Mikroprocesor ili procesor je poluprovodnička digitalna komponenta koja po funkciji i nameni odgovara centralnoj procesorskoj jedinici (CPU – en. Central Processing Unit) digitalnog računara. Mikroprocesor se pojavio 70-tih godina i značajno doprineo razvoju mnogim oblastima tehnike i života. On preuzima upravljačke i kontrolne funkcije u svim sverama života gde se primenjuju kompjuterske mašine. Njegova fleksibilnost , pouzdanost,mala potrošnja energije, male dimenzije, relativno mala cena prema tehničkim karakteristikama pruža mu široku primenu u svim oblastima života. On menja složene digitalne i analogne sklopove, pa i cele računare.
Svaki mašinski program se sastoji iz mašinskih instrukcija, a svaka mašinska instrukcija se sastoji iz mašinskih operacija. Što se tiče izvršavanju programa, program se mora prebaciti u operativnu memoriju pre izvršenja. Izvršavanje ovog programa se sastoji u prenosu svake mašinske instrukcije iz operativne memorije u upravljačku jedinicu procesora, prenosu potrebnih podataka iz operativne memorije ili registara procesora u aritmetičko-logičku jedinicu, izvršavanju mašinske operacije predviđene tom instrukcijom i pamćenju rezultata u operativnoj memoriji ili registrima
Bez procesora ne bi bilo personalnog računara. Kao i sve ostale hardverske komponente, procesori se neprestano usavršavaju. Svedoci smo eksplozivnog tehnološkog razvoja obrade podataka zahvaljujići razvoju novih I bržih procesora. Procesori udvostručavaju svoje performance svakih 18 meseci I nema pokazatelja da će taj trend prestati.
Neke od jednostavnih aktivnosti koje obavlja CPU su:
CPU , GPU i APU – savremeni procesori koji danas postoje u računaru hierarhijski su definisani tako da imamo glavni procesor i pomoćne koji unapredjuju rad na pojedinim komponentama.
CPU – Central processing unit (glavni procesor). Glavni procesor u računaru bez koga računar ne može funkcionisati. On učestvuje u svim aritmetičkim i logičkim poslovima prosto rečeno u svemu.
GPU – Graphical processing units (grafički procesor) , je grafički procesor na grafičkoj kartici, koji omogućuje detaljniju obradu (renderovanje) slike u jačoj rezoluciji. On je pomoćni procesor glavnom procesoru CPU koji daje kvalitetniju sliku na monitoru. Iako računari mogu funkcionirati i bez GPU-a (uglavnom serveri), koji se ionako generalno koriste preko terminala za komande. GPU dolazi u puno različitih oblika i formi, poput grafičkih kartica koje možete ubaciti u PCI slot na desktop računaru, ili su ugrađeni na matičnoj ploči kao integrisani ili u sam CPU glavni procesor. GPU je napravila NVIDIA još davne 1997. godine, kao čip za ubrzanje procesorskih poslova i koji pomaže glavnom procesoru i u skladu sa njim unapređuje rad samog računara.
Potrebno je razgraničiti šta, radi GPU i CPU . CPU se sastoji od nekoliko jezgara optimizovanih za sekvencijalnu serijsku obradu podataka, dok se GPU sastoji od hiljade paralelnih manjih jezgara, namijenjenih za rad sa više paralelnih zadataka istovremeno. GPU čip može brže iscrtati slike na ekranu od CPU-a zbog svoje paralelne arhitekture obrade podataka, koja omogućuje da izvede višestruke matematičke proračune u isto vreme i na taj način daje poboljšanja video performansi.
APU – Skraćeno od accelerated processing unit (jedinica za ubrzavanje izvršenja instrukcije), predstavljaju dodatni procesor u samom procesoru koji se ugradjuju i u CPU i GPU. Dakle, oni su resurs koji se stalno ne koristi već samo onda kada se pojavi zahtevniji rad, u špicevima. Oni se nalaze na procesorima i računarskim konfiguracijama manje zahtevnih korisnika koji su povremeni igrači video igara, i računar koriste za učenje ili poslovne potrebe. Sve više se korise i ugradjuju na procesorima mobilnih telefona, laptopova i kancelarijskih računara.