · pročitati tekst u celini s namerom da se shvati njegova struktura i suština

                    · tekst podeliti na logičke celine

                    · čitati prvi deo teksta 

                    · označiti nepoznate reči i tragati za objašnjenjima

                    · aktivno preslišavanje (u sebi i naglas)

                    · ukoliko preslišavanje ne uspe posle prvog čitanja, tekst ponovo čitati, ili samo one delove koji nisu usvojeni 

                    · kada se gradivo tog dela savlada, u jednoj rečenici formulisati tezu, u kojoj će biti sadržana suština tog dela

                    · prelazi se na drugi deo, pa se postupak ponavlja i tako redom dok se ne savladaju svi delovi gradiva

    Globalna metoda:

                    · pažljivo pročitati gradivo u celini s namerom da se razume i nauči

                    · označiti nepoznate reči i tragati za objašnjenjima

                    · aktivno reprodukovati ono što se razumelo i naučilo

                    · ponovo čitati samo one delove gardiva koji nisu dovoljno shvaćeni i usvojeni

                    · podvlačiti bitne delove teksta

                    · u nekoliko formulisanih teza utvrditi suštinu učenog gradiva

 

    Kombinovana metoda učenja:

                    · pročitati tekst u celini u nameri da se razume i shvati njegov sadržaj i njegova struktura

                    · podeliti tekst na logičke celine

                    · označiti nepoznate reči i tragati za objašnjenjima

                    · pročitati prvu celinu s namerom da se nauči

                    · podvući ono što je bitno

                    · aktivno se preslišavati

                    · formulisati tezu za tu celinu

                    · na isti način obraditi drugu celinu

                    · dve celine povezati u jedinstvenu celinu i aktivno reprodukovati

                     ·posle naučene treće celine reprodukcija obuhvata sve tri celine i tako redom dok se ne savladaju svi delovi i gradivo u celini

Raspodeljeno učenje u vremenu

    · gradivo se uči istog dana kada je obrađeno (ako je nastava pre podne) ili narednog dana (ako je nastava popodne)

     -narednih dana, sve do narednog časa, svakodnevno se gradivo ponavlja u vidu aktivnog preslišavanja

 

Zašto je učenje koje je raspodeljeno u vremenu, učenje koje se organizuje u više vremenskih intervala, bolje od učenja koje je koncentrisano u vremenu - učenje gradiva odjednom?

    · ako se gradivo uči odjednom, povećava se umor

    · pri učenju gradiva u više vremenskih intervala u pauzama dolazi do učvršćivanja gradiva

    · u pauzama se ostvaruje povezivanje novog i već učenog gradiva

    · u raspodeljenom učenju učenici često, na nov način, pristupaju istom gradivu. tako lakše i efikasnije sagledavaju moguće veze unutar učenog gradiva

    · raspodeljeno učenje omogućava i njegovo duže pamćenje

Da bi učenje bilo efikasno mora biti pravilno - šta to znači?

- postaviti cilj

    -razumeti ono što se uči

    -Tekst (gradivo) koje se uči mora se više puta čitati s namerom da se razume i nauči

    -izdvajati i podvlačiti bitne delove gradiva

    -sažimati gradivo u vidu teza

    -grafički predstavljati one tekstove koji se tako mogu predstaviti

    -analizirati likovno-grafičke prikaze u udžbeniku, priručniku ili nekoj drugoj knjizi i dovoditi ih u vezu sa postojećim tekstom

    -često se preslišavati sve dotle dok se ne stekne sposobnost reprodukovanja učenog gradiva sopstvenim rečima  i sposobnost uspešnog objašnjavanjadrugome (knjiga zatvorena)

    -odgovoriti na pitanja i rešavati zadatke date u udžbeniku, priručniku

    -ponavljati ili vežbati gradivo i onog dana kada tog nastavnog predmeta nema u rasporedu časova učiti u više vremenskih intervala

    -pronalaziti nove primere

    -koristiti najracionalniju metodu učenja, u zavisnosti od vrste i karaktera gradiva, kao i od sposobnosti učenika

svakodnevno praviti plan učenja

    -pridržavati se rasporeda dnevnih aktivnosti i učiti po unapred sastavljenom planu učenja

    -postavljati pitanja pre, u vreme i posle učenja gradiva

  Kako ponavljati gradivo?

 -postaviti jasan cilj s namerom da se neko gradivo utvrdi i bolje razume i nauči

    -bez pomoći udžbenika zapisati teze o sadržaju gradiva kojeg ponavljamo

    -provera napisanih teza u udžbeniku i njihova (eventualna) dopuna

    -u sebi ili naglas reprodukovati gradivo po navedenim tezama

    -samostalno postavljati pitanja iz gradiva koje se ponavlja i na njih davati odgovore

    -postavljati zadatke u kojima se traži upoređivanje i traganje za sličnostima i razlikama

    -koristiti sopstveni grafički prikaz gradiva, ili samo njegovih delova

    -ako je pri ponavljanju nešto izostavljeno, podsetiti se iz adekvatnog izvora znanja

    -ponavljati sam, ili još bolje sa drugom ili drugaricom (međusobno postavljanje pitanja i traganje za odgovorima)

    -tragati za korelacijom sa drugim sadržajima iz tog nastavnog predmeta ili sa sadržajima nekog drugog predmeta

    -ponavljati uz neke praktične aktivnosti (ogledi i dr.)

 Kako se preslišavati?

Preslišavanje može biti:

                        -prepričavanje sebi

                        -bukvalno ponavljanje u sebi

                        -glasno prepričavanje

                        -bukvalno glasno prepričavanje

                        -preslišavanje pismeno (bukvalno ili prepričavanje)

                        -preslišavanje uz zapisivanje teza

                        -preslišavanje uz korišćenje grafičko prikaza

                        -preslišavanje uz praktičnu aktivnost

                        -preslišavanje mora biti: jasno, razumljivo, povezano, tečno, svojim rečima

                        -nikada se ne preslišavati na nerazumljivom gradivu (izgovaranje delova gradiva koje se ne razume vodi u formalizam znanja učenika). gradivo pri učenju treba prvo razumeti , pa tek onda se na njemu preslišavati

                        -pri preslišavanju izvor znanja moraju biti van vidnog polja, a koriste se samo onda kada preslišavanje nije uspešno ili nije potpuno!

Gradivo je naučeno kada se:

           · razume                                      

                                         · zapamti

                                        · ako se zna reprodukovati i preneti na druge

                                        · ako se učeno gradivo zna primeniti u praksi

                                        · ako se učeno gradivo ume sažeti u nekoliko rečenica (teze, koncept, rezime...)

Kako iz dužeg teksta izdvojiti ono što je bitno?

   · pročitati tekst u celini, ili deo po deo, u zavisnosti koja se metoda učenja korisri, s namerom da se nauči

        · aktivno preslišavanje gradiva po delovima ili u celini

        · ponovo čitati samo ono što se nije razumelo ili zapamtili

        · usmeno odgovoriti na postavljena pitanja

        · za svaku logičku celinu formulisati po jednu tezu, kojom se izražava suština njenog sadržaja

        · tezom izraziti suštinu jedne celini

        · teza mora biti kratka i razumljiva

        · sposobnost pisanja teza se uči vežbanjem

Kako se uči tekst iz udžbenika

Kraći tekst:

        · čitati ceo tekst s namerom da se razume sadržaj teksta     

         · utvrditi nepoznate reči i tragati za njihovim objašnjenjima

        · čitati s namerom da se saržaj analizira, uočavati njegove pojedine elemente i tragati za njihovim međusobnim odnosima

        · odvajati bitne od nebitnih delova gradiva i dovoditi ih u međusobnu vezu (uočavati sličnosti i razlike)

        · generalizacije u gradivu konkretizovati na novim primerima

        · tragati sa vezama sa ostalim sadržajima

        · vršiti dokazivanja i zaključivanja

         sadržaj logički struktuirati

        · raditi na razumevanju teksta

        · pisati teze

        · tumačiti likovno-grafičke sadržaje uz tekst

        · ako je potrebno, obaviti praktične aktivnosti (ogled, posmatranje)

        · odgovoriti na postavljena pitanja i uraditi predviđene zadatke date uz tekst

        · preslišavati učeno gradivo (u sebi ili naglas)

        · preslišavati se putem zapisivanja teza i grafičkogprikaza sadržaja gradiva

        · postavljati pitanja pre, u toku i posle učenja

Duži tekst:       

          · pročitati tekst u celini s namerom da se razume osnovni njegov sadržaj i smisao

        · nepoznate reči objasniti uz pomoć rečnika, enciklopedije, internet...

        · tekst podeliti na manje logičke celine

        · čitati prvu celinu s namerom da se nauči

        · izdvajati bitno od nebitnog

        · dovoditi u vezu činjenice i generalizacije

        · tragati za novim primerima

        · procenjivati vrednost sadržaja

        · odgovarati na postavljena pitanja vezana za taj deo teksta

        · tumačiti likovno-grafičke prikaze

        · formulisati teze za taj deo

        · aktivno preslišavanje prvog dela gradiva (u sebi, naglas, uz pomoć teza, grafičkog prikaza)

        · postavljati pitanja i tragati za odgovorima na njih

        · na sličan način se obrađuje i drugi deo (druga logička celina)

        · aktivno preslišavanje prve i druge logičke celine

        · sledi učenje treće logičke celine, pa preslišavanje zajedno: prve, druge i treće celine

        · aktivno preslišavanje gradiva u celini

        · posebnu pažnju treba usmeriti ka postavljanju onih pitanja na koja nismo mogli pronaći odgovore u datom  gradivu. odgovori se mogu potražiti d nastavnika, po preporuci nastavnika, iz nekog drugog izvora.

Kad se uči neko gradivo iz udžbenika potrebno je da se ono sažme u nekoliko rečenica. 

Podvlačenje i označavanje teksta pri učenju

          · podvlačenjem i označavanjem delova teksta ističe se ono što je bitno

          · tekst se podvlači kad se učeni tekst dobro razumeo

Kako podvlačiti tekst?

            - važne reči, ili delovi teksta podvlače se jednom

            · ako je u tekstu nešto posebno važno, podvlači se dva puta

            · nepozanato u tekstu, označava se znakom pitanja na margini teksta

Korišćenje likovno-grafičkih sadržaj u udžbeniku

    · posmatrati sliku, crtež, kartu, tabelu, shemu i sl. u udžbeniku, analizirati je i pokušati objasniti onako kako se razumelo

    · na osnovu analize slike, crteža, karte, tabele, sheme i dr. formulisati neka pitanja koja su posebno zanimljiva iz ove oblasti

    · na osnovu tabele ili sheme u udžbeniku ponoviti nastavno gradivo i obaviti njegovu sistematizaciju

    · uporediti sliku, crtež, shemu, grafik, sa tekstom u udžbeniku i uočiti međusobnu povezanost

    · na karti u udžbeniku pronaći to i to.....

    · u nemu kartu u udžbeniku ubeležiti imena reka, planina, gradova....

    · posmatrati slike u udžbeniku, dovesti ih u vezu i sastaviti zamišljenu priču....

    · na osnovu slike u udžbeniku formulisati rečenice sa upravnim govorom.