Razumijem što čitam

SVRHA PROJEKTA 

Unaprijediti vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog poticanjem čitalačkih navika učenika u svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih sadržaja i funkcionalno uključivanje u cjeloživotno obrazovanje. 

CILJEVI 

• razvijati rječnička znanja 

• poboljšati jezične djelatnosti (aktivno slušanje, govorenje, pisanje i čitanje)

• razvijati mišljenje i logičko zaključivanje  

•  povećati motivaciju učenika   za stvaranje čitalačkih navika  

AKTIVNOSTI

• • • • motivacijske

      • pripovijedanje 

      • čitanje

      • pisanje

      • razvoj rječnika

      • ilustriranje

      • digitalne igrice

OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA 

• • • • razvoj jezičnih djelatnosti koje će omogućiti učenicima veću razinu kompetencija potrebnih za daljnje  obrazovanje  

      • bogatija rječnička znanja

      • razvoj komunikacijskih vještina 

      • uspješnija  postignuća tijekom usvajanja odgojno obrazovnih ishoda 

NAMJENA PROJEKTA 

Učenici 2.razreda

EVALUACIJA PROJEKTA 

• stalno praćenje uspješnosti realizacije aktivnosti 

• samovrednovanje učenika 

NOSITELJ PROJEKTA: Marijana Mlinarević, logopedinja

UVODNO 

Prilikom provođenja projekta poštivale su se epidemiološke mjere te se radilo u dvije skupine. Sve aktivnosti provodile su se u prostoru školske kino dvorane  koja nam je omogućila dojam opuštenijeg okruženja.

Tijekom provedenih aktivnosti naglasak je  stavljen na povećanje rječničkih znanja što će učenicima omogućiti bolje razumijevanje pročitanog teksta.    Aktivnosti su podijeljene na motivacijske, pripovijedalačke i čitalačke.

Osima bavljenja značenjima riječi čitali smo, pripovijedali,  provodili smo  jezične igre, izrađivali vizualni rječnik, uređivali ''pločicu značkicu'' i dobro se zabavljali čitajući i družeći se. Učenicima je na početku objašnjeno koje će se aktivnosti provoditi tijekom naših susreta te je dogovoreno da u školu donesu omiljenu slikovnicu. Time se potaknula  motiviranost za daljnje čitalačke aktivnosti te smo odlučili da ćemo čitati  slikovnice koje su njihov izbor. 

O rječničkim znanjima

Polazište za rad na ovom projektu  je ispitivanja rječničkih znanja učenika 3. razreda (kategorija antonima). Rezultati ispitivanja analizirani su u suradnji  logopedinje i  razrednih učiteljica  koje su ih prikazale na roditeljskim sastancima. Upućuju na postoje korelacija između dobrih  čitača, njihovih rječničkih znanja i uspješnosti razumijevanja pročitanog  teksta koje učiteljice provode tijekom nastave Hrvatskog jezika.

Ispitivanje se vršilo na način da su učenici trebali  napisati suprotnosti na listi  od 134 riječi.  Opravdanost ovog ‘’blic’’ ispitivanja može nam dati samo dio odgovora na pitanje zašto kod učenika dolazi do slabijeg razumijevanja pročitanog teksta.

S obzirom da ovo ispitivanje nije sveobuhvatno jer  bi se  leksičkoj dimenziji jezika   moglo pristupiti i kroz neke druge kategorije koje određuju rječnička znanja (npr.  homonime ili  sinonime) ne može se tumačiti potpuno objektivo, ali može   potaknuti roditelje da posvete pažnju opsegu rječničkih znanja svoje djece u cilju tečnije upotrebe jezika, boljem razumijevanju pročitanog teksta  i boljem  školskom uspjehu. 

Rezultati ispitivanja u 3. a razredu

Ispitivanjem je bilo  obuhvaćeno  26 učenika.  Uputa  učenicima je bila da kao odgovor ne pišu negaciju. Negacije su priznate kao točan odgovor kada je riječ vrlo učestala u govoru kao npr. kod riječi spretan. Učenicima kojima je trebalo više vremena to je i omogućeno. Nekolicina je test rješavala  i tijekom odmora. Na moje pitanje je li im  test bio težak, odgovorili su potvrdno.

Riječi koje su se ispitivale su bile vrlo učestale (ima, rad, noć, upali, žena…) i prema vrsti riječi pridjevi su bili najzastupljeniji ( glatko, bistro, stabilno, darežljiv, jeftino, ukusno…), no bilo je  i imenica (mladost, istina, tama, vrućina…).

Ukupna uspješnost cijelog razreda iznosi 60,8 % .

Najbolji rezultat ostvarila je jedna učenica koja je točno odgovorila na 122 riječi, a najslabiji je ostvarilo dvoje učenika s 52 točne riječi.  Ukupno je 6 učenika  postiglo rezultat između 50 i 60 riječi, a 4 učenika između 100 i 120 riječi.

Zanimljivo je da je samo dvoje učenika točno napisalo suprotnost za riječ kazna, a dvoje učenika je napisalo negaciju uz  tu riječ -ne kazna. Svi ostali nisu ništa napisali.

Za riječ glatko većina učenika je napisala oštro.  Većina učenika nije znala odgovoriti koja je riječ suprotna riječi napeto, kao ni koja je  riječ suprotnost od  lijen itd.

Učenici su uz puno riječi napisali negaciju pa su odgovori  bili nije bolest kao suprotnost za bolest, ili ne rumen, ne pospan, ne lijen…

Bilo je novih riječi kao što su mičljiv, razgibljiv, hladnjina, … a neki su pogrešno pročitali riječi te su umjesto riječi sitan pročitali sit pa je odgovor bio gladan, umjesto riječi spretan pročitali su sretan pa je odgovor bio nesretan….

Rezultati ispitivanja u 3.b razredu.

Ispitivanju su pristupila 24 učenika. Upute su dane na isti način kao i učenicima 3.a razreda.

Ukupna uspješnost cijelog razreda iznosi 69,4 % .

Najbolji rezultat  je ostvario  jedan učenik koji je točno odgovorio na 115 riječi od 134, a najslabiji  jedna učenica s 47 točnih riječi.  7 učenika je postiglo  rezultat između 100 i 115 riječi. U ovom razredu najveći broj učenika, njih 13,  je točno odgovorilo  na  80 do 100 riječi.

I u ovom razredu je bilo novih riječi kao što su  hladnost, daljak, divljav, dobrije, radljiv, hladnina, darljiv …

Dobiveni rezultati imaju praktičnu vrijednost kada se individualno analiziraju rezultati  pojedinih učenika  te mogu poslužiti  kao smjernica za  otkrivanje  teškoća u jezičnim znanjima. Osim toga mogu poslužiti i kao  poticaj za uključivanje učenika u aktivnosti kojima će se rječnička znanja obogatiti.

Ovaj projekt je jedna od njih…

O ''PLOČICI ZNAČKICI''

Pločica značkica  služit će kao  mjesto na kojem će biti  upisivane riječi koje su učenicima   nepoznate. One će na taj način biti stalno učenicima vidljive.  Tijekom čitanja, razgovora ili  pripovijedanja učenici su sustavno poticani da odmah reagiraju ako nisu sigurni  znaju li značenje svih  riječi koje se spominju u tekstu. Osim toga i logopedinja je stalno provjeravala razumijevanje riječi na način da je tražila da učenici stave  riječi  u različite kontekste i objasne njihovo značenje.

VIZUALNI RJEČNIK

Osim ''pločice značkice'' koja će biti postavljena u našem radnom prostoru digitalno će biti izrađen vizualni rječnik koji će  također služiti za ponavljanje i  usvajanje značenja riječi.

Na početku svake radionice ponavljat će se usvojenost znanja riječi koje su izdvojene na prethodnoj radionici. Utvrđivanje znanja o značenjima pojedinih riječi provodit  će se i pomoću obrazovnih  igrica izrađenih  digitalnim alatima.