Kako bismo na vidljiv i zanimljiv način predstavili Erasmus+ aktivnosti naše škole, uredili smo Erasmus kutak – prostor posvećen europskim iskustvima, međunarodnoj suradnji i učenju izvan granica učionice.

U novouređenom kutku svoje su mjesto pronašle zastave europskih država te razglednice iz zemalja koje smo posjetili tijekom prošle školske godine u sklopu Erasmus+ mobilnosti. Svaka od njih čuva uspomenu na neko novo mjesto, iskustvo, susret i stečeno znanje, a zajedno nas podsjećaju na mogućnosti koje nam pruža europska suradnja.

Erasmus kutak ubuduće će biti i mjesto informiranja o Erasmus+ programu, nadolazećim aktivnostima, mobilnostima i drugim događajima povezanima s našim projektima.

Osim toga, u prostoru škole postavili smo i četiri plakata posvećena našim dosad provedenim Erasmus+ projektima. Na njima se mogu pronaći fotografije i informacije o zemljama koje smo posjetili i aktivnostima u kojima smo sudjelovali.

Želja nam je da ovaj prostor bude trajni podsjetnik na sve što smo dosad ostvarili, ali i poticaj za nova iskustva, poznanstva i prilike za učenje.

Učiteljica Nikolina Vidović

Učenici 2. a razreda proveli su zanimljiv i sadržajan nastavni dan na otvorenom, učeći i istražujući prirodu u jesenskom ruhu. Nastavu su osmislile i provele školska pedagoginja i knjižničarka, oslanjajući se na načela šumske pedagogije koja potiče učenje iskustvom, istraživanje, kreativnost i neposredan kontakt s prirodom.

Ideje i načela ovakvog pristupa učenju primijenjene su i zahvaljujući sudjelovanju pedagoginja i knjižničarke u Erasmus+ projektu koji omogućuje stručno usavršavanje djelatnika, razmjenu iskustava i upoznavanje inovativnih metoda poučavanja. Stečena znanja i iskustva tako se prenose u svakodnevni rad škole, a najveću korist od novih pristupa imaju upravo naši učenici.

Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti povezani su sadržaji Hrvatskoga jezika, Matematike, Prirode i društva te Likovne kulture, a jesenske teme obrađene su u skladu s predmetnim kurikulumima. Učenici su promatrali prirodu, rješavali zadatke, razvijali svoju kreativnost i učili suradnjom, koristeći prirodno okruženje kao poticaj za nova znanja i iskustva.

Dan je bio ispunjen učenjem, igrom, druženjem i slobodnim vremenom za djecu. Odlična atmosfera, dobro osmišljene aktivnosti i kvalitetna organizacija omogućili su učenicima da nastavu dožive na drugačiji, zanimljiv i opušten način.

Ovakav oblik učenja pokazao je koliko priroda može biti poticajno okruženje za stjecanje znanja, razvoj samostalnosti i jačanje međusobnih odnosa. Učenici su se u školu vratili obogaćeni novim iskustvima, lijepim uspomenama i još većom znatiželjom za svijet koji ih okružuje.

Sudjelovanjem u Erasmus+ projektu naša škola nastavlja razvijati nove ideje i unaprjeđivati odgojno-obrazovni rad, stvarajući prilike za učenje koje nadilazi granice učionice.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

Pedagoginje i knjižničarka održale su radionicu na temu šumske pedagogije tijekom koje su podijelile iskustva s Erasmus+ putovanja i predstavile teorijske osnove učenja u prirodi. Istaknute su brojne koristi šumske pedagogije, poput poticanja kreativnosti, samostalnosti, suradnje i istraživačkog duha te razvoja ekološke svijesti i odgovornog odnosa prema prirodi. Boravak u prirodnom okruženju pridonosi dobrobiti učenika, potiče kretanje, učenje iskustvom i razvoj socijalnih vještina.

Poseban naglasak stavljen je na primjere dobre prakse iz Slovenije te mogućnosti primjene šumske pedagogije u organizaciji rada naše škole. Sudionici su kroz konkretne vježbe i zadatke upoznali različite načine učenja i poučavanja na otvorenom, a radionica je završila kreativnom izradom land arta – umjetničkih radova od prirodnih materijala. Radionica je pružila nove ideje i inspiraciju za obogaćivanje nastave učenjem u prirodi, kroz istraživanje, stvaranje i neposredno iskustvo.

Knjižničarka Ivančica Otmačić

U sklopu Erasmus+ projekta u kojem naša škola sudjeluje, članice školskoga tima knjižničarka Ivančica Otmačić i pedagoginja Željka Ceglec zajedno s 12 učenika provele su međugeneracijsku aktivnost u ustanovi Senium, domu za osobe treće životne dobi, povodom Međunarodnog dana starijih osoba. Aktivnost je osmišljena kao primjer primjene novostečenih znanja i iskustava stečenih kroz prethodne Erasmus+ aktivnosti, s posebnim naglaskom na šumsku pedagogiju, inkluzivnost, aktivno sudjelovanje i brigu o društveno osjetljivim i potencijalno izoliranim skupinama.

Središnji dio aktivnosti bila je likovna radionica u kojoj su učenici i korisnici doma izrađivali likove životinja koristeći prirodne materijale. Aktivnost je uključivala elemente šumske pedagogije: neposredan kontakt s prirodnim materijalima, istraživanje njihovih tekstura i oblika, razvoj kreativnog mišljenja, senzomotoričku stimulaciju te povezivanje učenja s iskustvom i stvarnim okruženjem. Korištenje prirodnih materijala omogućilo je istodobno aktiviranje različitih osjetilnih podražaja i prilagodbu zadataka individualnim mogućnostima sudionika.

U okviru susreta održan je i kratak glazbeno-scenski program, uz gitaru, pjesmu i humor, nakon čega su organizirane različite igre i natjecanja. Poseban naglasak stavljen je na poticanje kretanja i motoričke aktivnosti starijih osoba, uz uvažavanje njihovih različitih fizičkih mogućnosti i ograničenja. Aktivnosti su bile strukturirane tako da omogućuju sudjelovanje svih sudionika, čime se poticala socijalna uključenost, osjećaj pripadnosti i međusobna podrška.

Aktivnost predstavlja primjer transfera i praktične primjene znanja stečenih kroz Erasmus+ mobilnosti i projektne aktivnosti. Posebno se ističe primjena principa iskustvenog i neformalnog učenja, šumske pedagogije i inkluzivnih metoda rada u novom društvenom kontekstu. Istodobno, aktivnost doprinosi razvoju empatije, socijalnih i komunikacijskih kompetencija učenika te osvješćivanju važnosti aktivnog uključivanja starijih osoba u društveni život. Na taj se način ostvaruju temeljne vrijednosti Erasmus+ programa povezane s inkluzijom, aktivnim građanstvom, međugeneracijskom suradnjom, društvenom uključenošću i prijenosom stečenih kompetencija u lokalnu zajednicu.

Stručna suradnica - knjižničarka Ivančica Otmačić

Dana 31. kolovoza 2026. učiteljica Ivona Vrančić održala je za djelatnike škole radionicu „Umjetna inteligencija i projektno učenje”, usmjerenu na praktičnu primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom radu učitelja. Kroz konkretne primjere i vlastiti rad sudionici su istraživali kako im UI može pomoći u osmišljavanju projektne nastave, pripremi aktivnosti i izradi materijala za učenike.

Poseban naglasak stavljen je na kvalitetno oblikovanje upita. Učitelji su, polazeći od vlastitih predmeta i razreda, osmislili projektne zadatke, razradili ih kroz osam nastavnih sati te promišljali o tome kako UI može biti podrška učenicima tijekom istraživanja, suradnje i izrade završnog proizvoda.

Jedan od zanimljivijih dijelova radionice bila je mogućnost prilagodbe nastavnih sadržaja različitim potrebama učenika. Učitelji su mogli vidjeti kako se postojeći zadaci i materijali mogu prilagoditi učenicima kojima je potrebna dodatna podrška te kako im pritom omogućiti da ostvare zadane ciljeve učenja.

Tijekom radionice isticala se i važnost kritičkog odnosa prema sadržajima koje generira umjetna inteligencija. Uloga učitelja i dalje je ključna. Potrebno je procijeniti dobivene sadržaje, provjeriti informacije te odlučiti kako i kada ih smisleno koristiti.

U završnom dijelu radionice polaznici su se upoznali s mogućnostima izrade konkretnih nastavnih materijala uz pomoć različitih AI alata. Za lakšu primjenu naučenog pripremljena je online stranica s gotovim upitima koje učitelji mogu jednostavno kopirati, prilagoditi i koristiti u vlastitom radu.

Radionica je bila prilika za one koji se dosad nisu često susretali s umjetnom inteligencijom da je isprobaju, upoznaju njezine mogućnosti, ali i uoče njezina ograničenja. Iako može ponuditi brojne ideje i olakšati različite dijelove učiteljskog posla, važno joj je pristupati promišljeno, kritički i s dozom opreza. Umjetnu inteligenciju trebamo promatrati kao alat koji nam može pomoći u ostvarivanju ciljeva, a ne kao cilj sam po sebi.

Učiteljica Ivona Vrančić

U skladu s jednim od ciljeva našeg Erasmus+ projekta – poboljšanjem eko-dimenzije škole i podizanjem ekološke svijesti – ove smo godine odlučili napraviti malen, ali simboličan korak prema zelenijoj budućnosti. 

Na prijedlog učiteljice Andreje Vlahović Gabriša, ujedno i koordinatorice našeg Erasmus+ projekta, ove smo godine tradicionalne bukete cvijeća prilikom svečane podjele svjedodžbi osmašima zamijenili biljkama u tegli – orhidejama.

Orhideje su tako dobili učenici razreda, ali i učenici i njihovi mentori koji su ove godine sudjelovali na državnim natjecanjima, kao priznanje za njihov trud, predanost i uspjeh. Ovaj „zeleniji“ poklon ne vene nakon nekoliko dana, već ostaje kao trajna uspomena na školske dane i podsjetnik na važnost brige o prirodi i okolišu. 

Vjerujemo da upravo kroz male i konkretne promjene možemo razvijati ekološku svijest i pokazati da briga o okolišu nije samo tema o kojoj učimo, već i vrijednost koju živimo i primjenjujemo u svakodnevnom životu.

Učiteljica Nikolina Vidović

Na nastavi engleskog jezika učenici 8. b i 8. c razreda postali su pravi mali turistički agenti u sklopu projektnog zadatka koji su prezentirali tijekom svibnja. Projektni zadatak osmislila je učiteljica Nikolina Vidović, a glavni cilj bio je razvijanje vještina potrebnih za život i rad u 21. stoljeću na temelju znanja i iskustava stečenih na Erasmus+ tečaju Discover the 7Cs: Learning for Life (and Work) in the 21st Century.

Svaki je učenik samostalno odabrao jednu zemlju svijeta i osmislio putovanje u nju. Zadatak je bio osmisliti cjelokupno putovanje koristeći informacije dostupne na internetu – pronaći letove, prijevoz, smještaj, zanimljivosti i aktivnosti, ali i istražiti kulturu, običaje i pravila ponašanja karakteristična za odabranu zemlju. Učenici su pritom pronađene infomacije oblikovali u prezentaciju koju su predstavili ostalim učenicima u razredu.

Projekt je omogućio razvoj brojnih vještina za život i rad u 21. stoljeću. Istraživanjem različitih izvora na internetu učenici su razvijali digitalne vještine, dok su procjenjivanjem pronađenih informacija i odabirom onih koje će uključiti u svoju prezentaciju razvijali kritičko mišljenje. Kritičko su mišljenje dodatno razvijali tijekom izlaganja jer su pažljivo slušali prezentacije drugih učenika te ih prema unaprijed zadanim kriterijima međusobno vrednovali.

Kreativnost su razvijali osmišljavanjem i vizualnim oblikovanjem svojih prezentacija te odabirom načina na koji će svoje putovanje učiniti zanimljivim i privlačnim. Komunikacijske vještine razvijali su predstavljanjem projekta pred razredom, pritom koristeći engleski jezik u stvarnoj i smislenoj komunikacijskoj situaciji.

Istražujući različite zemlje, njihove običaje, kulturu i pravila ponašanja, učenici su razvijali interkulturalno razumijevanje i učili uvažavati različitosti. Posebno je bila naglašena i autonomija u učenju i osobnom razvoju – učenici su sami birali zemlju, planirali svoje putovanje, odlučivali koje će informacije istražiti i uključiti u prezentaciju te preuzeli odgovornost za vlastiti rad i konačni rezultat.

Ovaj je projekt pokazao kako nastava engleskog jezika može biti prostor za razvoj mnogo šireg skupa kompetencija od samog jezičnog znanja. Učenici su kroz stvarnu i njima blisku životnu situaciju istraživali, donosili odluke, procjenjivali informacije, stvarali i javno komunicirali, razvijajući pritom vještine koje će im biti potrebne i izvan učionice.

Učiteljica Nikolina Vidović

Slovensku narodnu pjesmu Moj očka ima konjička dva učenici su upoznali i uprizorili kroz tri elementa – pjevanje, ritam i pokret.

Najprije su pjevali tekst pjesme uz glazbenu podlogu, a zatim stvarali i pratili ritam naglašenih i nenaglašenih doba pomoću Orffovih instrumenata.

U završnom dijelu aktivnosti pjesmu su povezali s narodnim plesom Tunel, kroz koji su glazbu i slovensku tradiciju doživjeli pokretom.

Aktivnost je tako povezala slovenski jezik, glazbu, ritam, ples i kulturnu baštinu te učenicima omogućila da slovenski jezik upoznaju na kreativan i iskustven način.

Učiteljica Lidija Vučajnk Škrobot

Učenici su sudjelovali u jezičnoj igri u kojoj su na zabavan i kreativan način ponavljali i utvrđivali znanje o vrstama riječi i njihovim oblicima.

Svaki učenik dobio je zadatak zapisati određenu vrstu riječi na svoj papir – primjerice imenicu, glagol, pridjev i sl. Igra se može dodatno obogatiti različitim uputama, poput: „Napiši imenicu u množini” ili „Napiši glagol u prošlom vremenu”.

Nakon što napišu svoju riječ, učenici presavijaju papir tako da se zapis ne vidi i prosljeđuju ga učeniku do sebe. Postupak se ponavlja sve dok svaki učenik ponovno ne dobije svoj papir. Tada se papiri otvaraju, a dobivene se riječi spajaju u rečenice.

Rezultat su često potpuno neočekivane, nesmislene i vrlo zabavne rečenice, koje učenike dodatno motiviraju na sudjelovanje. Nakon smijeha slijedi jezična analiza – učenici zajedno provjeravaju i, prema potrebi, ispravljaju gramatičke oblike imenica, glagola i drugih vrsta riječi.

Igra je posebno prikladna za jezičnu izbornu nastavu jer omogućuje opušteno ponavljanje i utvrđivanje znanja stečenog na nastavi hrvatskog jezika. Istovremeno potiče kreativnost, aktivno sudjelovanje i osvještavanje jezičnih struktura kroz igru.

Učiteljica Lidija Vučajnk Škrobot

Aktivnost „Moja supermoć” osmišljena je kao višetematska i međupredmetna aktivnost koja je posebno prikladna za završne sate nastavne godine, kada je atmosfera u razredu opuštenija. Istovremeno učenicima omogućuje da pokažu svoje usmeno znanje slovenskog jezika bez pritiska klasičnog ispitivanja.

Učenici sjede u krugu i razmišljaju o svojim najboljim vještinama i sposobnostima te otkrivaju koja je njihova supermoć. Kao pomoć koriste slikovne materijale sa slovenskim opisima, primjerice Jaz rad vozim kolo. Na taj način ponavljaju i proširuju vokabular vezan uz sport i slobodno vrijeme.

Razgovor se nastavlja promišljanjem o vještinama i sposobnostima potrebnima za vožnju bicikla. Učenici navode, primjerice, ravnotežu, dobar vid, hrabrost i poznavanje prometnih pravila, a pojedine pojmove usvajaju i na slovenskom jeziku, poput pogum i ravnotežje. Svoje su vještine neki učenici predstavili i kroz pantomimu ili ples, čime je aktivnost dobila dodatnu dinamiku.

U drugom dijelu aktivnosti učenici opisuju svoje putovanje iz snova. Uz pomoć slikovnih materijala, poput hotela, kuće ili šatora, na slovenskom jeziku opisuju kakvo bi okruženje željeli – more, rijeku, jezero ili planine – te s kim bi željeli putovati, pritom ponavljajući i vokabular vezan uz članove obitelji.

Na kraju se dvije teme povezuju u razgovoru o tome kako svoje supermoći mogu razvijati tijekom praznika. Učenici osmišljavaju novu vještinu ili aktivnost za koju tijekom školske godine nisu imali dovoljno vremena. Tako nastaje njihov mali ljetni izazov – svatko dobiva zadatak naučiti nešto novo i svoju novu „supermoć” predstaviti na početku nove školske godine.

Aktivnost je tako spojila učenje slovenskog jezika, osobni razvoj, kretanje, kreativnost i međupredmetno povezivanje, a učenike je potaknula i na aktivno provođenje praznika te otkrivanje novih interesa izvan ekrana i mobitela.

Učiteljica Lidija Vučajnk Škrobot

Učenici su sudjelovali u aktivnosti „Pogodi tko sam”, osmišljenoj kao improvizacijska kazališna igra za ponavljanje i utvrđivanje vokabulara na slovenskom jeziku.

Svaki učenik dobio je karticu s nazivom jedne značajne slovenske životinje, napisanom na slovenskom jeziku, koju je zalijepio na čelo tako da riječ ne može vidjeti. Pomoću pitanja na koja su ostali učenici odgovarali samo s „da” ili „ne”, pokušavao je otkriti koja se životinja nalazi na njegovoj kartici.

Aktivnost je provedena nakon što su učenici već usvojili osnovne nazive životinja na slovenskom jeziku, pa je igra poslužila kao zabavan način njihova ponavljanja, utvrđivanja i primjene u komunikaciji.

Posebnost aktivnosti bila je u tome što su uz pojedine životinje učenici upoznali i tradicionalne slovenske pasmine i vrste, čime su istovremeno proširivali svoje jezično i kulturno znanje. Tako su, primjerice, uz konja upoznali lipicanca, uz psa kraškog ovčara, uz ribu sošku postrv, uz pčelu kranjsku sivku, a uz svinju krškopoljca. Na popisu su se našli i gams, zlatorog, roda, čovječja ribica i druge karakteristične slovenske životinje.

Kroz igru, pogađanje i komunikaciju učenici su na opušten i zabavan način ponavljali slovenski vokabular, ali i upoznavali dio prirodne i kulturne baštine susjedne Slovenije.

Učiteljica Lidija Vučajnk Škrobot

U sklopu Erasmus projekta i jednog od njegovih važnih ciljeva – podizanja ekološke svijesti učenika i poticanja održivih životnih navika – u Područnoj školi u Grdanjcima 23. ožujka provedena je aktivnost u nastavi engleskog jezika s učenicima četvrtoga razreda.

Aktivnost je započela čitanjem i razumijevanjem teksta „The Plastic Problem“, koji govori o širokoj upotrebi plastike u svakodnevnom životu te o problemu plastičnog otpada koji se ne reciklira i završava u prirodi, osobito u morima. Uz tekst je uveden i uvježban novi vokabular, a učenici su usvojene riječi prevodili i koristili u kontekstu, čime su istovremeno razvijali jezične vještine i osvješćivali važnost zaštite okoliša.

Posebna je pažnja posvećena konceptu The Four Rs – Refuse, Reduce, Reuse, Recycle. Učenici su razgovarali o predmetima od plastike koje svakodnevno koriste, poput plastičnih vrećica, boca, slamki, čaša i plastičnog pribora za jelo. Promišljali su o tome koje bi od tih proizvoda mogli odbiti, čiju bi upotrebu mogli smanjiti, koje bi predmete mogli ponovno koristiti te koje je moguće reciklirati.

Učenici su također tražili održivije alternative plastičnim proizvodima – primjerice metalne ili druge višekratne boce umjesto jednokratnih plastičnih boca. Na taj su način povezali sadržaj nastavnog sata sa svojim svakodnevnim životom i razmišljali o konkretnim promjenama koje mogu sami uvesti.

Na kraju aktivnosti učenicima su, u sklopu Erasmus projekta, podijeljene metalne višekratne bočice koje mogu koristiti umjesto jednokratnih plastičnih boca. Poklon je tako postao i konkretan poticaj za primjenu naučenoga: mala promjena u svakodnevnoj navici može biti korak prema održivijoj budućnosti.

Aktivnost je pokazala kako se učenje stranoga jezika može prirodno povezati s odgojem za održivi razvoj te kako učenici kroz jezične sadržaje mogu razvijati svijest o vlastitom utjecaju na okoliš i odgovornosti koju imaju prema njemu.

Učiteljica Nikolina Vidović

Projekt Geografski piknik koji se provodio kroz izvannastavnu aktivnost Geografske grupe uspješno je završio radionicom o biološkoj raznolikosti i evaluacijom terenske nastave na jezeru Bobovica. 

Radionica „Biološka raznolikost Europe  – izvorne tradicijske pasmine na primjeru Hrvatske i Španjolske“ nadovezala se na obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti i terenske nastave na jezeru Bobovica koja je održana krajem svibnja.  

Kako je jedan od prioriteta Erasmus+ programa digitalna transformacija koja podupire kombinirano i internetsko učenje, nakon što su na terenskoj nastavi uživo vidjeli i učili o izvornoj hrvatskoj pasmini konja hrvatski posavac, učenici šestih razreda mlađe Geografske  grupe nastavili su putem interneta istraživati ovu tradicijsku pasminu. Istražili su područje rasprostranjenosti unutar Hrvatske gdje hrvatski posavac čini dio ekosustava poplavnih pašnjaka uz rijeke nizinske Hrvatske, vanjska obilježja te za što se koristio u prošlosti i danas. Ova hladnokrvna pasmina konja  nekada je služila za kao radni konj na hrvatskom selu, čak i za vuču riječnih brodova. Promjenom načina života i napuštanja poljoprivrede ima nezamjenjivu ulogu u održavanje ekosustava i biološke raznolikosti, a sve češće nalazi svoje mjesto u seoskom turizmu i manifestacijama.  

Kako bi učenici uočili različitost klime i reljefa, biološke raznolikosti te način života u različitim dijelovima Europe, istražili su još jednu izvornu tradicijsku pasminu – toplokrvnu pasminu andaluzijski konj (čistokrvni španjolski konj). Uz različitost vanjskih karakteristika, učenicima je najzanimljiviji podatak da je ova pasmina u prošlosti često služila kao ratni konj, a danas svoju ulogu nalazi u sportskim natjecanjima i za snimanje filmova.  

Na kraju, provedena je evaluacija terenske nastave na jezeru Bobovica koja je pokazala zadovoljstvo učenika održanom terenskom nastavom. Kroz upitnik kao najzanimljiviju aktivnosti učenici su naveli intervju i ribolov s učenicima mentorima, tj. učenicima ribičima. Upravo ova aktivnost planirana je s ciljem jačanja samopouzdanja učenika i asertivnosti kroz koju učenici uče jedni od drugih.  

Geografski piknik bila je prilika za mijenjanjem navika učenika smanjenjem korištenja plastike čemu je doprinijela i nabava bočica izrađenih od recikliranog nehrđajućeg čelika za sve učenike i učitelje OŠ Milana Langa u sklopu Erasmus+ projekta „Plastika van – to je naš plan!“. 

Učiteljica Martina Glasnović

Tijekom ove nastavne godine Geografska grupa OŠ Milana Langa nastavila je s provođenjem aktivnosti Erasmus + projekta i Eko-škole.  Jedna od aktivnosti pod nazivom Eko-odred koju već drugu godinu za redom provodi Geografska grupa je obilazak učionica i drugih prostorija škole s ciljem praćenja odvajanja otpada. Podijeljeni u grupe učenici su obišli sve učionice u kojima se odvija nastava, boravak, Stručnu službu i administrativne urede bilježeći broj kanti za papir, plastiku i miješani otpad. Prikupljene informacije poslužile su za uvid u stanje i potrebe nabave novih kanti za odvajanje pojedine vrste otpada u sklopu projekta „Plastika van – to je naš plan!“. 

Učiteljica Martina Glasnović

 Učenici su na satovima Domaćinstva učili tehniku tkanja na jednostavnim papirnatim ramama koje su sami izradili. Kroz praktičan rad upoznali su osnovne postupke tkanja, razvijali preciznost i strpljenje te jačali svoje motoričke i kreativne sposobnosti. Kao završni proizvod izradili su podloške za čaše koje su poklonili za Majčin dan. U radu su istovremeno ponovno upotrijebili staru vunu i stare majice, čime su razvijali svijest o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša. Posebno su bili oduševljeni kada su tijekom Škole u prirodi u Nacionalnom parku Krka imali priliku vidjeti pravi tkalački stan i upoznati način na koji se nekada tkalo. To iskustvo dodatno ih je zainteresiralo za tradicijske vještine i kulturnu baštinu. Na taj su način spojili kreativni izraz, tradicijske vještine, održivost i izradu uporabnog predmeta s posebnom emocionalnom vrijednošću.

Ručni rad, tkanje i slične aktivnosti izuzetno blagotvorno djeluju na mentalno zdravlje. Znanstveno je dokazano da ritmični pokreti ruku i fokus na konkretan zadatak smanjuju razinu hormona stresa te potiču stanje opuštenosti usporedivo s meditacijom ili jogom. Ručni radovi, osobito tkanje i filcanje, koji su tema ovoga rada, također potiču i doprinose razvoju dječje kreativnosti, mašte i motoričkih vještina. Kroz ove aktivnosti djeca razvijaju koordinaciju pokreta, strpljenje, koncentraciju i osjećaj za estetiku, istovremeno izražavajući vlastitu kreativnost i individualnost.

Učiteljica Zvjezdana Malović

Učenici 6. a i 6. c razreda pridružili su se svojim kolegama sedmašima u istraživanju Portugala, no koristeći drugačije polazište. Učenici sedmih razreda imali su izrađen dokument s traženim podatcima dok su učenici sedmih razreda učiteljici davali vlastite ideje koje smo umetali u umnu mapu. Kako neki učenici šestih razreda također pohađaju nastavu španjolskog jezika, imali su bazu u umnoj mapi koju su izrađivali na satu i koja je bila baza za njihove prezentacije o drugim zemljama. Sad su se mogli prisjetiti nekih ideja sa sata španjolskog jezika i dodatno ih proširiti jer je njihovo poznavanje engleskog vokabulara znatno jače i godine učenja engleskog jezika znatno duže.

Svaki učenik umnu je mapu nacrtao u svoju bilježnicu te su radom u paru učenici došli do traženih podataka pretražujući Internet. Iako učiteljica stalno napominje da upiti trebaju biti na engleskom jeziku čime se uvježbavaju i jezične zakonitosti i dobiva se mogućnost istraživanja i otkrivanja zvučnih zapisa novih i nepoznatih riječi – opcija pronunciation u Google Translate alatu ili u nekom od online rječnika što učiteljica preporučuje, učenici sami otkriju koji jezik su koristili tijekom pretrage prilikom davanja odgovora. Ovdje je glavni grad Portugala Lisbon bio zamka na koju su naišli i učenici sedmih razreda.

Nakon popunjavanja umne mape, učenici su dobili zadatak izraditi Kahoot kviz za učenike sedmih razreda te smo naišli na neke podatke koji se nisu nalazili u fact file dokumentu/ umoj mapi i ta pitanja služe za produbljivanje znanja. Susreli su se s pojmom peninsula i naučili naziv za Pirinejski poluotok.

Učenici su Kahoot kviz prvo sami testirali i bili su zadovoljni učinjenim jer su Kahoot kvizovi uvijek zanimljivi zbog svoje dinamičnosti i natjecateljske prirode.

Taj kviz bit će uporište za ponavljanje početkom nove nastavne godine i izradu umnih mapa i novih kvizova o zemljama engleskog govornog područja čime će učenici jačati svoje međukulturalne jezične kompetencije.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Učenici sedmih razreda na satu engleskog jezika istraživali su o Portugalu. Nakon povratka s mobilnosti učiteljica im je pokazala fotografije putovanja te ispričala o iskustvu promatranja rada u portugalskom gradu Gondomaru.

Nekoliko tjedana nakon, učenici su dobili zadatak istražiti i naći najbitnije podatke o Portugalu prema Fact file dokumentu koji je učiteljica za njih pripremila. Informacije su podijeljene u nekoliko kategorija – geography, history/symbols, Portugal now, famous people i other facts. U rubrici other facts učenici su imali prilike pokazati svoju kreativnost/znanje i područja interesa tako da su sami trebali dopisati tri podatka koja su istražili.

Učenici su zdušno prionuli istraživanju i radu na tabletima no neki su pretraživali hrvatske stranice i dobili krive podatke. Kako je to učiteljica mogla znati, pitate se.

Odgovor je lagan – neka geografska imena ostaju ista u drugim jezicima, a neka se mijenjaju.

Za primjer možemo uzeti dvije rijeke koje teku Hrvatskom – Savu i Dunav i glavne gradove zemalja naših susjeda. Tako je Sava The Sava na engleskom jeziku dok je engleski naziv za Dunav The Danube. Glavni grad Hrvatske Zagreb zadržava taj naziv i na engleskom poput Sarajeva, Ljubljane dok je Beograd Belgrade na engleskom jeziku.

Tu se vraćamo Portugalu i glavni grad Lisabon na engleskom glasi Lisbon i sami učenici su tim podatkom otkrili koje izvore su koristili za pretraživanje podataka o Portugalu.

Nakon provjere razumijevanja vokabulara u Fact file dokumentu, učenici su prilikom pretraživanja stranica na engleskom naišli na problem prilikom pretraživanja. Kod upisa Portugal legends rezultat pretraživanja bili su portugalski nogometaši, a ne neke priče iz prošlosti. Tu su učenici međusobno davali drugima ideje kako poboljšati istraživanje, koje engleske riječi dodati kako bi dobili točne odgovore. Time si uvidjeli zamke pretraživanja na koje mogu naići i kako im doskočiti.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Nakon posjete osnovnim školama u Portugalu, u kojima sam vidjela mnoge primjere recikliranja plastike i izrade igračaka od recikliranih materijala, a sve to povezano s čitanjem književnih djela, odlučila sam povezati sadržaje Hrvatskog jezika, Likovne kulture te Prirode i društva.

Uoči obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, učenici 4. b razreda slušali su priču pod naslovom „Alba – riba koja živi sto godina“. Ova prekrasno ilustrirana priča podučila je učenike zašto je važno ne zagađivati mora i oceane te kako možemo popraviti štetu koju smo već počinili svojim neodgovornim odnosom prema prirodi. Razgovarajući o pročitanome, učenici su promišljali o važnosti očuvanja okoliša, pravilnog odlaganja otpada i smanjenja uporabe plastike u svakodnevnom životu.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja, na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu u Stockholmu 1972. godine, na kojoj je usvojen Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP). Obilježavanjem ovoga dana diljem svijeta nastoji se upozoriti na glavne ekološke probleme te potaknuti ljude na odgovorno promišljanje i djelovanje u cilju očuvanja prirode i održivog razvoja.

Povezujući sadržaje Hrvatskog jezika, Likovne kulture te Prirode i društva, učenici 4. b razreda kroz čitanje, razgovor i kreativni rad razvijali su ekološku svijest, maštu i osjećaj odgovornosti prema okolišu. Izradom igračaka i uporabnih predmeta od reciklirane plastike pokazali su kako i mali koraci mogu pridonijeti očuvanju našega planeta.

Završna aktivnost odnosila se na pročitanu priču pa su učenici dobili zadatak izraditi svoju ribu Albu u različitim bojama i oblicima. Kroz likovno izražavanje pokazali su veliku kreativnost i maštovitost, a svaka je riba bila posebna i jedinstvena. Posebno su zanimljive bile ribe izrađene od plastičnih boca i drugih recikliranih materijala, čime su učenici još jednom pokazali kako se otpad može ponovno iskoristiti na kreativan i koristan način.

Ovom završnom aktivnošću učenici su povezali sadržaje pročitanoga književnog djela s brigom o okolišu te kroz igru, stvaranje i suradnju osvijestili važnost očuvanja mora i prirode za buduće generacije.

Učiteljica Zvjezdana Malović

Učenici 4. b razreda tijekom cijele su školske godine aktivno sudjelovali u svim školskim razmjenama odjeće, igračaka i školskog pribora u sklopu projekta „Plastika van – to je naš plan“. Cilj je projekta razvijati ekološku svijest učenika te poticati odgovorno ponašanje prema okolišu kroz smanjenje otpada i ponovnu upotrebu predmeta.

Razmjene se organiziraju kako bi predmeti koji nam više nisu potrebni pronašli nove vlasnike među učenicima kojima mogu koristiti. Na taj način učenici uče o važnosti dijeljenja, solidarnosti i očuvanja prirodnih resursa.

Posebno važan dio razmjena odnosio se na odjeću. Tekstilna i modna industrija nalazi se među tri najveća zagađivača na svijetu, odmah uz energetiku i poljoprivredu. Budući da je tekstil mnogo teže reciklirati nego papir ili staklo, velike količine odjeće završavaju na odlagalištima otpada. Upravo zato razmjena odjeće predstavlja jednostavan, ali vrlo važan način smanjenja otpada i očuvanja okoliša.

Učenici 4. b razreda pokazali su veliku odgovornost i zainteresiranost tijekom svih aktivnosti. Donosili su očuvanu odjeću, igračke i školski pribor te s veseljem sudjelovali u razmjenama. Time su pokazali kako malim koracima možemo pridonijeti velikim promjenama.

Na kraju nastavne godine učenici su samostalno organizirali i razmjenu u svom razredu. Uredili su prostor za razmjenu, prikupljali predmete i dogovarali pravila sudjelovanja. Aktivnost je protekla u veselom ozračju, a učenici su još jednom pokazali koliko su odgovorni, kreativni i spremni pomagati jedni drugima.

Ponosni smo na učenike 4. b razreda koji svojim sudjelovanjem u projektu „Plastika van – to je naš plan“ svakodnevno pokazuju da briga za okoliš počinje malim, ali važnim djelima.

Učiteljica Zvjezdana Malović

Učenici izvannastavne aktivnosti Domaćinstvo su sudjelovali u zanimljivoj istraživačkoj aktivnosti tijekom koje su proučavali biljni svijet u školskom okolišu. Cilj aktivnosti bio je upoznati različite vrste biljaka koje rastu u neposrednoj blizini škole te razvijati svijest o važnosti očuvanja prirode i bioraznolikosti.

Tijekom istraživanja učenici su promatrali drveće, grmlje i zeljaste biljke, bilježili njihova obilježja te ih pokušavali prepoznati pomoću stručne literature i digitalnih alata. Posebnu pozornost posvetili su razlikovanju samoniklih i ukrasnih biljaka te proučavanju njihove uloge u ekosustavu.

Rad na terenu potaknuo je učenike na aktivno učenje, suradnju i razvijanje istraživačkih vještina. U skupinama su prikupljali podatke, fotografirali biljke i izrađivali bilješke koje su kasnije analizirali u učionici. Svaki učenik izradio je i osobnu kartu ljekovitog bilja.

Ova aktivnost omogućila je učenicima da na praktičan način povežu teorijska znanja iz prirode i biologije sa stvarnim okruženjem. Istodobno su razvijali odgovornost prema okolišu i uočili koliko je važno čuvati prirodne vrijednosti koje nas okružuju.

Istraživanje biljaka u školskom okolišu pokazalo je da se mnogo toga može naučiti iz prirode koja je svakodnevno prisutna oko nas. Učenici su s velikim zanimanjem sudjelovali u radu te stekli nova znanja i iskustva koja će im koristiti u daljnjem učenju.

Tijekom istraživanja učenici su primijetili raznolikost biljnih vrsta u školskom okolišu te usporedili svoja opažanja s primjerima iz drugih europskih zemalja. Slični primjeri uređenja školskih vrtova i proučavanja lokalne flore mogu se vidjeti i u Portugalu, gdje škole često provode aktivnosti na otvorenom s ciljem razvijanja ekološke svijesti i upoznavanja prirodne baštine.

Učiteljica Zvjezdana Malović

Predavanje i radionica „Europska unija – mozaik naroda na primjeru obrazovanja, očuvanja okoliša i smanjenju korištenja  plastike u Hrvatskoj i Španjolskoj“ održani su u tijekom lipnja u sklopu nastave geografije za sedme i osme razrede s naglaskom na prepoznavanju, očuvanju i jačanju europskog identiteta i raznolikosti u globaliziranom svijetu.

Nakon što su učiteljice Andreja Vlahović Gabriša i Martina Glasnović početkom svibnja u sklopu mobilnosti Erasmus+ projekta „Plastika van – to je naš plan“ posjetile Španjolsku te provele aktivnost poučavanja i promatranja nastave u osnovnoj madridskoj školi Nuestra Señora del Sagrado Corazón, učenici sedmih i osmih razreda su samostalno i radom u paru putem digitalnih sadržaja istražili državno uređenje, upravno-administrativnu podjelu, sustav obrazovanja, odvajanje otpada i problem plastike u Hrvatskoj i Španjolskoj. Nakon prikupljanja podataka, kroz umne mape i plakate učenici su izdvojili te prikazali i analizirali najvažnije informacije. Usporedbom ove dvije članice Europske unije uočene su razlike i sličnosti u odnosu prema okolišu te prekomjerne upotrebe plastike.

Europska unija donošenjem strategija na temu okoliša i smanjenja plastike nastoji riješiti problem onečišćenja plastikom, osobito mikroplastike. Upoznavanjem i osvještavanjem učenika o važnosti recikliranja i smanjenja upotrebe plastike, OŠ Milana Langa kroz redovnu nastavu, aktivnosti Erasmus+ projekta i eko-škole potiče svoje učenike na brigu o okolišu, mijenjanje navika, promovira održiv način života te jača osjećaj pripadnosti i očuvanje vrijednosti europske zajednice kojoj Hrvatska pripada.

Učiteljica Martina Glasnović

Šesti razred nastave geografije završava zanimljivim sadržajima o prirodnoj i kulturnoj baštini Hrvatske. Bogato prirodno, kulturno i povijesno naslijeđe Hrvatske prepoznato je i na svjetskoj razini. Hrvatska broj čak deset lokaliteta na popisu svjetske baštine te devetnaest nematerijalnih kulturnih dobara koji uživaju zaštitu UNESCO-a.

Nakon upoznavanja hrvatske baštine, učenici su putem digitalnih alata istraživali države s najviše lokaliteta na UNESCO-vom popisu. Prepoznali su da je naš kontinent Europa dio svijeta s najviše zaštićenih lokaliteta te su nastavili istraživanje o europskim državama najbogatije svjetske baštine: Italija, Njemačka, Francuska, Španjolska… Radom u paru istražili su, a potom izradili plakate za deset najvažnijih europskih država prema UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

Ova radionica spoj je redovnih nastavanih sadržaja šestog razreda te provedbe aktivnosti nakon promatranja nastave učiteljice Martina Glasnović u madridskoj školi Nuestra Señora del Sagrado Corazón i mobilnosti početkom svibnja u sklopu Erasmus+ projekta „Plastika van – to je naš plan!“.

Uz jačanja eko i europske komponente OŠ Milana Langa, upoznavanje europskih država na temu svjetske baštine, uvod su sadašnjim šestašima u nastavne sadržaje sedmog razreda kada će cijele nastavne godine upravo učiti Europu.

Učiteljica Martina Glasnović

U četvrtim i petim razredima u sklopu nastave informatike i nastavne teme Pišemo i uređujemo tekst u aplikaciji Word odradili smo radionicu pod nazivom Moj plan - Plastika van, to je naš san. Da bi učenike uputila u radionicu izrade plana o recikliranju otpada, učiteljica je pripremila video materijale i film o otpadu koji su učenici sa zanimanjem pogledali. Pokazala im je slikama kako to rade učenici u Gondomaru u Portugalu. Pričala im je što je sve vidjela i što su sve napravili recikliranjem otpada. Razgovarali su o tome koje su prednosti i mane recikliranja i koliko se toga može reciklirati. Iz filmova učenici su brzo zaključili korist za planetu Zemlju i našu budućnost. Svaki od učenika imao je svoju ideju što možemo napraviti da bi u svijetu bilo manje otpada, a planeta što duže ostala takva kakva je. Ideje su pretočili u tekst, a pojmove su istražili pomoću umjetne inteligencije i internetskih tražilica. Zadatak im je bio napisati svoje mišljenje i stav. Na temelju svog pisanog plana izrađivali su upitnike, kvizove i kratke igrice kojima su se mogli poigrati. Učenici su zamijenili mjesta na računalu i odgovarali na pitanja koja je pripremio njihov susjed u razredu.

Učiteljica Sanja Barbarić

U drugim razredima u sklopu nastave informatike i nastavne teme 3D bojanje odradili smo radionicu pod nazivom Izrada plakata - Plastika van to je naš plan. Da bi učenike uputila u radionicu o recikliranju otpada, pripremila sam video materijale i filmove o recikliranju plastike i otpada koji su učenici sa zanimanjem pogledali. Pokazala sam im kako to rade u školi u Portugalu. Vidjeli su slike što sve mali portugalci mogu napraviti od otpadnog materijala. Razgovarali smo o tome koje su prednosti i mane bacanja otpada, što se može ili ne može reciklirati, i što uopće znači riječ reciklaža. Iz filmova učenici su vidjeli što radimo našoj planeti Zemlji ako ne brinemo za otpad i kakve će biti posljedice. Iako su učenici drugog razreda po godinama mali, brzo su zaključili što bi trebali raditi s otpadom. Posebno im je bilo zanimljivo poglavlje o recikliranju plastike. Imali su puno ideja kako plastičan otpad preraditi u nove korisne proizvode. Uz pomoć internetskih tražilica i umjetne inteligencije pronašli smo slike koje to opisuju i smjestili ih u aplikaciju 3D bojanje koju učenici ovog uzrasta znaju koristiti. Ono što je njima blisko su slike, a prva pisana slova tek su naučili. Tekstualni zadaci čekaju ih tek idućih godina školovanja. Plakati koje su izradili slikom govore više od riječi.

Učiteljica Sanja Barbarić

U područnoj školi Grdanjci, nakon povratka iz Gondomara, na satu informatike održala sam radionicu Naučimo nekoliko riječi portugalskog jezika. Kao uvod u temu koristila sam basnu koju sam čula na satu portugalskog jezika u maloj područnoj školi u Gondomaru. Ondje je sličan sat u drugom razredu održala knjižničarka. Upoznala sam učenike s glavnom junakinjom priče, bubamarom imena Carochinha. Čistila je kuću i pronašla mali novčić (uma moeda). Kako je bila tužna i sama, poželjela se udati. Za moguće muževe odabrala je različite životinje: kravu, psa, mačku, zeca, svinju i miša. Istovremeno su različiti učenici glumili životinje stavljajući na glavice maske tih životinja. Po uzoru na učiteljicu razredne nastave u Gondomaru odlučila sam provesti istu vrstu scenske nastave u kombiniranom razredu u Grdanjcima – prvi i četvrti. Nakon priče o bubamari Carochinha-i, učenicima sam dala kolaž papir, škare i ljepilo te trebali su napraviti ili nacrtati kartice sa životinjama iz priče. Kako se kaže koja životinja na portugalskom jeziku napisala sam na pametnoj ploči.  Nakon toga djeca su na kartice napisali kako se zovu životinje na hrvatskom i  engleskom jeziku, a portugalski naziv prepisali su s ploče. Svaki učenik trebao je odabrati papirić s jednom od ponuđenih životinja koju će predstavljati, a da ostali učenici to ne znaju. Učenici su se veselo prihvatili posla i kartice su  začas bile gotove. Nakon toga na računalu su odigrali igru spajanja imena životinja na tri jezika. Svaki učenik stavio je na glavu svoju karticu i pitao: Tko sam ja? Svi ostali trebali su pogoditi koja mu riječ stranog jezika odgovara. Ime životinje na portugalskom i engleskom jeziku zapisali su u bilježnicu, a vrlo brzo i usvojili kao riječ koju znaju. Na kraju mogli su od novih riječi životinja napisati sami priču na računalu, a kao njihova imena koristili su portugalski jezik.

Učiteljica Sanja Barbarić

Nakon povratka iz Gondomara i posjeti školi Julio Diniz u Portugalu, učiteljica Sanja Barbarić na satu informatike održala je predavanje, predstavljanje zemlje i škole u kojoj je bila u posjetu u sklopu Erasmus projekta. Pripremila je kratku prezentaciju prepunu slika iz škole, Gondomara i Porta. Učenici su sa zanimanjem slušali sve što je učiteljica pričala. Prvo je pokazala zemljopisnu kartu Europe i Portugala da bi vidjeli gdje se točno nalazi Portugal, grad Porto,  Gondomar i rijeka Diuro na kojoj je smješten grad. Pričala je o kulturno povijesnim znamenitostima koje je ondje vidjela i kako izgleda grad Porto. Opisala je kulturu, ljude i  kakvo je obrazovanje za učenike. Za razliku od nas, Portugal u sklopu osnovne škole ima i vrtić, a nastava se odvija do devetog razreda. Učenici imaju školu samo ujutro i to od 8 do 16 sati uz pauzu za ručak. Učiteljica je pričala je o učenicima i nastavi na kojoj je prisustvovala. Način rada učitelja gotovo se ne razlikuje od naših, a učenici uče i reagiraju isto kao i kod nas. U sklopu škole mali Portugalci mogu provoditi i slobodno vrijeme kad nemaju nastavu, biti u knjižnici, igrati društvene igre, pisati zadaću, baviti se sportom u dvorištu škole ili igrati se na računalima. Za to trebaju posebne kartice s osobnim podacima i lozinkom. Također, u sklopu škole učenici mogu u malom dućanu kupiti pribor za školu, bilježnice, olovke i slično. Da bi ih platili imaju učeničku karticu na koju novac polože roditelji. Učenici su odgledali video film nastao od fotografija snimljenih tijekom puta i tako su mogli bolje upoznati novu zemlju. Nakon toga imali su mnoštvo pitanja za učiteljicu na koja je ona strpljivo odgovarala. Zanimalo ih je sve, a posebno što rade i slušaju učenici u slobodno vrijeme, koje igrice igraju i što sve smiju, a što ne smiju raditi u školi.

Učiteljica Sanja Barbarić

Nakon povratka s mobilnosti u Gondomaru, učiteljica je na satu španjolskog jezika učenicima zadala zadatak - istraživanje o španjolskom prvom susjedu, Portugalu.

Na temelju umne mape sa sljedećim podatcima – glavni grad, veliki gradovi, zemlje susjedi, geografski položaj, službeni jezik, zastava, tradicionalna jela i poznati ljudi učenici su uz pomoć tableta tražili navedene podatke. Usvojili su novi vokabular na španjolskom, istražili i upoznali jednu važnu europsku zemlju, prvog susjeda Španjolskoj. Uz vokabular upoznali su se i s upotrebom glagola ser i estar u španjolskom jeziku te uočili njihove razlike.

Naučeno su primijenili u istraživanju o drugim zemljama po svom izboru. Kod kuće su na temelju umne mape o Portugalu trebali istražiti o svojoj zemlji i napraviti PowerPoint prezentaciju. Nakon što je učiteljica pregledala prvi nacrt prezentacije i dala povratne informacije, učenici su prezentacije doradili i usmeno prezentirali u školi.

Izabrane zemlje bile su Španjolska, Italija, Kanada, Švedska, Meksiko, SAD, Hrvatska, Grčka, Rusija, Njemačka, BiH, Norveška i Slovenija.

Učenici su se susreli s problemom doslovnog prijevoda – kod pretraživanja država susjeda razlika u velikom i malom slovu donosi razliku između purice i Turske. Susreli su se s nazivima jela koja su vezana uz određena podneblja i ne mogu se uvijek prevesti na određeni jezik.

Također su trebali pripaziti da se neke riječi poput nacionalnosti, koji se u hrvatskom jeziku pišu velikom početnim slovom, u španjolskom se piše malim početnim slovom.

Za prezentaciju su trebali pravilno koristiti glagol ser:

La capital de España es Madrid. Ciudades grandes son Barcelona, Sevilla...

Za označavanje geografskog položaja koristi se glagol estar – España está en el suroeste de Europa.

Ovaj zadatak bio je koristan iz nekoliko razloga – na drugačiji način naučili smo mnogo podataka o jednoj europskoj zemlji, naučili smo istraživati i koristiti Internet za pronalaženje traženih podataka. Susreli smo se sa zamkama Google Translate alata. Uvidjeli smo da pretraživanja na različitim jezicima – hrvatski, engleski, španjolski daju različite rezultate i da trebamo provjeriti podatke. Primjerice – glavni grad Portugala, Lisabon, na engleskom glasi Lisbon, a na španjolskom Lisboa. Poboljšali smo naše digitalne vještine izradom prezentacije, a ojačali smo i naše vještine prezentiranja. Svaki učenik stao je pred svoje kolege, predstavio izabranu zemlju i dobio veliki pljesak, a mi smo obišli četiri kontinenta i tako povezali Španjolski i Geografiju.

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Međunarodni dan biološke raznolikosti, ujedno Dan zaštite prirode, u petak 22. svibnja trideset učenika mlađe i starije Geografske grupe OŠ Milana Langa obilježili su Geografskim piknikom na jezeru Bobovica. Pri obilježavanju ovog najvažnijeg datuma za zaštitu prirode, naglasak je bio na boravku u prirodi, prepoznavanju potencijala lokalne zajednice, kretanju, očuvanju prirodnih resursa i smanjenju upotrebe plastike, multidisciplinarnom pristupu učenju, suradnji s lokalnom zajednicom, osnaživanjem samopouzdanja učenika te jačanja eko i europske komponente škole. Pripreme za Geografski piknik traju još od listopada kada je u sklopu Erasmus dana u Bregani i projekta „Plastika van – to je naš plan!“ u učionici geografije starija Geografska grupa (osmaši) uredila geo-kutak predstavivši konkretne korake za smanjenje upotrebe plastike i plastičnog otpada tijekom rada i terenske nastave ove izvannastavne aktivnosti.

Okupivši se ispred OŠ Milana Langa u Bregani, učenici Geografske grupe šestih razreda u pratnji učiteljice geografije Martine Glasnović, pomoćnice u nastavi Marije Benković i dijela osmaša učenika-mentora, krenuli su pješice prema Klokočevcu i Bobovici. Prateći potok Podvrščak na području Klokočevca, a zatim potok Bistrac na području Bobovice, uočili su da su ova naselja, s još uvijek obilježjima ruralnog prostora, smještena na riječnoj terasi koju je u prošlosti oblikovala rijeka Sava. Od gospodarskih djelatnosti učenici su po putu iz primarnog sektora uočili poljoprivredu, a iz tercijarnog trgovinu, ugostiteljstvo i uslužne obrte.

Istovremeno drugi dio učenika starije Geografske grupe (učenici-mentori) u pratnji učitelja Marina Rimca školskim kombijem su do ribičkog doma Športskog ribolovnog društva Samobor prevezli stvari potrebne za održavanje piknika (zadatke za istraživanje, kompase, karte i drugo) dok su učenici s položenim ribičkim ispitom i ribolovnom dozvolom Luka Rešetar, Petar Vapnar, Filip Jungić Šinko, Antun Glasnović, Ivano Horvat, Hrvoje Zajc i Gabrijel Vrbančić pripremili pet mjesta za prikaz ribolova s obaveznom opremom s naglaskom na pažljivom i štedljivom korištenju ribičke opreme i pribora za ribolov, osobito plastičnog.

Po dolasku šestaša, nešto poslije 9 sati, učenike je ispred ŠRD Samobor pozdravio Ivan Horvat. Upoznao je učenike s vodnim područjima kojima gospodari Društvo, s ulogom ribolovnih društava u upravljanju i brizi za riblji fond, aktivnostima kojima ribolovno društvo provodi na jezeru Bobovica tijekom godine te koje su najčešće vrste riba u samoborskim vodama. Uz biološku raznolikost ribljih vrsta u jezerima, potocima i rijeci Savi, učenici su upoznali i vrstu ribe blistavac (Telestes souffia) koja je zaštićena na europskoj razini (europska ekološka mreža Natura 2000) obzirom da ju u Hrvatskoj nalazimo samo na području potoka Bregane nizvodno od Grdanjci do ušća rijeke Save.

Radom u malim grupama koju su činili šestaši uz podršku osmaša-mentora, učenici su strpljivo rješavali zadatke i putem mobilnih telefona istraživali o biološkoj raznolikosti, zašto 22. svibnja obilježavamo Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj te upoznali ugrožene vrste u Hrvatskoj. Osmaši su strpljivo usmjeravali svoje mlađe kolege dok su šestaši prema starijim školskim kolegama pokazali poštovanje i povjerenje. Jedan od zadataka grupe bio je intervju s učenicima-ribičima na temu korištenja ribičke opreme te smanjenja plastičnog otpada u vodi i na obali. To je bila prilika da učenici-ribiči prenesu svoja znanja o rekreativnom ribolovu kao jednoj od izvanškolskoj aktivnosti u kojoj u prirodi nalaze mir, opuštanje i tišinu.

Uz očuvanje divljih vrsta i ugroženih staništa, Konvencija o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda, čija je potpisnica i Hrvatska, prepoznaje ulogu izvornih tradicijskih pasmina koje su važan dio ekosustava. Jedna od takvih pasmina je hrvatski posavac - izvorna hrvatska pasmina konja koju je tijekom Geografskog piknika predstavio Juraj Čiček iz Bobovice s hrvatskim posavcem Putkom. Učenici su primijetili prilagodbe staništu uz rijeku Savu i  poplavnim pašnjacima gdje slobodno pasući provode veći dio godine, kao što su široka kopita te mirna narav i mišićavost jer je posavac služio kao radni konj.

Kako je OŠ Milana Langa akreditirana Erasmus ustanova te se kroz rad Geografske grupe osnažuje europska i eko-komponenta, učenici su istražili koje aktivnosti obilježavaju zaštitu prirode u 2026. godini u Hrvatskoj i u Španjolskoj kao članicama Europske unije. Ova aktivnost dio je provedbenog plana nakon promatranja nastave u osnovnoj školi Nuestra Señora del Sagrado Corazón  u Madridu, Španjolska, učiteljice geografije Martine Glasnović početkom svibnja.

Učenici OŠ Milana Langa i Geografska grupa projektnom nastavom i Geografskim piknikom pokazali su da mijenjanjem navika možemo puno učiniti za prirodu i očuvanje okoliša, a time i zdravu budućnost naše lokalne zajednice. Doprinos tome su koraci koje su učenici zajednički planirali, a zatim i uspješno odradili u prirodi bez plastičnog pribora za jelo i piće, korištenjem limenih bočica za vodu, pažljivim i štedljivim korištenjem opreme za terensku nastavu i ribolov te smanjenjem količine otpada i njegovim odvajanjem radi recikliranja. 

Učiteljica Martina Glasnović

Dana 8. svibnja na nastavi informatike učenici šestih razreda, pod vodstvom učiteljice Ivone Vrančić, sudjelovali su u edukativnoj aktivnosti inspiriranoj Erasmus edukacijom održanom u Barceloni pod nazivom „Integriranje UI u učionicu s kritičkim mišljenjem“. Naziv aktivnosti provedene s učenicima je AI - alat za razvoj kritičkog mišljenja, a ne prečac do brzih odgovora. Cilj aktivnosti bio je razvoj kritičkog mišljenja, logičkog zaključivanja i odgovornog korištenja umjetne inteligencije.

Aktivnost je započela kratkim pregledom povijesnog razvoja umjetne inteligencije. Učenike je posebno zaintrigirala činjenica da se o tom pojmu govorilo još 50-ih godina prošlog stoljeća. Nakon uvodnog dijela učenici su podijeljeni u pet timova. Svaki tim imao je osobu zaduženu za pisanje promptova - prompt inženjera, zapisničara i kritičare. Svaki tim koristio je drugog AI asistenta pod nadzorom učiteljice.

Prva vježba imala je za cilj pokazati kako umjetna inteligencija može pogriješiti. Učenici su unutar timova istraživali odgovore umjetne inteligencije na tvrdnje poput: „Munja nikada ne udara dvaput na isto mjesto“ ili „Ljudi koriste samo 10 % mozga“, dok su kritičari tražili točne informacije na pouzdanim internetskim stranicama.

Druga vježba bila je usmjerena na prepoznavanje manipulacije u sadržajima koje generira umjetna inteligencija. Prompt inženjeri tražili su od AI-a dva različita teksta na temu videoigara - jedan neutralan, a drugi manipulativan. Kritičari su zatim analizirali tekstove i tražili znakove manipulacije, pretjerivanja ili netočnih informacija.

U trećoj vježbi prompt inženjeri zadali su umjetnoj inteligenciji ulogu kritičkog sugovornika. Cijela grupa vježbala je kritičko mišljenje kroz razgovor s UI, postavljajući pitanja, propitujući odgovore i razvijajući argumentaciju.

Četvrta vježba imala je za cilj istražiti postoje li predrasude u umjetnoj inteligenciji. Prompt inženjeri zadali su umjetnoj inteligenciji generiranje slika određenih zanimanja. Rezultati su pokazali da umjetna inteligencija ponekad ipak prikazuje stereotipe i predrasude.

Na kraju aktivnosti učenici su zaključili kako umjetna inteligencija može biti vrlo koristan alat, ali da se na njezine odgovore ne treba u potpunosti oslanjati. Istaknuli su važnost provjere informacija, kritičkog promišljanja i odgovornog korištenja digitalnih alata. Aktivnost je učenicima pružila priliku da na zanimljiv i praktičan način razvijaju digitalne kompetencije koje će im biti važne u daljnjem obrazovanju i svakodnevnom životu.

Učiteljica Ivona Vrančić

U sklopu projekta “Plastika van – to je naš plan” učenicima matične škole u tjednu od 16. ožujka podijeljene su bočice izrađene od recikliranog nehrđajućeg čelika kako bi im se pružila zamjena za jednokratne plastične bočice u kojim su dosad u školu nosili vodu ili sok. Naši Erasmusovci bočice su podijelili i svim djelatnicima škole, a ponedjeljak će bočice dobiti i učenici i djelatnici Područne škole Grdanjci.

To je rezultat nastavka rada na jačanju ekološke svijesti, poboljšanju rada naše škole i radu na kvaliteti života i zdravlja učenika i djelatnika. Naši učitelji Prirode učenike viših razreda educirali su o štetnosti jednokratne plastične ambalaže. Erasmus grupa istraživala je o materijalima koji bi bili bolja zamjena za plastiku i tu su se nametnuli staklo i metal. Staklo je isključeno zbog opasnosti od loma i ozljeda, a metalna bočica pokazala se boljom alternativom.

Sredstvima preostalim od uspješno provedenih Erasmus projekata odlučili smo financirati nabavu metalnih bočica. Iako smo svjesni da je nemoguće u potpunosti izbaciti plastične bočice iz upotrebe, vjerujemo se da je ovo pomak u pozitivnom smjeru i da će naši učenici i djelatnici s ponosom koristiti svoje nove bočice i zdravije ideje prenositi i na svoje ukućane i prijatelje iz drugih škola.

učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Zahvaljujući pohađanju tečaja „Integrating AI in the Classroom with Critical Thinking“ u sklopu Erasmus+ projekta, učiteljica Ivona Vrančić organizirala je projekt “Utjecaj mobilnih uređaja na zdravlje - analiza uz primjenu umjetne inteligencije”. Rezultate su učenici prikazali na PMF-u,  29. siječnja 2026. u sklopu programa ICSE Science Factory.

Cilj projekta je osvjestiti utjecaj pretjerane upotrebe digitalnih uređaja (s naglaskom na mobitele) i umjetne inteligencije među školarcima.

Projekt je proveden kroz nekoliko faza. U prvoj fazi učenici su samostalno izrađivali ankete vezane uz utjecaj mobilnih uređaja na fizičko i psihičko zdravlje. U drugoj fazi proveden je eksperiment u kojem su učenici tijekom tri dana intenzivno koristili mobilne uređaje, a zatim su tri dana proveli bez korištenja digitalnih uređaja.

Analizom prikupljenih podataka iz anketa dobiveni su rezultati koji pokazuju značajno povoljnije fizičko i psihičko stanje učenika u razdoblju bez korištenja digitalnih uređaja. U fazi detoksikacije lako uspavljivanje, kvaliteta sna, energija i koncentracija poboljšani su za oko 67 % u odnosu na fazu intenzivnog korištenja digitalnih uređaja.

Drugi segment projekta bio je usmjeren na primjenu umjetne inteligencije u izradi i analizi anketa. Učenici su izradu anketa, analizu rezultata i izradu interaktivnih materijala odrađivali samostalno, a zatim uz pomoć umjetne inteligencije. Koristili su nekoliko alata umjetne inteligencije: SchoolAi, Gemini, ChatGpt, MagicSchool, Microsoft 365 Copilot, HeyGen, Flixi. Usporedbom su zaključili da je rad uz pomoć umjetne inteligencije brži i jednostavniji, ali da pritom može umanjiti razvoj vlastitih umnih i analitičkih sposobnosti. Pogotovo ako se koristi pretjerano.

Učenici samostalno dolaze do važnog zaključka: 

Važno je promišljeno i umjereno korištenje umjetne inteligencije kako bi se očuvala kreativnost, kritičko mišljenje i aktivna uloga čovjeka u procesu učenja. Potpuno oslanjanje na umjetnu inteligenciju daje osjećaj manjka osobnog znanja, te ne predstavlja vedru budućnost za razvoj ljudskog uma.

Učiteljica Ivona Vrančić