Istraživanje

Dimenzije osobnosti kroz pravac regresije

dimenzije osobnosti kroz pravac regresije

⬅️  Klikni ako želiš i ti saznati svoj rezultat.

Učenici 4.a i 4.d razreda napravili istraživanje o dimenzijama osobnosti, te su analizirali, obradili i interpretirali podatke kroz pravac regresije.

Učenici su radili test osobnosti (https://bigfive-test.com/)

Sve podatke su grupirali u Excel tablici te su računali pravac regresije za svaku od dimenzija osobnosti (neuroticizam, ekstrovertiranost, otvorenost prema iskustvu, savjesnost i prijatnost). Učenici su kroz aktivnost upoznali sami sebe i jedni druge te su došli do zanimljivih rezultata.

Rad na temu: „Istraživanje osobnosti učenika Ekonomske škole Vukovar kao refleksija na kvalitetu života“ se odnosi na prikaz teorijskih postavki osobnosti ljudi, te objašnjavanja pojedinih komponenti poput anksioznosti, depresije, emotivnosti, skromnosti i sl. Također rad prikazuje analizu i interpretaciju podataka uz pomoć regresijske analize za svaki modalitet osobnosti. Uzima se regresijska analiza kako bi se ostvario odgojno – obrazovni ishod primjene pravca regresije.

Predmet i ciljevi istraživanja

Predmet rada je prikazati i istražiti modalitete osobnosti učenika srednje Ekonomske škole.

Ciljevi rada su:

1. Teorijski prikazati komponente osobnosti

2. Praktično prikazati i analizirati komponente osobnosti

3. Razrada odgojno obrazovnih ishoda: primjena pravca regresije

Istraživanje je provedeno na uzorku od 12 učenika Ekonomske škole Vukovar. U istraživanju su učestvovali učenici četvrtih razreda, a ono se sastojalo od rješavanja testa ličnosti (Big Five Personality Test).

OPIS REZULTATA

ANKSIOZNOST

je na neutralnoj razini (x=12)

Sustav "bori se ili bježi" u mozgu anksioznih pojedinaca prelako se i prečesto uključuje. Stoga se ljudi koji su visoko anksiozni često osjećaju kao da će se dogoditi nešto opasno. Mogu se bojati određenih situacija ili se samo općenito bojati. Osjećaju se napeto, nervozno i ​​nervozno. Osobe s niskom anksioznošću općenito su mirne i neustrašive.

LJUTNJA

je na visokoj razini (x=13)

Osobe s visokim rezultatom ljutnje osjećaju se bijesno kada stvari ne idu kako žele. Osjetljivi su kada se s njima postupa nepošteno i osjećaju se ogorčeno i kada osjete da su prevareni. Ova ljestvica mjeri sklonost osjećaju ljutnje; hoće li osoba izražavati ljutnju i neprijateljstvo ovisi o razini susretljivosti pojedinca. Niski bodovi se ne ljute često ili lako.

DEPRESIJa

(x=9) niska razina

 

Ova ljestvica mjeri sklonost osjećaju tuge, potištenosti i obeshrabrenja. Najboljim igračima nedostaje energije i teško započinju aktivnosti. Oni koji imaju niski rezultat obično su oslobođeni tih depresivnih osjećaja.


neumjerenost

prosječna ocjena: niska razina (x=10)


Neumjereni pojedinci osjećaju jake žudnje i porive kojima se teško odupiru. Oni su skloni biti orijentirani na kratkoročna zadovoljstva i nagrade, a ne na dugoročne posljedice. Osobe s niskim rezultatom ne osjećaju jake, neodoljive žudnje i stoga se ne nalaze u iskušenju pretjeranog uživanja.

SAmosvjest

Visoka razina (x=13)

Samosvjesni pojedinci osjetljivi su na ono što drugi misle o njima. Njihova zabrinutost zbog odbijanja i ismijavanja uzrokuje da se osjećaju sramežljivo i neugodno u blizini drugih. Lako im je neugodno i često se srame. Njihovi strahovi da će ih drugi kritizirati ili ismijavati su pretjerani i nerealni, ali njihova nespretnost i nelagoda mogu te strahove učiniti samoispunjujućim proročanstvom. Niski strijelci, nasuprot tome, ne pate od pogrešnog dojma da ih svi gledaju i sude. Ne osjećaju nervozu u društvenim situacijama.

RANJIVOST

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Oni koji imaju najviše bodova na ranjivosti doživljavaju paniku, zbunjenost i bespomoćnost kada su pod pritiskom ili stresom. Oni koji postižu niske bodove osjećaju se smirenije, sigurnije i jasnije razmišljaju kada su pod stresom.

EKSTRAVERTIRANOST

Prosječna ocjena: nisko (x=71)


Ekstravertnost je obilježena izraženom uključenošću u vanjski svijet.

PRIJATELJSTVO

Prosječna ocjena: nisko (x=12)


Prijateljski raspoloženi ljudi iskreno vole druge ljude i otvoreno pokazuju pozitivne osjećaje prema drugima. Brzo sklapaju prijateljstva i lako uspostavljaju bliske, intimne odnose. Oni koji postižu slabe rezultate na polju Prijateljstva nisu nužno hladni i neprijateljski nastrojeni, ali ne dopiru do drugih i percipiraju se kao distancirani i rezervirani.


DRUŠTVENOST

Prosječna ocjena: nisko (x=9)

Društveni ljudi smatraju da je društvo drugih ugodno poticajno i nagrađujuće. Uživaju u uzbuđenju gomile. Oni koji imaju niski rezultat imaju tendenciju da se osjećaju preopterećeni velikim gužvama i stoga ih aktivno izbjegavaju. Nije nužno da im se ponekad ne sviđa biti s ljudima, ali njihova je potreba za privatnošću i vremenom za sebe mnogo veća nego kod pojedinaca koji imaju visok rezultat na ovoj ljestvici.

ASERTIVNOST

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Asertivne osobe vole govoriti, preuzimati odgovornost i usmjeravati aktivnosti drugih. Oni imaju tendenciju da budu vođe u grupama. Oni koji imaju slabiji rezultat obično ne govore puno i dopuštaju drugima da kontroliraju aktivnosti grupe.

RAZINA AKTIVNOSTI

Prosječna ocjena: nisko (x=11)

Aktivni pojedinci vode brze, užurbane živote. Kreću se brzo, energično i energično te su uključeni u mnoge aktivnosti. Ljudi s niskim rezultatom na ovoj ljestvici slijede sporiji i ležerniji, opušteniji tempo.


POTRAGA ZA UZBUĐENJEM

Prosječna ocjena: neutralno (x=12)

Najbolji igrači na ovoj ljestvici lako se dosađuju bez visoke razine stimulacije. Vole jaka svjetla i vrevu. Vjerojatno će riskirati i tražiti uzbuđenja. Oni koji ostvaruju niske bodove preplavljeni su bukom i metežom i protivni su traženju uzbuđenja.

VEDRINA

Prosječna ocjena: visoko (x=14)

Ova ljestvica mjeri pozitivno raspoloženje i osjećaje, a ne negativne emocije (koje su dio domene neuroticizma). Osobe koje postižu visoke rezultate na ovoj ljestvici obično doživljavaju niz pozitivnih osjećaja, uključujući sreću, entuzijazam, optimizam i radost. Niski bodovi nisu toliko skloni tako energičnom, visokom raspoloženju.

OTVORENOST PREMA ISKUSTVU

Prosječna ocjena: nisko (x=69)

Otvorenost prema iskustvu opisuje dimenziju kognitivnog stila koja razlikuje maštovite, kreativne ljude od prizemnih, konvencionalnih ljudi.

MAŠTA

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Maštovitim pojedincima stvarni je svijet često previše običan i običan. Najbolji igrači na ovoj ljestvici koriste fantaziju kao način stvaranja bogatijeg, zanimljivijeg svijeta. Oni koji imaju niski rezultat na ovoj ljestvici više su orijentirani na činjenice nego na fantaziju.

UMJETNIČKI INTERESI

Prosječna ocjena: nisko (x=11) 

Najbolji igrači na ovoj ljestvici vole ljepotu, kako u umjetnosti tako i u prirodi. Lako se uključuju i apsorbiraju u umjetnička i prirodna događanja. Nisu nužno umjetnički obrazovani niti talentirani, iako će mnogi biti. Definirajuća obilježja ove ljestvice su interes i uvažavanje prirodne i umjetne ljepote. Osobama s niskim ocjenama nedostaje estetska osjetljivost i interes za umjetnost.


EMOTIVNOST

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Osobe s visokom emocionalnošću imaju dobar pristup i svijest o vlastitim osjećajima. Oni koji imaju slabiji rezultat manje su svjesni svojih osjećaja i ne izražavaju svoje emocije otvoreno.

AVANTURIZAM

Prosječna ocjena: nisko (x=8)

Pustolovini s visokim ocjenama željni su isprobavanja novih aktivnosti, putovanja u strane zemlje i iskustva različitih stvari. Njima je poznatost i rutina dosadna i krenut će novim putem kući samo zato što je drugačiji. Oni koji imaju niski rezultat imaju tendenciju da se osjećaju nelagodno zbog promjena i preferiraju poznate rutine.


INTELEKT

Prosječna ocjena: visoko (x=12)

Intelekt i umjetnički interesi dva su najvažnija, središnja aspekta otvorenosti iskustvu. Najbolji igrači Intelekta vole se igrati s idejama. Otvoreni su prema novim i neobičnim idejama i vole raspravljati o intelektualnim pitanjima. Uživaju u zagonetkama, mozgalicama i mozgalicama. Oni koji imaju slabe ocjene za intelekt radije se bave ljudima ili stvarima nego idejama. Intelektualne vježbe smatraju gubitkom vremena. Intelekt ne treba poistovjećivati ​​s inteligencijom. Intelekt je intelektualni stil, a ne intelektualna sposobnost, iako ljudi s visokim skorima na intelektu postižu nešto više rezultate od pojedinaca s niskim intelektom na standardiziranim testovima inteligencije.

LIBERALIZAM

Prosječna ocjena: nisko (x=11)

Psihološki liberalizam odnosi se na spremnost da se izazove autoritet, konvencije i tradicionalne vrijednosti. U svom najekstremnijem obliku, psihološki liberalizam može čak predstavljati otvoreno neprijateljstvo prema pravilima, simpatije prema prekršiteljima zakona i ljubav prema dvosmislenosti, kaosu i neredu. Psihološki konzervativci preferiraju sigurnost i stabilnost koju donosi usklađenost s tradicijom. Psihološki liberalizam i konzervativizam nisu istovjetni političkom opredjeljenju, ali svakako priklanjaju pojedince određenim političkim strankama.

PRIJATNOST

Prosječna ocjena: nisko (x=77)

Prijatnost odražava individualne razlike u brizi za suradnju i društveni sklad. Prijatni pojedinci cijene slaganje s drugima.

POVJERENJE

Prosječna ocjena: nisko (x=10)

Osoba s visokim povjerenjem pretpostavlja da je većina ljudi poštena, poštena i da ima dobre namjere. Osobe s niskim povjerenjem vide druge kao sebične, lukave i potencijalno opasne.

MORALNOST

Prosječna ocjena: visoko (x=15)

Najbolji rezultati na ovoj ljestvici ne vide potrebu za pretvaranjem ili manipulacijom u ophođenju s drugima i stoga su iskreni, iskreni i iskreni. Oni koji imaju lošiji rezultat vjeruju da je određena količina prijevare u društvenim odnosima neophodna. Ljudima je relativno lako povezati se s izravnim najboljim strijelcima na ovoj ljestvici. Općenito im je teže uspostaviti odnos s neiskrenim osobama s niskim rezultatima na ovoj ljestvici. Treba razjasniti da niski rezultati nisu neprincipijelni ili nemoralni; jednostavno su oprezniji i manje spremni otvoreno otkriti cijelu istinu.

ALTRUIZAM

Prosječna ocjena: visoko (x=15)

Altruistični ljudi smatraju da je pomoć drugim ljudima istinski nagrađujuća. Shodno tome, općenito su spremni pomoći onima koji su u potrebi. Altruistični ljudi smatraju da je činiti stvari za druge oblik samoispunjenja, a ne samožrtvovanja. Niži rezultati na ovoj ljestvici ne vole posebno pomagati onima kojima je pomoć potrebna. Zahtjevi za pomoć osjećaju se kao nametanje, a ne kao prilika za samoispunjenje.

SURADNJA

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Pojedinci koji imaju visok rezultat na ovoj ljestvici ne vole sukobe. Savršeno su spremni na kompromise ili negiranje vlastitih potreba kako bi se slagali s drugima. Oni koji imaju nisku ocjenu na ovoj ljestvici vjerojatnije će zastrašiti druge kako bi postigli svoje.

SKROMNOST

Prosječna ocjena: nisko (x=11)

Najbolji igrači na ovoj ljestvici ne vole tvrditi da su bolji od drugih ljudi. U nekim slučajevima ovaj stav može proizaći iz niskog samopouzdanja ili samopoštovanja. Ipak, neki ljudi s visokim samopoštovanjem smatraju neskromnost nedoličnom. One koji su spremni opisati sebe kao superiorne drugi ljudi obično doživljavaju kao neugodno arogantne.

SIMPATIJA

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Ljudi koji postižu visoke rezultate na ovoj ljestvici nježni su i suosjećajni. Oni posredno osjećaju tuđu bol i lako ih izazove sažaljenje. Ljudska patnja ne utječe snažno na one koji imaju niske bodove. Ponosni su na donošenje objektivnih prosudbi utemeljenih na razumu. Više ih zanima istina i nepristrana pravda nego milosrđe.

SAVJESNOST

Prosječna ocjena: visoko (x=74)

Savjesnost se odnosi na način na koji kontroliramo, reguliramo i usmjeravamo svoje impulse.

SAMOUČINKOVITOST

Prosječna ocjena: visoko (x=13)

Samoefikasnost opisuje povjerenje u vlastitu sposobnost da postigne stvari. Najbolji igrači vjeruju da imaju inteligenciju (zdrav razum), želju i samokontrolu potrebnu za postizanje uspjeha. Oni koji imaju slabiji rezultat ne osjećaju se učinkovito i mogu imati osjećaj da ne kontroliraju svoje živote.

UREDNOST

Prosječna ocjena: nisko (x=11)
Osobe s visokim ocjenama urednosti su dobro organizirane. Vole živjeti prema rutinama i rasporedima. Vode popise i prave planove. Igrači s niskim bodovima obično su neorganizirani i raštrkani.

DUŽNOST

Prosječna ocjena: visoko (x=16)

Ova ljestvica odražava snagu nečijeg osjećaja dužnosti i obveze. Oni koji postižu visoke rezultate na ovoj ljestvici imaju snažan osjećaj moralne obveze. Oni koji imaju lošiji rezultat smatraju da su ugovori, pravila i propisi pretjerano ograničeni. Vjerojatno će ih se smatrati nepouzdanima ili čak neodgovornima.

POSTIGNUĆE - TEŽNJA

Prosječna ocjena: nisko (x=11)

Pojedinci koji postižu visoke rezultate na ovoj ljestvici teško teže postizanju izvrsnosti. Njihova želja da budu prepoznati kao uspješni drži ih na pravom putu prema njihovim uzvišenim ciljevima. Često imaju snažan osjećaj za smjer u životu, ali iznimno visoki rezultati mogu biti previše jednoumni i opsjednuti svojim poslom. Oni koji imaju slabe rezultate zadovoljavaju se minimalnom količinom posla, a drugi bi ih mogli smatrati lijenima.

SAMODISCIPLINA

Prosječna ocjena: neutralno (X=12)

Samodisciplina - ono što mnogi ljudi nazivaju snagom volje - odnosi se na sposobnost ustrajanja u teškim ili neugodnim zadacima dok se ne dovrše. Ljudi koji posjeduju visoku samodisciplinu sposobni su prevladati nevoljkost da započnu zadatke i ostati na pravom putu unatoč ometanjima. Oni s niskom samodisciplinom odugovlače i slabo ga izvršavaju, često ne uspijevaju dovršiti zadatke - čak i one koje jako žele dovršiti.

OPREZNOST

Prosječna ocjena: nisko (x=10)

Oprez opisuje sklonost razmišljanju o mogućnostima prije djelovanja. Najbolji igrači na ljestvici opreza ne žure kada donose odluke. Oni koji imaju slabiji rezultat često kažu ili učine prvu stvar koja im padne na pamet bez razmatranja alternativa i mogućih posljedica tih alternativa.

OPIS UČENIKA PREMA REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA

Učenice 2.d razreda (Anđela Paprić, Milica Barvalac, Milica Bruner i Mia Pavić) su izradile umnu mapu koja opisuje učenike Ekonomske škole Vukovar prema rezultatima provedenog istraživanja, tj. prosječnim ocjenama.