Prvog dana dočekali su nas ravnateljstvo škole i nastavnici domaćini, nakon čega je uslijedila orijentacijska sesija i prezentacija o obrazovnoj filozofiji škole, koja naglašava inovativnu nastavu i održive prakse.
Tijekom promatranja nastave imali smo priliku pratiti kako učenici sudjeluju u planiranju svog tjednog učenja. Dobivaju predloženi plan i samostalno biraju konkretne zadatke iz pojedinih predmeta koje će izvršiti u vrijeme koje im najviše odgovara. Primjerice, na engleskom jeziku mogu sami odlučiti kada će poslušati audiozapis, pročitati tekst i riješiti zadatke u radnoj bilježnici. Ovakav fleksibilan pristup potiče autonomiju učenika, odgovornost i učenje vlastitim tempom.
Poslijepodne smo sudjelovali u završnoj raspravi u kojoj smo razmotrili promatrane nastavne metode i razgovarali o njihovoj mogućoj primjeni u našem radu. Kao ključne inovativne elemente istaknuli smo projektno učenje, planiranje vođeno od strane učenika te smisleno korištenje digitalnih alata. Također smo prepoznali primjere integracije zelenih vještina u svakodnevne učioničke rutine i sadržaj.
Drugog dana sudjelovali smo u praktičnoj radionici posvećenoj obrazovanju o zelenim vještinama. Škola nam je predstavila nekoliko aktivnosti koje potiču održivost, uključujući projekte recikliranja koje vode učenici te kreativne radionice prenamjene materijala. Također smo vidjeli kako se digitalni uređaji namjerno koriste za smanjenje potrošnje papira, čime se istodobno podupire ekološka osviještenost i razvoj digitalne pismenosti.
Tijekom prijepodneva promatrali smo nastavu iz predmeta poput prirodoslovlja, likovne umjetnosti i društvenih znanosti, u kojima su okolišne teme smisleno integrirane u kurikulum. To je uključivalo rasprave o klimatskim promjenama, kreativnoj ponovnoj uporabi materijala i lokalnim ekološkim inicijativama.
Poslijepodne smo sudjelovali u suradničkoj radionici s nastavnicima domaćinima kako bismo razmijenili ideje o uključivanju zelenih vještina u vlastitu nastavu. Zajedno smo započeli osmišljavanje mini-projekta prilagođenog potrebama naših učenika, s ciljem podizanja ekološke svijesti i poticanja odgovornih navika.
Dan smo završili istražujući lokalnu okolinu i odlaskom na kraću planinarsku šetnju u društvu učitelja Floriana, čime smo dodatno produbili povezanost s prirodom i iskusili kako aktivnosti na otvorenom mogu nadopuniti obrazovanje o održivosti.
Naš posljednji dan nastavili smo s promatranjem nastave u različitim učionicama i predmetima, bilježeći međupredmetne pristupe i različite tehnike za poticanje angažmana učenika. Ova su nam promatranja pružila dragocjen uvid u to kako se inovacije i održivost mogu integrirati u različite discipline.
Kasnije ujutro sastali smo se s koordinatorom za održivost škole, koji nam je predstavio nekoliko školskih zelenih inicijativa. Saznali smo kako je odgovornost prema okolišu ugrađena ne samo u nastavu, već i u školsku kulturu i svakodnevne rutine.
Poslijepodne smo sudjelovali u radionici na kojoj smo razvili vlastiti Plan inovativne nastave. Uključivao je praktične korake za uvođenje inovativnih metoda i zelenih praksi u naše škole. Tijekom sesije međusobnog davanja povratnih informacija razmijenili smo ideje s drugim sudionicima i doradili naše planove.
Program je zaključen zajedničkom refleksijom, tijekom koje smo razgovarali o svom profesionalnom razvoju i budućim mogućnostima suradnje. Navečer smo sudjelovali na oproštajnoj večeri s nastavnicima domaćinima, tijekom koje su nam uručene potvrde o sudjelovanju, čime je završilo vrlo inspirativno i obogaćujuće iskustvo job shadowinga.
Tijekom našeg praćenja rada u školi Mittelschule Lindau promatrali smo nekoliko inovativnih nastavnih praksi koje su nas potaknule na razmišljanje o vlastitim metodama. U nastavku opisujemo tri ključna pristupa i razmatramo njihovu moguću primjenu u hrvatskom obrazovnom sustavu.
Sudjelovanje učenika u tjednom planiranju
Jedna od najupečatljivijih praksi bila je aktivna uključenost učenika u planiranje njihovih tjednih aktivnosti učenja. Na početku tjedna svaki učenik dobiva predloženi plan iz kojeg samostalno odabire konkretne zadatke iz pojedinih predmeta koje će izvršiti tijekom tjedna (npr. slušanje audiozapisa, čitanje ili zadatci u radnoj bilježnici iz engleskog jezika). Ovaj sustav potiče autonomiju, upravljanje vremenom i odgovornost.
Primjena u hrvatskom kontekstu:
Iako je hrvatski kurikulum strukturiraniji i vremenski strože određen, ovaj bi se model mogao djelomično primijeniti tako da se učenicima pruži veća mogućnost odabira redoslijeda aktivnosti ili izbora između različitih zadataka koji ostvaruju iste ishode učenja. Time bi se potaknulo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i razvijale organizacijske vještine.
Individualizirani pristup učenju
Primijetili smo snažan naglasak na prilagodbi nastave individualnim potrebama svakog učenika. Učitelji nude diferencirane zadatke i omogućuju učenicima da rade vlastitim tempom, pri čemu učitelj ima ulogu mentora i vodiča, a ne isključivo predavača.
Primjena u hrvatskom kontekstu:
Iako se diferencijacija potiče u hrvatskom sustavu, ona je često ograničena velikim brojem učenika u razredu i nedostatkom resursa. Međutim, ovaj bi se pristup mogao dosljednije uvoditi kroz modularne zadatke, fleksibilno grupiranje i formativno vrednovanje. Digitalni alati i platforme također bi mogli učinkovitije podržati individualne putove učenja.
Korištenje CHUR modela
CHUR model (Kompetencija – Akcija – Refleksija – Transfer) bio je jasno prisutan u nastavnim praksama škole. Učenike se potiče da razvijaju kompetencije kroz smisleno djelovanje, reflektiraju o svom učenju te primjenjuju stečeno znanje u različitim kontekstima. Ovaj holistički model podržava dubinsko učenje i osobni razvoj.
Primjena u hrvatskom kontekstu:
CHUR model dobro se podudara s ciljevima Cjelovite kurikularne reforme (CKR), koja naglašava kompetencije i međupredmetne teme. Za njegovu učinkovitiju primjenu učtelje bi se moglo poticati na planiranje aktivnosti koje uključuju strukturiranu refleksiju i primjenu znanja u stvarnom životu. Stručno usavršavanje i suradničko planiranje dodatno bi podržali ovu promjenu.
Zaključak
Ove inovativne prakse naglašavaju autonomiju, individualizirano učenje i obrazovanje temeljeno na kompetencijama. Iako bi bilo potrebno prilagoditi ih hrvatskom sustavu, elementi svakog pristupa mogli bi se realno i smisleno ugraditi u našu nastavu kako bi se poticalo učenje usmjereno na učenika i razvoj dugoročnih vještina.
Mihaela Teskera i Martina Mamić