CIM212 2020
APIIANGA I TE REO MAORI
TEACHING COOK ISLANDS MAORI
APIIANGA I TE REO MAORI
TEACHING COOK ISLANDS MAORI
CIM212 is a summer course for TEACHING COOK ISLANDS MAORI.
If has been a good focus on Mirco Teaching, Unit Plans, Lesson Plans and Resources making.
Kua riro na te au kite karape a te au puapii tukeke o te pa enua i roto i teia apiianga ei akamatutu i taku au parani.
Kua parani ta taki tai matou e 4 parani poto e tetai parani roa o te uniti no tetai pupu meangiti.
Akairiiri matou e tai parani poto ki te katoatoa e pera katoa te parani roa a te au pupu rikiriki.
PARANI APII REO MAORI KUKI AIRANI
L1 (as First Language Speakers)
APII: Nukutere
REVERA: 3
TE RA:
Ruirua e te Paraparau
(taki tai ora)
TUMU TAPURA:
Au kai ua rakau i runga ia Rarotonga
PUPU: 8 - 2020
TE ROA: Tau 1 – Epetoma 1-4
PUAPII:
Tatari Mitchell
AU APINGA TAANGAANGA: Au ua rakau e tona tu. Apii te tuke o te au kupu – “teia, tera, tena”. Peapa maata no te Imene.
ENU: Reo Koreroanga / Reo Tataanga
KORONGA TUMU: Kia riro te tamariki i te kite i te au ingoa Rarotonga o te au kai ua rakau, tona tu me kaingaia e te tuke o tona ngai nooanga.
AU RAVERAVEANGA:
1. Akapapa I te au meika ki tetai tama, ki te atea e ki roto I toou rima.
Puapii – “E meika teia. E meika tera. E meika tena” (iki mai I tetai tama kia ripiti mai I ta te puapii I rave)
“E anani teia. E anani tera. E anani tena.” (iki mai I tetai tama kia ripiti mai I ta te puapii I rave)
“E vi teia, e vi tera e, e vi tena” (iki mai I tetai tama kia ripiti mai I ta te puapii I rave)
2. Apii i te imene: (Tiunu (katu,pakuivi):
Teia, Tera, Tena te Meika x3
Matie, Rengarenga e te paruparu.
Teia, Tera, Tena te Anani x3
Pakiri ketaketa e te vai vene.
Teia, Tera, Tena te Vi x3
Vi rapa, Vi Oka, Vi tomato.
3. Tu’a te puapii i te meika. Takitai meika e toru tangata.
Eaa te kara i va’o i te meika?
Eaa te kara i roto i te meika?
Eaa te tu o te meika i va’o e i roto? (pakiri ketaketa e te rengarenga i va’o e te kiko paruparu i roto)
(Ripiti tereira no te Anani e te Vi)
4. Tata akakitekite mai te tama no runga i te tu o tana ua rakau i mua iaia. Aru i te uianga e toru a te puapii.
5. Toro mai te tutu o te reira ua rakau i raro i te tataanga mate akakitekite mai e toru au ingoa o te tutu. (label the picture)
VAITOANGA KITE: (Summative)
1. Akakitekite e te tata mai te tuke o ‘teia, tera e tena’ na roto i tetai takiato korero.
2. Akaotianga meitaki i te tata akakitekite no runga e tai ua rakau e tona tutu toro.
PARANI APII REO MAORI KUKI AIRANI
L2 (as Secound Language Speakers)
APII: Nukutere
REVERA: 1-2
TE RA:
Ruirua e te Paraparau
(taki tai ora)
TUMU TAPURA:
Au kai ua rakau i runga ia Rarotonga e tona tu.
Names of Rarotonga fruits and their colour and texture.
PUPU: 8 - 2020
TE ROA: Tau 1 – Epetoma 1-4
PUAPII:
Tatari Mitchell
AU APINGA TAANGAANGA: Au ua rakau e tona tu. Peapa maata no te Imene.
(Resources – fruits, song chart and word cards)
ENU: Reo Koreroanga (Oral)
KORONGA TUMU: Kia riro te tamariki i te kite i te au ingoa Rarotonga o tetai au kai ua rakau e tona tu me kaingaia. Apii te tuke o te au kupu – “teia, tera, tena”. (Children will be able to name the fruit and describe it’s texture and where it’s positioned.)
AU RAVERAVEANGA:
1. Akapapa I te au meika ki tetai tama, ki te atea e ki roto I toou rima.
Puapii – “This is a banana. E meika teia. That is a banana. E meika tera. That is a banana beside you. E meika tena” (iki mai tetai tama kia ripiti mai i ta te puapii i rave. Select a child to follow what the teacher demonstrated.)
“This is an orange.E anani teia. That is an orange. E anani tera. That is an orange beside you. E anani tena.” (iki mai I tetai tama kia ripiti mai I ta te puapii I rave)
“E vi teia, e vi tera e, e vi tena” (iki mai I tetai tama kia ripiti mai i ta te puapii i rave)
2. Apii i te imene: (Tiunu (katu,pakuivi):
Teia, Tera, Tena te Meika x3
Matie, Rengarenga e te paruparu.
Teia, Tera, Tena te Anani x3
Pakiri ketaketa e te vai vene.
Teia, Tera, Tena te Vi x3
Vi rapa, Vi Oka, Vi tomato.
3. Tu’a te puapii i te meika. Takitai meika e toru tangata.
Eaa te kara i va’o i te meika?
Eaa te kara i roto i te meika?
Eaa te tu o te meika i va’o e i roto? (pakiri ketaketa e te rengarenga i va’o e te kiko paruparu i roto)
(Ripiti tereira no te Anani e te Vi)
VAITOANGA KITE: Formative Assessment
1. Verbally say the names of the fruits.
2. Verbally describe one texture of the fruit.
3. Verbally position one fruit in three different places.
Ko te puaapii maata teia o te apii tua tai o Araura ko - RETIRE PUAPII. Ti roto rai aia i ta matou apii Reo Maori Kuki Airani i te USP nei i Rarotonga.
Ko tetai puaapii teia o te apii tua tai o Mauke ko - PENE MATAPO. Ti roto rai aia i ta matou apii Reo Maori Kuki Airani i te USP nei i Rarotonga.
Ko tetai puaapii teia o te apii tua tai o Nukuroa ko - MAORA. Ti roto rai aia i ta matou apii Reo Maori Kuki Airani i te USP nei i Rarotonga.
E tua TOXBOX teia tei taangaanga iana i roto i ta matou apii CIM212 i te USP nei.
TATARI'S Micro Teaching 2 – English Medium Text Lesson Plan
CIM212 PARANI APII MAORI REO 2
(Micro Teaching 2 – English Medium Text Lesson Plan) L2 Speakers
PUAPII: Tatari Mitchell PUPU: 8 REVERA: 2-3 / Reo Maori 2 (L2)
ENU: Reo Koreroanga
ENU ITI: Akarongoanga - Akarongo ki tetai tataanga tuketuke, marama i te manako maata e te akakoroanga o te reira tataanga.
TUATAU APII’ANGA (Duration): Okotai apiianga - 1 session (Micro teaching)
TUMU TAPURA: Au Kai Meitaki No Te Kopapa (Healthy Food)
TOPIKI: Au kai Ua Rakau (Fruits)
KORONGA ARUARUIA (Objectives):
· Te Iti Tangata e ta ratou Oroanga, Irinakianga e te akanoonooanga – Te Kai
KORONGA UMUUMUIA KIA RAUKA (Learning Outcomes):
I te openga o teia tuanga apii, ka rauka i te tamariki i te:
1. Akarongo ki te au kupu o tetai au ua rakau.
2. Marama i te au tataanga o te au kupu ingoa o te au ua rakau i roto i te reo papaa e te reo maori.
3. Iki e te tata i tetai purua poto tikai no runga e ta’i (1) kai ua rakau.
AU ANGAANGA RAVERAVE (Learning Activities):
1. Akaari te puapii e 6 au kai ua rakau ki te tamariki:
a. Kapiki mai te ingo papaa – tata ia ki runga i te papa tata
b. Kapiki / Apii mai te ingoa maori – tata ia ki runga i te papa tata. Oti atu ki te 6 o te kai ua rakau.
c. Akaari i te PURUA o te Kai Ua Rakau i runga i te papa teatea no runga mai i te projector.
d. Tatau te katoatoa i te purua i roto i te reo papaa.
e. Tapiri te au ingoa ua rakau papaa ki te peapa e ingoa maori no te kai ua rakau.
AU PAKAU TAUTURU APII (Teaching resources):
· Data Projector
· Copy of the Poem
· Copies of the short test papers
AU RAVENGA NO TE VAITOANGA KITE (FORMATIVE Assessment)
1. Uiui ki te tama no te ingoa maori me akari ia te kai ua rakau ki aia.
2. Akaoti i te Purua poto o tetai kai ua rakau i roto i ta ratou puka.
AU RAVENGA NO TE VAITOANGA KITE (SUMMATIVE Assessment)
1. Akaoti i te peapa tarere poto (test sheet attached below)
KAI UA RAKAU – Tarere Poto
TUTU
Tata mai te ingoa Maori
Tata mai te ingoa Papa’a
Tata mai e tai takiato korero no runga i te tutu
KAI UA RAKAU – Tarere Poto
TUTU
Tata mai te ingoa Maori
Tata mai te ingoa Papa’a
Tata mai e tai takiato korero no runga i te tutu
PAUNGA TE PUAPII (Evaluation):
TATARI'S Micro Teaching – DIFFICULT TOPIC Lesson Plan
CIM212 PARANI APII REO MAORI – Reo Rua L2
(Micro Teaching – DIFFICULT TOPIC Lesson Plan)
PUAPII: Tatari Mitchell PUPU: 8 REVERA: 2-3 / Reo Maori 2 (L2)
ENU: Reo Tataanga / Reo Koreroanga
ENU ITI: Tataanga Oora Manako / Tataanga Atu Korero / Tataanga Akapapu
TUATAU APII’ANGA (Duration): Okotai apiianga - 1 session (Micro teaching)
TUMU TAPURA: Au Kai Meitaki No Te Kopapa (Healthy Food)
TOPIKI: Au kai Ua Rakau (Fruits)
KORONGA ARUARUIA (Objectives):
· Tata no runga i tetai ua atu tumu manako na roto i te taangaanga anga i te au
tataanga atu tuketuke.
KORONGA UMUUMUIA KIA RAUKA (Learning Outcomes):
I te openga o teia tuanga apii, ka rauka i te tamariki i te:
1. Marama i te tu o tetai au kai ua rakau me pi e me para ratou.
2. Tata i tetai takiato korero roroa no runga I te ua rakau i tona pi anga e tona para anga mata taangaanga maata I te kupu “e” - (descriptive sentences writing).
3. Maani I tetai tua poto I runga I te TOONTASTIC.
AU ANGAANGA RAVERAVE (Learning Activities):
RA MUA:
1. Tatau taki tai i te puka – ‘Aaki Anani’
2. Akari I te kete kai ua rakau ki te tamariki e ka ava mai ratou I te au ingoa maori e te au ingoa papaa.
3. Akaari I te anani pi e pera te anani para. Tipu I te anani mate tuatua te takiato korero kupu “e”:
· “E anani pi e te anani para teia.”
· “Me pi te anani e kara matie aia.”
· “Me para te anani e kara rengarenga aia.”
· “E au ua rakau rikiriki e te vai vene to roto I te anani para.”
· “E pakiri ketaketa to te anani. E teatea te kara I roto I te pakiri e e matie me kare e rengarenga te kara I va’o.”
4. Tu’a taki tai I te au kai ua rakau ki te tamariki mate api’ipi’i e te aru I te tuatua a te puapii. (te tata I runga - tataia I runga I te papa tata.
5. Apopo, amai I tetai kai ua rakau pi e te kai ua rakau para na ratou.
RA RUA:
6. Tipu I ta ratou kai ua rakau no te kainga mai kia kite ratou a roto e a va’o I te ua rakau.
7. Maani mai ta ratou au kupu “e” no runga I ta ratou ua rakau no to kainga mai. Aru ki te akaraanga I nanai. Tata e te toro ki roto I ta ratou puka.
8. Akari I tetai tua poto I runga I te TOONTASTIC. Api’ipi’I I te toontastic.
9. Anga mai ta ratou tua poto akakitekite no runga I ta ratou kai ua rakau.
10. Akaariri I te au tua poto no runga I te toontastic…
AU PAKAU TAUTURU APII (Teaching resources):
1. Puka – “Aaki Anani” na Mata Aumata -
2. Kete ki I te au kai ua rakau
3. Pute anai.
4. 1x anani pi e 1x anani para
5. Tua Toontastic tei oti
6. Ipads
VAITOANGA KITE (Formative Assessment):
1. Tuatua mai anga I ta ratou au takiato korero o ta ratou kai ua rakau no to ngutuare mai.
VAITOANGA KITE (Summative Assessment):
1. Okaotianga ta ratou au tata tua poto I runga I te TOONTASTIC mate aru I te apiianga o te kupu “e”
PAUNUANGA NA TE PUAPII (Evaluation):
Ko taku TOONTASTIC teia no runga i tetai nga taeake e maroiroi ana i te kai, akiaki e te okoko i ta raua au kai ua rakau.
PARANI UNITI MAORI
TUMU TAPURA: “AU ARATAKI” TAU 1, 2020
Ingoa o te pupu: TAVAKE Epetoma: 1-11
PUPU: 4-6 REVERA: L1, L2
ꞌĒNŪ: Reo Koreroreroʻang/Tātā/Mātakitaki Apii: Matariki Primary
(WHOLE MAORI LANGUAGE APPROACH)
Koronga Tumu [Specific Aim]: Kia mārama te tamariki i te aiteanga i te kupu “arataki”, e te au manako puapinga, te ka atui atu ki te tumu manako maata. [Help chn connect with their language]
Koronga Aruaru’ia [AO’s]
REO KORERO’ANGA
*Akarongoanga ki te Vaa Tuatua
Akarongo e te piri ki te uriurianga tuatua a te pupu rikiriki, me kare, pupu katoatoa.
Akarongo e te tuatua ki tetai uatu no te akataka i tana i marama.
*Akarongoanga ki te Tataanga
Akarongo e te ariu ki te manako maata o roto i tetai uatu tata’anga ma te akaaite I te reira ki tei tupu ki a ia.
Akarongo ki te au tataanga tuketuke, marama i te manako maata e te akakoro’anga o te reira tata’anga.
*Reo Tatau’anga Tua/Tatau’anga Nakirokiro
Iki e te tatau i tetai uatu tataanga no te inangaro e te kimi marama ou, tukatau I te tangaanga i te tutu, te takiato korero, te pa’anga reo e te poniki kia rauka mai te aiteanga, tamanako i te ka tupu e te akatano i tana uaorai tarevake.
Reo Tataanga
*Tataanga Akapapu
Tata akaueanga, akamarama’anga, tuatua papu, e te tua no runga i tetai angaanga tei tupu.
*Tataanga Atu Korero
Tata no runga I tetai uatu tumu manako, te marama aere mai ra I te iki i te reo e te paanga reo tano te ka taangaanga I roto I te au tataanga ‘atu tuketuke.
*Reo Matakitakianga
Ariu ki te aiteanga o te manako maata, akakite mai, akataka mai i te tu o te reo, te tu o te ata noo tamou, ata oriori i taangaangaia.
Reo Akaariarianga
Kapiti i te reo, te ata noo tamou e te ata oriori no te akariari au manako puapinga, tua na roto I te tavirianga ei teata, me kare neneianga.
Taangaanga I te reo e te ata noo tamou, me kare, ata oriori tau no te akaariari marama kimikimiia, manako maata, me kare, tua na roto I te taangaangaanga I te au raveraveanga tuketuke mei te teata taviri, tutu nenei, akatutu tua.
VAITOANGA/PAUNUꞌANGA KITE (FORMATIVE ASSESSMENT):
*Ākara ki te puāpiꞌi ma te akarongo meitaki ki te au mea tei uriuriꞌia.
*ꞌAkarongo meitaki ma te āru i te au ākaueꞌanga a te pūapiꞌ.
*Piri ki roto i te raveraveꞌanga āpiꞌi a te pupu rikiriki/ pupu mamaꞌata.
*Akakite mai e, koai ma ꞌuaāi te au Arataki i roto i te Ngutuꞌre, Āpii, Oire, Ipukarea.
*Nakiro i te rave i te au tuꞌanga āpii tātākitaꞌi tei ꞌakaueꞌia e te puapii kia rave te tamaiti, mei te au tuꞌanga karama, ākaariꞌanga/ꞌakapapaꞌanga tua (Profile) no tetai Arataki, etv.
*ꞌAkaāri i te tū umuumu e te tu mataora i roto i te au tuatau apiꞌi.
FORMATIVE
*Rave i te au tuꞌꞌanga peapa Tārēre tei ꞌakanoꞌoꞌia no runga i tetaꞌi tōpki.
AU APINGA TURUTURU:
· Au puka tua Maori aru na runga i te revera tatau o te tamariki.
· Au tiati tutu
· Teata akariari atui ki te tumu tapura
· Nuti peapa
· Vaa tuatua
· Roro Uira
TE AU IRINAKIANGA E TE TU TANGATA:
· Tu Akangateitei e te kauraro
· Tu Manako Papu
· Tu Taokotai
· Tu Takinga meitaki
· Tuatua Tika
· Tukuanga Tika Tau
· Tu Akakoromaki
· Tu Ngakau Aroa
ATUIANGA KI TE AU TUANGA APII PUAPINGA (Links to):
· Ingariti
· Taieni
· Totiera Taieni
· Apii Numero
· Tuanga Apii Oraanga
· Tuanga Kimi Puapinga
KORONGA UMUUMUIA [LO’S]:
REO KORERORERO’ANGA.
REVERA KOUA A
Kia rauka i te tamariki i te:
1. Akarongo meitaki ki tetai uatu vaa tuatua, ma te akakite mai i te au mea tei uriuriia.
REO TATAU’ANGA
1. Tatau/Akatangitangi meitaki i te au Vouvera, Te Au Ara Reta Maori, Te au Konitenena
2. Kapitipiti tangitangi mei runga mai I te Tiati Poniki no te maani kupu
3. Tatau ma te pa’u i tetai au uianga mei roto mai i tetai puka tua
REO TATAANGA
1. Tata i tetai au takiato korero potopoto
2. Tata i te aiteanga o tetai au kupu ki roto i te reo Ingariti/Maori
3. Oronga mai i tetai au kupu nomena e te verepa
REO MATAKITAKIANGA/AKAARIARIANGA
1. Toro e te tata i tetai tua poto no runga i tetai tutu no te akaariari ki te pupu katoa.
KORONGA UMUUMUIA [LO’S]:
REO KORERORERO’ANGA.
REVERA NU
Kia rauka i te tamariki i te:
1. Akarongo meitaki ki tetai uatu vaa tuatua, ma te akakite mai I te au mea tei uriuriia.
REO TATAU’ANGA
1. Tatau/Akatangitangi meitaki i te au Vouvera, Te Au Ara Reta Maori, Te au Konitenena
2. Kapitipiti tangitangi mei runga mai I te Tiati Poniki no te maani kupu
3. Tatau ma te pa’u i tetai au uianga mei roto mai i tetai puka tua
REO TATAANGA
1. Tata i tetai au takiato korero potopoto
2. Tata i te aiteanga o tetai au kupu ki roto i te reo Ingariti/Maori
3. Tata I tetai purua mama ua
REO MATAKITAKIANGA/AKAARIARIANGA
1. Toro e te tata i tetai tua poto no runga i tetai tutu
KORONGA UMUUMUIA [LO’S]:
REO KORERORERO’ANGA.
REVERA KOMOTO
Kia rauka i te tamariki i te:
1. Akarongo meitaki ki tetai uatu vaa tuatua, ma te akakite mai I te au mea tei uruuriia.
REO TATAU’ANGA
1. Tatau/Akatangitangi meitaki i te au Vouvera, Te Au Ara Reta Maori, Te au Konitenena
2. Kapitipiti tangitangi mei runga mai I te Tiati Poniki no te maani kupu
3. Tatau ma te pa’u i tetai au uianga mei roto mai i tetai puka tua
REO TATAANGA
1. Tata i tetai au takiato korero potopoto
2. Taangaanga i te au kupu akataka nomena i roto i te takiato korero
3. Tata i tetai purua mama ua
REO MATAKITAKIANGA/AKAARIARIANGA
1. Toro e te tata i tetai tua poto no runga i tetai tutu no te akaariari kit e pupu katoa
KORONGA UMUUMUIA [LO’S]:
REO KORERORERO’ANGA.
REVERA AKARI
Kia rauka i te tamariki i te:
1. Akarongo meitaki ki tetai uatu vaa tuatua, ma te akakite mai I te au mea tei uruuriia.
REO TATAU’ANGA
1. Tatau ma te tukatau tikai ki tona revera
2. Tua akaou mai i tetai tu’anga iti ua mei roto mai I te puka tua
3. Tatau ma te pa’u i tetai au uianga mei roto mai i tetai puka tua
REO TATAANGA
1. Tata i tetai parakaoa tua
2. Taangaanga i te au kupu akataka nomena i roto i tetai turanga tataanga tua
3. Parani e te tata I tetai tuatua/ karere akakitekite’anga
4. Tata I tetai purua akatumuia ki runga I tetai tumu manako
REO MATAKITAKIANGA/AKAARIARIANGA
1. Toro e te tata i tetai tua poto no runga i tetai tutu no te akaariari ki te katoatoa
AU ANGAANGA RAVERAVE: [Pupu Katoatoa]
Tetai au angaanga kia rave ua ia atu rai I te au epetoma:
-Amu /pe’e’/imene i tetai au amu mataora i mua ake ka akamata ei te apii I te tuatau o te Apii Maori.
-Tatau i te au Vouvera, Te Au Ara Reta Maori, Konitenena, Au Ra o te Epetoma, Au Marama o te Mataiti, etv.
-Kia rave putuputuia /apii putuputuia te au tuatua matauia i te tuatuaia i te au ra [Every day basic conversations]/phrases] mei te: Kia orana, pe’ea ua koe? Koai toou ingoa? E noo ana koe kiea?, etv.
-Oronga i tetai au kupu tāēē[Spelling], na te tamariki. Oronga katoa i te au angaanga raverave tei atui atu ki teia tu’anga apii.
Akatu’era’anga:
-Uriuri manako ki te tamariki no runga i te tumu manako, “Arataki”, [I roto i te Peu e te Akono’anga Maori]. Akamarama ki te tamariki, eaa i anoanoia ei kia marama ratou i te puapinga e te ‘o’onu’anga o teia tumu manako.
-Tatau i tetai tua poto ua me kore ra, tetai tata’anga poto tei atui atu ki te tumu tapura. Uriuri manako ki te tamariki no runga I te reira. Tata I te au manako o te tamariki ki runga I te papa tata.
Tu’anga Karama
-Au Kupu Ou-Tata i te au kupu puapinga/au kupu ou, tei kore te tamariki i marama i te aiteanga, ki runga i te papa tata. Taangaanga i te tikitinari no te kimi marama. Tata katoa i te aiteanga o teia au kupu ki roto i te reo Ingariti.
Tatau’anga ki te pupu katoa [Shared Reading]
-Tatau i tetai tua Maori ki te tamariki e oti, uriuri i te au tu’anga mamaata mei roto mai i te puka tua.
-Au kupu ou: Kiriti mai i te au kupu mei roto mai i te puka tua, ngata i te tamariki i te marama, uri ki roto i te reo Ingariti.
-Oronga i te au uianga mei roto mai i te puka tua, e kia paupau te tamariki I teia au uianga nei i te akaari mai e, kua marama ratou i te au mea tei tatauia.
Tatau ki roto i te au pupu rikiriki [Guided Reading]
-Oronga i te au puka tua Maori mei a Pipiri Ma,
me kore ra, tetai uatu puka tua tei tau ki te revera tatau o te tamariki, ei tatau’anga.
-Timata te tamariki i te pa’upa’u i te au ui’anga mei roto mai I te puka tua [penei, e 5/7uianga].
-Rave mei te 2/3 au tu’anga apii raveraveanga takake atu mei roto mai I te puka tua.
REVERA KOUA
Raverave’anga [Independent Task]
Oronga i te akapapa’anga kupu tāēē no teia epetoma, āru na runga I te revera o te tamariki.
Tu’anga Karama- Aite’anga Kupu
-Uri i tetai atu au kupu Maori tei kiriti ia mai mei roto mai i tetai puka tua, uri ki roto I te reo Ingariti, me kore ra, tetai uatu kupu Maori tei atui atu ki te tumu tapura.
-Tata i tetai takiato korero no teia au kupu.
-Akatano [Match] I te kupu ki tona aiteanga.
-Pere Kupu [Bingo]
Tu’ANGA TATA
Angaanga Raverave:
-Taangaanga i te Tiati Poniki no te ‘anga kupu, ma te kapitipiti I tetai au tangitangi no te maani kupu.
-Tata I tetai takiato korero no teia au kupu.
-Tata I tetai au takiato korero mei roto mai I te au ara reta VOUVERA: A E I O U, me kore ra, Te AU Ara Reta Maori. Tetai akra’anga:
A –arataki
E – enua
I –irinaki
O –oronga
U - upoko
-Tata i te aiteanga o teia au kupu ki rotoi te reo Ingariti.
Tata Tua
-Tata te tamariki I tetai au takiato korero no tetai au kupu ta te puapii ka oronga mai.
-Tata I tetai parakaoa tua poto ua tei turuia e tetai tutu.
-Iki te tamariki I tetai topiki no te tata tua, me kore ra, topiki ta te pupu I iki mai no te tata tua.
*Tetai tu’anga puapinga kia akamanakoia, e kia apii ia; [Kare teia revera e anoanoia kia parani I ta ratou tua, kare e rauka].
Parani’anga I te tua I mua ake ka tata ei I te tua.
-Kia taangaangaia te au uianga puapinga I roto I te tuatau tataanga mei te: Inaea? Eaa? Koai? Kiea? I akapeea?
-Parani
-Akamata I te tata I te tataanga mua
-Tata ma te akameitaki atu I tana [tamaiti] tua, taangaanga I tetai nga kupu akataka nomena.
-Tatau akaou I te tua ma te akatanotano I te tuanga karama [Au akairo tuatua-punctuation marks], mei te reta maata e te periota.
-Tata I te tataanga pāpu [final copy], no te tatau atu anga ki te pupu.
*Kia apii katoa ia teia au tuanga;
Nomena, verepa, akataka nomena, etv.
Tata’anga Tuatua/Karere Akakitekite’anga.
Koronga umuumuia:
Kia rauka I te tamariki I te:
Tata I te ‘atu i tetai karere akakitekite’anga, māmā ua.
-Uriuri manako ki te tamariki no runga I teia tu’anga apii. Akamarama te puapii i te aiteanga o teia tuanga apii:
*Tetai nga uianga puapinga kia ui ia:
-Eaa te aiteanga o te tuatua:,Karere /Tuatua Akakitekite’anga?
-Eaa te akakoro’anga o te Tuatua/Karere Akakitekite’anga
-E kite ia ana te au Tuatua/Karere Akakitekite’anga kiea?[tivi, nuiti peapa]
-Koai te rave ana I teia au mea?
-Uriuri manko ki te tamariki no runga I teia tu’anga apii.
-Oronga I tetai akapapa’anga kupu tei ātui atu ki teia tua’anga apii. Tata I te aiteanga ki roto I te reo Ingariti.
Tetai akaraanga no te tata Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
OKOOKO’ANGA MAMA
KIEA? Ki konei i te aretoa o te Raro Mart i Avarua nei.
Aea? Varaire ra 24 no Me
Ora? Ora 9 i te popongi ki te ora 6 i te aiai.
Ka kite!
*Ka tau katoa teia tu’anga apii kia raveia ki roto i te au pupu rikiriki.
Tata ‘’Atu’anga [Poetic Writing]
Tata Atu Purua
Koronga Umuumia:
Kia rauka I te tamariki I te:
*Tata i tetai purua poto ua no runga I tetai uatu topiki ta te pupu i iki mai.
*Kia rauka katoa I te tamariki I te āru I te takainga no te tata purua.
*Kare e anoanoia te tamariki kia maani I tetai parani, no te mea kare e rauka I teia revera tamariki I te rave i te reira. Na te puapii e oronga I tetai akaraanga no te tata purua. Penei, kia akamata ki te purua, AGROSTIC, āru na runga I te au akapapaanga reta o te kupu:
Akaraanga Mua:
A – arataki
R –rongonui
A –‘au
T – toa
A –akono
K – karape
I – inangaroia
-Tata I te kupu Ingariti no teia au kupu.
Te rua o te akara’anga:
Toku Arataki
Toku papa
Papa meitaki
Papa māru
Papa ōronga
Toku Arataki
REVERA NU
[Kia aru rai i te parani a te revera Koua, mari ua, kia apai mai i te au tu’nga kite karape raveraveanga ki runga.]
-Kia orongaia tetai au kupu tāēē [Spelling] na nga pupu i te au epetoma tatakitai.
Tu’anga Tatau
Tatau’anga ki te pupu katoatoa [Shared Rdg]:
-Iki te puapii i tetai puka tua tau no teia tu’anga tatau a te pupu. Uriuri manako ki te pupu no runga i te au tu’anga mamaata o te tua.
Raverave’anga:
Uiuianga/Paupau’anga:
-Oronga te puapii i tetai au uianga mei roto mai i te puka tua, e kia paupau te tamariki I teia au uianga. Penei e 5/7 au uianga.
-Torō I tetai tutu e te tua poto no runga I tetai tu’anga iti ua mei roto mai I tetai uatu tua tei tatauia.
Tu’anga Karama:
-Kiriti mai te puapii I tetai au kupu ngatāia e te tamariki I te marama mei roto mai I te puka tua, e kia timata I te tata I te kupu Ingariti no te reira au kupu.
-Tata I tetai au takiato korero poto ua no te reira, penei e rua takiato korero no te kupu okotai.
Akaraanga:
-tangata –E tangata aroa a Tama.
- E tangata maroiroi a Tama.
Tu’anga Karama:
-Kia apii katoa ia te au tu’anga karama mei te:
Nomena, Piri Nomena, Verepa, Piri Verepa, Akataka Nomena, Kupu Perepotitio, Au Kupu Opotiti/Patoi, Au Kupu Aiteite te Aiteanga, Akairo tuatua: Reta Maata, Periota, e te Koma.
Tata Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
-Uriuri manako ki te tamariki no runga i te topiki: Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga, kia akamārama te puapii i te aite’anga o teia.
-Tiritiri manako [Brainstorm], no runga I te tumu manako maata.
-Akamārama i te akakoro’anga/ puapinga o te Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga.
Tetai akara’anga no te Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
Okookoanga Māmā
Kiea? Ki konei i te aretoa o te Raromart
Aea? Varaire ra 31 no Me
Ora? Ora 9 ki te ora 6 i te aiai
Ka kite ia kotou ki konei i te Raro Mart!
Tata ‘Atu’anga [Poetic Writing]
Tata ‘Atu Purua
Koronga kia rauka:
Kia rauka i te tamariki i te tata i tetai purua māmā ua.
Akara’anga Mua [Acrostic]:
A – aroa [loving]
R – rongonui [famous]
A – akaaka [humble]
T –toa [warrior]
A – akono [caring]
K – kite [smart]
I – irinaki’ia
Te rua o te akara’anga, tā’anga’anga’anga i te au kupu akataka nomena.
Toku Taeake
Tamatoa
Taeake aroa
Taeake marū
Taeake māroiroi
Taeake tauturu
Toku taeake
REVERA KOMOTO
[Kia āru rai I te parani o te revera o runga nei, māri ua, kia apai mai i te au tu’anga o te au kite karape raverave’anga ki runga].
-Kia orongaia tetai au kupu tāēē [Spelling] na nga pupu i te au epetoma tatakitai. Penei, e 10-12 au kupu, ātui ki te tumu manako maata. Vāvā’I ki roto i te au pupu.
Tu’anga Tatau
Tatau’anga ki te pupu katoatoa [Shared Rdg]:
-Iki te puapii i tetai puka tua tau no teia tu’anga tatau a te pupu. Uriuri manako ki te pupu no runga i te au tu’anga mamaata o te tua.
Raverave’anga:
Uiuianga/Paupau’anga:
-Oronga te puapii i tetai au uianga mei roto mai i te puka tua, e kia paupau te tamariki I teia au uianga. Penei e 5/7 au uianga.
-Torō I tetai tutu e te tua poto no runga I tetai tu’anga iti ua mei roto mai I tetai uatu tua tei tatauia.
-Timata tetai o te tamariki i te tua akaou i te tua, i tana i mārama.
Tu’anga Karama:
-Kiriti mai te puapii I tetai au kupu ngatāia e te tamariki I te marama mei roto mai I te puka tua, e kia timata I te tata I te kupu Ingariti no te reira au kupu.
-Tata I tetai au takiato korero poto ua no te reira, penei e rua/3 takiato korero no te kupu okotai.
Akaraanga:
-tangata – E tangata Ārāpia a Tama.
- E tangata maroiroi a Tama.
- E tangata marū a Tama
Tu’anga Karama:
-Kia apii katoa ia te au tu’anga karama mei te:
Nomena, Piri Nomena, Verepa, Piri Verepa, Akataka Nomena, Kupu Perepotitio, Au Kupu Opotiti/Patoi, Au Kupu Aiteite te Aiteanga, Akairo tuatua: Reta Maata, Periota, Koma, au kupu akaaite’anga tuatua [similes].
Tatau ki roto i te au pupu rikiriki [Guided Reading]
-Oronga i te au puka tua Maori mei a Pipiri Ma,
me kore ra, tetai uatu puka tua tei tau ki te revera tatau o te tamariki, ei tatau’anga.
-Timata te tamariki i te pa’upa’u i te au ui’anga mei roto mai I te puka tua [penei, e 5/7uianga].
-Rave mei te 2/3 apii raveraveanga takake atu mei roto mai I te puka tua.
Akatūtū’anga [Akaariari’anga]
Ōronga i tetai tuatau no te pupu kia akatūtū I tetai tua tei mataoraia e te tamariki I te akarongo.
Tetai akara’anga:
“Te Vaka o Ru” [Puka Pipiri Ma]
-Oronga i te au irava tatau tua a te tamariki. Akanoo i tetai tuatau no te apiipii’anga a te pupu i te tua. Penei, kia akari’ia atu teia tua ki tetai nga pupu ke mai.
Tata Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
-Uriuri manako ki te tamariki no runga i te topiki: Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga, kia akamārama te puapii i te aite’anga o teia.
-Tiritiri manako [Brainstorm], no runga I te tumu manako maata.
-Akamārama i te akakoro’anga/ puapinga o te Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga.
Tetai akara’anga no te Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
Okookoanga Māmā
Kiea? Ki konei i te aretoa o te Raromart
Aea? Varaire ra 31 no Me
Ora? Ora 9 ki te ora 6 i te aiai
Teia te au apinga kangakanga na te tamariki, tano meitaki ei apinga aroa naau e mama e papa kit e anau tamariki no teia tuatau Kiritimiti.
Ka kite ia kotou ki konei i te Raro Mart!
Tata ‘Atu’anga [Poetic Writing]
Tata ‘Atu Purua
Koronga kia rauka:
Kia rauka i te tamariki i te tata i tetai purua māmā ua.
Akara’anga Mua [Acrostic]:
A – aroa [loving]
R – rongonui [famous]
A – akaaka [humble]
T –toa [warrior]
A – akono [caring]
K – kite [smart]
I – irinaki’ia
Te rua o te akara’anga, tā’anga’anga’anga i te au kupu akataka nomena.
Toku Taeake
Tamatoa
Taeake aroa
Taeake marū
Taeake māroiroi
Taeake tauturu
Toku taeake
REVERA AKARI
[Kia āru rai I te parani o te revera o runga nei, māri ua, kia apai mai i te au tu’anga o te au kite karape raverave’anga ki runga].
-Kia orongaia tetai au kupu tāēē [Spelling] na nga pupu i te au epetoma tatakitai. Penei, e 10-12 au kupu, ātui ki te tumu manako maata. Vāvā’I ki roto i te au pupu.
Tu’anga Tatau
Tatau’anga ki te pupu katoatoa [Shared Rdg]:
-Iki te puapii i tetai puka tua tau no teia tu’anga tatau a te pupu. Uriuri manako ki te pupu no runga i te au tu’anga mamaata o te tua.
Raverave’anga:
Uiuianga/Paupau’anga:
-Oronga te puapii i tetai au uianga mei roto mai i te puka tua, e kia paupau te tamariki I teia au uianga. Penei e 7/10 au uianga.
-Torō I tetai tutu e te tua poto no runga I tetai tu’anga iti ua mei roto mai I tetai uatu tua tei tatauia.
-Timata tetai o te tamariki i te tua akaou i te tua, i tana i mārama.
Tu’anga Karama:
-Kiriti mai te puapii I tetai au kupu ngatāia e te tamariki I te marama mei roto mai i te puka tua, e kia timata te tamariki i te tata i te kupu Ingariti no te reira au kupu.
-Tata i tetai au takiato korero poto ua no te reira, penei e rua/3 takiato korero no te kupu okotai.
Akaraanga:
-tangata – E tangata Ārāpia a Tama.
- E tangata maroiroi a Tama.
- E tangata marū a Tama
Tu’anga Karama:
-Kia apii katoa ia te au tu’anga karama mei te:
Nomena, Piri Nomena, Verepa, Piri Verepa, Akataka Nomena, Kupu Perepotitio, Au Kupu Opotiti/Patoi, Au Kupu Aiteite te Aiteanga, Akairo tuatua: Reta Maata, Periota, Koma, au kupu akaaite’anga tuatua [similes].
Tatau ki roto i te au pupu rikiriki [Guided Reading]
-Oronga i te au puka tua Maori mei a Pipiri Ma,
me kore ra, tetai uatu puka tua tei tau ki te revera tatau o te tamariki, ei tatau’anga.
-Timata te tamariki i te pa’upa’u i te au ui’anga mei roto mai I te puka tua [penei, e 7/10 au uianga].
-Rave mei te 2/3 apii raveraveanga takake atu mei roto mai I te puka tua.
Akatūtū’anga [Akaariari’anga]
Ōronga i tetai tuatau no te pupu kia akatūtū I tetai tua tei mataoraia e te tamariki I te akarongo.
Tetai akara’anga:
“Te Toa ko Aupopo” [Puka Pipiri Ma]
-Oronga i te au irava tatau tua a te tamariki. Akanoo i tetai tuatau no te apiipii’anga a te pupu i te tua. Penei, kia akari’ia atu teia tua ki tetai nga pupu ke mai.
Tata Tua
-Tata te tamariki I tetai au takiato korero no tetai au kupu ta te puapii ka oronga mai.
-Tata I tetai parakaoa tua poto ua tei turuia e tetai tutu.
-Iki te tamariki I tetai topiki no te tata tua, me kore ra, topiki ta te pupu I iki mai no te tata tua.
*Tetai tu’anga puapinga kia akamanakoia, e kia apii ia;
Parani’anga I te tua I mua ake ka tata ei I te tua.
-Kia taangaangaia te au uianga puapinga I roto I te tuatau tataanga mei te: Inaea? Eaa? Koai? Kiea? I akapeea?
-Parani
-Akamata I te tata I te tataanga mua
-Tata ma te akameitaki atu I tana [tamaiti] tua, taangaanga I tetai nga kupu akataka nomena.
-Tatau akaou I te tua ma te akatanotano I te tuanga karama [Au akairo tuatua-punctuation marks], mei te reta maata e te periota.
-Tata I te tataanga pāpu [final copy], no te tatau atu anga ki te pupu.
Tata Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
-Uriuri manako ki te tamariki no runga i te topiki: Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga, kia akamārama te puapii i te aite’anga o teia.
-Tiritiri manako [Brainstorm], no runga I te tumu manako maata.
-Akamārama i te akakoro’anga/ puapinga o te Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga.
Tetai akara’anga no te Au Tuatua/Karere Akakitekite’anga:
Okookoanga Māmā
Kiea? Ki konei i te aretoa o te Raromart
Aea? Maanakai ra 25 no Me
Ora? Ora 9 ki te ora 6 i te aiai
Teia te au apinga kangakanga na te tamariki, tano meitaki ei apinga aroa naau e mama e papa, ki te tamariki i teia tuatau Kiritimiti.
Ka kite ia kotou ki konei i te Raro Mart
*Oronga i tetai nga uianga no runga i teia
Tata ‘Atu’anga [Poetic Writing]
Tata ‘Atu Purua
Koronga kia rauka:
Kia rauka i te tamariki i te tata i tetai purua māmā ua.
Akara’anga Mua [Acrostic]:
A – aroa [loving]
R – rongonui [famous]
A – akaaka [humble]
T –toa [warrior]
A – akono [caring]
K – kite [smart]
I – irinaki’ia
Te rua o te akara’anga, tā’anga’anga’anga i te au kupu akataka nomena.
Toku Taeake
Tamatoa
Taeake aroa
Taeake marū
Taeake māroiroi
Taeake tauturu
Toku taeake
PARANI APII MAORI 1 (Lesson Plan 1) L2 Speakers
PUAPII: PUPU: 8-9
TUATAU APII’ANGA (Duration): 1 session (Micro teaching)
TUMU TAPURA: Au Arataki
TOPIKI: ARATAKI NGUTUARE
KORONGA ARUARUIA (Objectives):
1. Kia kite e kia marama te tamariki i te puapinga e koai ma nga arataki i roto i te ngutuare.
KORONGA UMUUMUIA KIA RAUKA (Learning Outcomes):
I te openga o teia tuanga apii, Ka rauka I te tamariki I te:
1. Akakitekite mai (describe) I te turanga e te au apainga (roles and responsibilities) a nga metua, i roto i te ngutuare.
AU ANGAANGA RAVERAVE (Learning Activities):
1. Ka akaari te tai tua ma te taangaanga i te au apinga kanga’kanga ki mua i te tamariki (teacher modelling)
2. Akaari tutu ma te tā ingoa (Name). Tapiri ki runga i te papa tātā.
3. Akaari te Puapi’i i te tiāti kupu (vocabulary) kite tamariki ma te uriuri atu no runga i te reira
AU PAKAU TAUTURU APII (Teaching resources):
· Apinga akatutu tangata (Characters)
· Au tutu tapiri
· Tiāti
AU RAVENGA NO TE VAITOANGA KITE (FORMATIVE Assessment)
1. Akakitekite mai te au angaanga a te Metua Tane, Metua Vaine e te tamariki I roto I te ngutuare.
PAUNUANGA NA TE PUAPII (Evaluation):
PARANI APII MAORI 1 (Lesson Plan 2)L1& L2 Speakers
PUAPII: Andrew Vaine PUPU: 4-6
TUATAU APII’ANGA (Duration): 1 session (Micro teaching)
TUMU TAPURA: Au Arataki
TOPIKI: ARATAKI NGUTUARE
KORONGA ARUARUIA (Objectives):
1.0/ Kia kite e kia marama te tamariki Ea’a te: / i te:
· Arataki
· Au arataki tuketuke
· Au tu o te Arataki
· Au angaanga tukeke a teia tangata e arataki
· Puapinga e ko’ai ma nga arataki i roto i te ngutuare
KORONGA UMUUMUIA KIA RAUKA (Learning Outcomes):
1/ Arataki 2/ Arataki tukeke (te ngutuare, kavamani, te aronga pitiniti 3/ Ko ‘ai ma
4/ Te tu Arataki tukeke ( Meitaki - Kikino) (inangaro – inangarokore)
5/ Ko ‘ai i reira te Arataki i roto i te ngutuare?.
AU ANGAANGA RAVERAVE (Learning Activities):
1. Akaari’anga manako na roto I te rave’anga kangakanga (games)
· Blindfolded person lead by someone ( good leader/ not a good leader)
· Te au Arataki
· Brainstorming ( Te au Arataki ta te tamariki ka rauka I te oronga mai
2/ /Akaari tutu papa’anga no tetai ngutuare tangata.(simple geneology)
Papa’anga o Taio 1/ Ko ai nga Arataki? E a’a te tumu? (maramarama ua)
2/ Me kare ake a papa, ko’ai I reira te Arataki?
3/ Me kore ake a mama, ko’ai I reira te Arataki o te ngutuare?
4/ Tama mua / Te rua o te tama
5/ Nuclear family ( ngutuare tangata tika ua teia)
2. Akaari te Puapi’i i te tiāti kupu (vocabulary) kite tamariki ma te uriuri atu no runga i te reira (Ta ‘anga’anga I te tiati o te ngutuare tangata o Taio.
Arataki
Ngutuare Oire Kavamani Akono’anga Apii
Kaikai korero
Brainstorming
Au kupu o te Ngutuare tangata:
- Tupuna tane - Tupuna vaine - tamaiti - tamaine -metua tane – metua vaine - tama tane - tama vaine -akaaere – Arataki
AU PAKAU TAUTURU APII (Teaching resources):
· Leader / Leading game
· Arataki - Brainstorming
· Apinga akatutu tangata (Characters) “ Storyboarding “Moenoa e Tipi”
· Au tutu tapiri / Tatau Puka : (Toku ra maata – Mariana Mataio)
· Tiāti - Te akapapa’anga kupu ngutuare.
AU RAVENGA NO TE VAITOANGA KITE (FORMATIVE Assessment)
1. Akakitekite mai te au angaanga a te Metua Tane, Metua Vaine e te tamariki I roto I te ngutuare. (Akara akaou I te storyboarding “Moenoa e Tipi” Uriuri tuatua
2. Akara I te au tutu e tetai au raverave’anga tei raveia e te au tamariki. Kia uriuri I te manako tei akakite’ia I runga I ta te tamariki I rave mai.
Tata’ia e Andrew Vaine ______________________________
Akarakara akaou’anga: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Arataki: Ea’a te au manako tei rauka mai I te tamariki
Ea’a te au manako ka anoano’ia kia akameitaki ia.
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PARANI POTO 3 (Lesson Plan 3)
Papa Tua no runga i te arataki i te ngutuare. Ka tano teia no te parani poto 1 (lesson plan 1)
TE PARANI EPETOMA A TE PUPU TAVAKE
Tau 1: PARANI APII NO TE EPETOMA 4 23-27 no Mati 2020 (2)
Pupu 6: Apii Runanga
Manako Maata: ARATAKI – Ngutuare Tangata
Tuata Tua’anga Anga’anga
Monite
23/03
Ruirua
24/03
Ruitoru
25/03
Paraparau
26/03
Varaire
27/03
FriKoronga Umuumu’ia: ( LO’s: )
1. Kia Akakite mai e, Ko’ai ma te au Arataki i roto i te ngutuare:
2. Kia Akakite mai i te au angaanga (roles and responsibilities) i roto i te ngutuare.
3. Kia akaari mai i te au tu tuketuke i rotopu i te tamariki e te metua, i roto i te ngutuare. 10- 15 mins
Va’a koperepere e te
Tata Muteki
Va’a koperepere
Te au ‘anga’anga a teia au Arataki
.(roles & responsibilities)
· Ka kapikipiki te puapii i tetai au angaanga e rave ia ana i roto i te ngutuare
· – Ka akakite mai te tamariki i te tangata e na te reira Arataki e rave ana i te reira anganga i roto i te ngutuare e ea’a te tumu‘anga i tona manako
Ø Pu’a kaka’u
Ø Tanu taro
Ø ‘anga’anga moni
Tunu pani tiopu
Tata Muteki
· Iki I tana uaorai tumu tapura no te tua
· Tata ma te kore e tukutuku.
· Te au karape kia akara’ia I roto I te tata’anga o te tua.
- Reta ma’ata me akamata te tua
- Arataki (ingoa)
Va’a Koperepere
Kia akatutu te tamariki i teta’i au akatutu’anga no runga i to ratou au Arataki i roto i to ratou ngutuare.(skit)
· Ko papa, mama e rua tamariki
· Ko papa e toru tamariki
Ko vouvou vaine e toru tamariki
Tata Muteki
· Tatau I te ua o te Ruirua
· Tare, e’ia takiato I te katoatoa I tata’ia
· Tata e rua akaou takiato ou
· Tare e ‘ia tangata I roto I te tua.
· Akaoti I teia nga takiato
- Ko ___ to roto I te tua
- Ko __ teta’I I roto I te tua
Va’a Koperepere
- Imene I tetai imene no tetai Arataki taau I kite.
- Anga mai I tetai tua poto ua naau.
- Ta ‘anga’anga I tetai tutu.
Tatau Nakirokiro
Puka tua Ma’atama’ata: Blown up book / Me kore / Tuku i te puka tua ki runga I te (powerpoint) te tua kia tatau kapiti te katoatoa
- Upoko o te tua. – tatau ma te tukutuku manako kia marama te tamariki
- AU KUPU TUMU (KEY WORDS)- kimi I te aite’anga o teia au kupu – anga I tetai takiato no ratou.
- Tatau kapiti parakarava, I te taime okotai – uiui uianga/ Paupau I te uianga. Kia na reira e oti uatu te tua
- Tatau akaou no te tiki’anga I te marama o te tamariki no runga I te aite’anga e te tatau’anga o te tua.
Au ‘anga’anga a te au pupu
-kupu tumu o te tua
Tata takiato
Anga purua (Arataki)
Reo Imene no te purua taau I maani.
L1 .1/ Ko’i ma te tata I te au kupu tumu tei tuatua’ia I mua ana. Anga e tai takiato no te kupu okotai.
L2.1/ Pa’upa’u I te au uianga tei oronga’ia
L3.1/ Anga e 4 raini tua poto (purua)Apii I toou taeake I taau purua.
L4.1/ Anga I tetai reo imene no tetai purua poto.
TE AU APINGA TAANGAANGA - (Resources)
MAANIANGA I TETAI PAPA TUA NO RUNGA I TE LESSON MUA.
Au tutu o te au arataki i runga i te power point.
(inara, kare e rauka i te upload i te powerpoint)
Te au peata maata tamou i runga i te papa tata.