KORACI U PROVOĐENJU PROJEKTA:
1. Izbor problema
2. Istraživanje društvene važnosti problema
3. Oblikovanje mogućih rješenja problema
4. Izbor najboljeg pristupa rješenju problema
5. Predstavljanje plana akcije široj zajednici
6. Javno predstavljanje ponuđenog rješenja problema
7. Razvoj plana akcije
Izrada plakata i dokumentacijska mapa:
plakat - objašnjenje problema
Učenici naše škole već dvije godine rade na jačanju ekološke svijesti kod učenika, jačanju eko dimenzije naše škole i pozitivnim promjenama na tom području. Naša škola nosi status eko škole od 2013. godine no tijekom godina neki su primjeri dobre prakse nestali i ekološka komponenta našeg rada pala je u drugi plan. Prošle godine to smo odlučili promijeniti i napravili smo prve korake prema većoj ekološkoj osviještenosti. U razrede smo vratili spremnike za odvajanje papira i plastike, drvenu kućicu za pisma Djedu Božićnjaku pretvorili smo u spremnik za baterije u koji i učenici i učitelji redovito odlažu stare baterije koje se onda pravilno zbrinjavaju. Osim toga, fokusirali smo se i na ponovnu upotrebu odjeće, igračaka i školskog pribora i održali pet razmjena koje su bile jako uspješne, a imale su i dobrotvornu komponentu. Učenici su u školu donosili svoje stare školske torbe, pernice, školski pribor, igračke, knjige i odjeću, a svatko je mogao pronaći i nešto za sebe i ponijeti kući. Sva preostala roba poslana je u sigurnu kuću, a s razmjenama smo nastavili i ove godine. Uz to smo kod svakog prekidača za svjetlo postavili zabavne natpise poput onog iz poznate pjesme Parnog valjka – ugasi me, zar ne vidiš da gorim? kako bi učenici osvijestili da gasimo svjetla kad ih ne treba i da zatvore vodu nakon što su oprali ruke ili likovni pribor.
No to je tak početak jer smo još prošle godine uvidjeli da ima još nedostataka u našoj školi i dosta mjesta za poboljšanje. Upitali smo ponovo i učenike i djelatnike škole na čemu treba raditi i dobili zanimljive prijedloge. Učenici su naveli koje pozitivne promjene u školi uočavaju i na čemu još treba raditi. Sad skoro svi učenici znaju da smo eko škola, znaju što to znači i rado sudjeluju u razmjenama no uočavaju i nedostatke.
Školska kuhinja je i dalje izvor frustracija no i dobrih ideja i prijedloga i učenici su s razrednicima sastavili prijedlog jela koje će kuharice uvažiti prilikom novog planiranja jelovnika. S obzirom da iduće školske godine prelazimo na rad u jednoj smjeni zbog dogradnje škole, odlučili smo pitanje školske kuhinje zasad ostaviti po strani i nastaviti u smjeru poboljšanja zdravlja naših učenika time što ćemo fokus staviti na upotrebu i štetnost plastike.
Za učenike smo sastavili upitnik s pitanjima koje pokazuju koliko su svjesni problema koji predstavlja plastični otpad, što po tom pitanju rade, jesu li voljni više platiti proizvod u ekološki prihvatljivijoj ambalaži i imaju li prijedloge za smanjenje plastičnog otpada.
Odgovor koji nas je najviše zabrinuo i plastični proizvod koji učenici najviše koriste su plastične bočice što smo već i naslućivali nakon razgovora s našim spremačicama. Spremačice su upozorile da i dalje često krivi otpad zna završiti u krivom spremniku i uočile su velik broj otpadnih plastičnih bočica u kojima učenici donose neki napitak u školu. To nam je bio znak za uzbunu jer je plastična ambalaža jako štetna za zdravlje i odlučili smo to osvijestiti našim učenicima ove godine i ponuditi bolje rješenje.
Drugi plakat - istraživanje alternativne politike
Upoznali smo se s pojmom alternativne politike i zaključili da je alternativna politika drugi način rješavanja problema. Alternativne mjere su sva druga rješenja koja predlažu opozicija, institucije nižih nivoa vlasti, stručnjaci, stručnjakinje, stručna i profesionalna udruženja, različite interesne grupe građana i građanki ili organizacije civilnog društva. Odlučili smo istražiti zakone i zakonsku regulativu na području Republike Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije te nekih susjednih zemalja pa pitanju plastike, plastičnog otpada i mogućih alternativa. Članak 3. Ustava RH kaže da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Mi smo se sad usmjerili na očuvanje prirode i čovjekova okoliša i zdravlja.
Istražili smo kako se različite zemlje EU i naši susjedi nose s pitanjem plastičnog otpada i imaju li kakva bolja rješenja. Ni Bosna i Hercegovina niti Srbija nemaju sustav otkupa plastične ambalaže kakav je uveden u Republici Hrvatskoj još 2006. kad se za vraćanje jedne plastične boce dobivalo 50 lipa što je s uvođenjem eura postalo 7 centi, a od 1.1.2025. iznosi 10 centi. To znači da u tim zemljama još možemo vidjeti dosta plastičnog otpada bačenog uz prometnice i u prirodu što ne samo da narušava izgled i estetski dojam nego predstavlja i velik ekološki problem. U zemljama koje su uvele otkup plastične ambalaže bacanje plastičnih boca na neodgovarajuća mjesta znatno se smanjio. U Republici Hrvatskoj na milijun prodanih boca 850 tisuća ih se vrati putem sustava povratne ambalaže i 95% tih boca se reciklira. Bitno je i napomenuti da smo mi bili među prvim zemljama Europske unije koji smo uveli takav sustav povrata ambalaže. Uz to treba i napomenuti da smo mi među zemljama koje imaju najnižu povratnu naknadu. U Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi kao i kod nas. U Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže. U Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže. Ovo napominjemo zato što je ovo izvor prihod mnogim društveno ugroženim skupinama stanovništva koje svoje redovne prihode dopunjavaju naknadom koju dobiju za vraćanje plastičnih boca, često na način da obilaze koševe za smeće i tu ambalažu vade iz njih što ste vjerojatno mogli i vidjeti na ulicama Zagreba ili u našim malim mjestima. To sve upućuje na stanje u društvu i vodi u istraživanje mnogih drugih problema. Osim plastičnih boca, ogroman ekološki problem predstavljaju i plastične vrećice za koje je Republika Hrvatska našla rješenje nudeći alternativu u papirnatim ili pamučnim ekološki prihvatljivijim vrećicama. U dućanima možete za malo veći iznos kupiti i velike višekratno upotrebljive čvršće i trajnije vrećice koje su izrađene od recikliranih materijala poput stare folije i također su alternativa jednokratnoj plastici.
Bitno je napomenuti da jedinstvene zakonske regulative i jedinstvenih pravila nema koja bi vrijedila u svim zemljama Europske unije te možemo uspoređivati, uočavati prednosti i nedostatke u svim tim zemljama i učiti na boljim primjerima.Prednosti otkupa plastičnih boca već smo spomenuli – manje ih završava u okolišu, recikliraju se i ponovo iskoriste u obliku novog proizvoda, iznos otkupa mnogim ljudima je dodatni i pomoćni izvor prihoda, a glavni nedostatak je da plastična ambalaža i dalje cirkulira i nema adekvatne zamjene za nju te se ona ne uočava još dugo. Moguća zamjena su staklene i metalne ambalaže koje su lomljivije, skuplje i zahtijevaju promjenu svijesti i mentaliteta ljudi.
Treći plakat - predlaganje javne politike
Upoznali smo se i s pojmom javne politike i utvrdili da je to namjerno djelovanje institucija vlasti koja mijenja društvo i ekonomiju i utječu na nju. Tu nas je sad zanimalo više o pojmu vlasti i odlučili smo za pojašnjenje zamoliti našu učiteljicu geografije koja je članica Gradskog vijeća grada Samobora i ima direktna saznanja i priliku kreirati javne politike svojim glasom u vijeću. Ona nam je objasnila da je prvi stupanj vlasti mjesna samouprava. U slučaju Bregane to je mjesni odbor, a u slučaju Samobora to su gradske četvrti, a sve to čini lokalnu samoupravu pod gradom Samoborom. Zatim je tu regionalna samouprava – mi spadamo pod Zagrebačku županiju, a dio smo Republike Hrvatske čije zakone donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a od 1.7.2013. Hrvatska je i članica Europske unije i treba provoditi i zakone EU.
Iako nismo punoljetni i nemamo mogućnost glasanja na izborima čime možemo direktno utjecati na formiranje vlasti i donošenje odluka, bitno je biti informiran, znati kako stvari funkcioniraju i znati da se i naš glas može čuti. Važnost dječjeg glasa sve više prepoznaju i lokalne zajednice i tako od ove godine Grad Samobor po prvi puta ima Dječje gradsko vijeće. Konstituirajuća sjednica održana je u srijedu 11. veljače 2026. godine u gradskoj vijećnici čime je započeo mandat mladih vijećnika koji će u narednom razdoblju zastupati interese djece i mladih u gradu Samoboru. Izabrani su dječji gradonačelnik i zamjenik koji je naš kolega iz 7.c razreda.
Informirani krenuli smo u formiranje javne politike OŠ Milana Langa po pitanju smanjenja upotrebe plastičnih bočica kod naših učenika i poboljšanja zdravlja i njihove informiranosti po pitanju plastike. Istražili smo da je bolja zamjena za plastične boce staklo ili metal. Odmah smo odbacili staklo kao dobru alternativu za djecu jer su te boce lomljive i mogle bi donijeti više štete nego koristi. Djeca su vrlo aktivna i njihov radni dan je dinamičan, uključuje puno kretanja i igre, ponekad i zaboravnost i brzopletost i te boce, koje se nalaze u vanjskom pretincu torbi mogle bi uslijed odlaganja torbi brzo biti razbijene.
Zatim smo uzeli u obzir metal kao odličnu zamjenu i krenuli istraživati. Aluminij i nehrđajući čelik materijali su od koji se najčešće izrađuju metalne boce i zanimalo nas je što je bolje i zdravije. Aluminijske boce iznutra imaju premaz koji se razgrađuje, osobito kad se zagrijava pa je bolja varijanta nehrđajući čelik za koji smo se mi odlučili. Pošto je naša škola Erasmus akreditirana ustanova i već godinama provodimo projekte i jedan od našim ciljeva je jačanje ekološke svijesti učenika to se odlično poklopilo s našim projektom „Plastika van – to je naš plan“. Odlučili smo svakom našem učeniku i djelatniku škole pružiti alternativu i zamjenu za plastične bočice u kojima si u školu donose napitke i uz pomoć sredstava koja su našoj školi ostala od uspješno provedenih projekata financirali smo nabavu 650 komada metalnih bočica s logom naše škole uz naznaku da su financirana sredstvima Europske unije. Time se nadamo da ćemo pozitivno utjecati na zdravlje učenika i da će oni dalje širiti tu ekološku svijest u svojim obiteljima i među prijateljima iz drugih škola.Bitan dio ovog projekta je i utjecaj na lokalnu zajednicu i tu smo odlučili našu ideju predstaviti gradonačelnici Grada Samobora i utjecati na to da Samobor koji je grad prijatelj djece isto pomogne u kreiranju ekološke svijesti naših najmlađih građana.
4. plakat - izrada plana akcije
Nakon provedenih intervjua, analiza anketa, istraživanja zakona, novinarskih članaka, razgovora sa našim učiteljicama odlučili smo se za sljedeći plan akcije. Prvo smo odlučili zamoliti naše učitelje biologije i prirode za pomoć. Oni su prošle godine na Učiteljskom vijeću održali predavanje za učitelje naše škole o štetnosti plastike i o tome što se događa s jednokratnom plastičnom bočicom kad je koristimo više puta i kad ostane izložena sunčevu zagrijavanju. Učitelji su to isto objasnili učenicima viših razreda naše škole i naveli moguće zamjene za plastične bočice. Uočeno je da manji dio učenika već ima neku zdraviju zamjenu za jednokratnu plastiku što nas jako veseli. Mi smo to isto objasnili učenicima nižih razreda i upoznali ih s ciljem našeg projekta ove godine – smanjenjem korištenja plastičnih bočica. To je bila priprema za glavni dio našeg projekta – uvođenje metalnih bočica kao zamjene za plastiku.
Poučeni prijašnjim iskustvima i sklonosti ljudi na opiranje prema promjenama smatrali smo da je bitno učenike informirati i upozoriti na važnost zamjene plastike zdravijim materijalima prije nego što im poklonimo bočice. Gradonačelnici Grada Samobora predstavili smo našu ideju i zamolili je za njenu pomoć oko toga da ovo ne ostane samo u našoj školi. Grad Samobor svake godine priprema poklon dobrodošlice učenicima prvih razreda i u toj vrećici nalazi se školski pribor, igračka i još neki suveniri našeg kraja i naša ideja je da se u tu vrećicu uvrsti i jedna bočica od čelika kako bi se učenicima od malih nogu razvijala svijest o potrebi zamjene plastičnih bočica za zdraviju verziju. Gradonačelnica je s veseljem prihvatila našu ideju navodeći kako je uvijek otvorena za dobre prijedloge i mi se nadamo da će poklon paket za sve samoborske prvašiće već od iduće godine biti bogatiji za tu zdraviju bočicu. U društvu pa tako i u školi promjene se ne događaju preko noći i treba ih postupno uvoditi i ljude na to pripremiti. Svjesni smo činjenice da neće svi učenici koristiti svoju metalnu bocu no za promjene svijesti treba vremena i bitno je da smo mi tu promjenu ponudili. Svi učenici naše škole dobili su metalnu bočicu s logom škole uz napomenu kako bočicu održavati i nadamo se da će je koristiti i da je ovo novi korak prema stvaranju ekološki osviještenih mladih građana. Bočice smo poklonili i svim djelatnicima naše škole – učiteljima, pedagoškoj službi i tehničkom osoblju jer nikad nije kasno da dobre i zdrave promjene u našem životu. Sve smo zabilježili na Google stranici našeg projekta, na Facebook stranici škole, a planiramo i gostovanje na Radiju Samobor.
Provedene aktivnosti:
Ankete s učenicima, intervjui s ravnateljem, kuharicama i spremačicama
plastika, staklo, metal
reciklirani nehrđajući čelik
učenici 5.b razreda