PRILAGODBA LEKTIRA

Prilagodba lektire PISMO IZ ZELENGRADA, Nevenka Videk

Ishodi:

• Učenik uz slikovnu podršku razumije radnju i prepoznaje mjesto radnje i glavne likove. 

• Može poredati ključne događaje u vremenski slijed te uočiti osnovne uzročno-posljedične veze (smeće – bolestan potok – čišćenje). 

• Razumije i prepoznaje važne riječi iz lektire u kontekstu te izdvaja poruku priče o važnosti čuvanja prirode. 

Kviz za provjeru razumijevanja izrađen je kao dodatna prilagodba za učenike s izraženijim jezičnim teškoćama, kojima je i slikopriča u pojednostavljenom tekstu  zahtjevna. Zadatci su oblikovani tako da učenik odgovara uz jasnu slikovnu podršku: uz svako pitanje ponuđena su tri odgovora, a odgovori su prikazani slikom kako bi se smanjio zahtjev na čitanje i pisanje. Na taj se način provjerava razumijevanje sadržaja priče kroz prepoznavanje i odabir, što je učenicima sa slabijim jezičnim sposobnostima često pristupačniji način rada.

Ishodi za učenika nižih jezičnih sposobnosti

• Učenik uz slikovnu podršku odgovara na pitanja zatvorenog tipa odabirom točnog odgovora među tri ponuđene slike.

• Prepoznaje ključne događaje i osnovne pojmove te razlikuje što pomaže, a što šteti prirodi. 

• Pokazuje razumijevanje poruke priče kroz odabir i povezivanje slika. 

Prilagodba lektire DRUŽBA PERE KVRŽICE, Mato Lovrak

Knjiga je prilagođena lakšem čitanju korištenjem jednostavnog i jasnog jezika, uz očuvanje značenja i temeljnih poruka izvornog djela. Tekst je sažet, rečenice su kratke i pregledne, a sadržaj jasno strukturiran kako bi bio razumljiv većem broju učenika. Ilustracije dodatno podupiru razumijevanje i praćenje radnje.

Prilagodba je namijenjena učenicima s teškoćama čitanja i razumijevanja, osobito onima s teškoćama u dekodiranju, radnom pamćenju i jezičnoj obradi. Mogućnost slušanja teksta („read to me“) omogućuje pristup sadržaju bez prepreka mehaničkog čitanja te pridonosi boljem razumijevanju, motivaciji i samostalnosti učenika.

Prilagođena lektira može se koristiti u radu s učenicima koji se školuju  prema redovnom programu uz  prilagodbu sadržaja, učenicima koji se školuju prema redovnom programu uz individualizirane postupke kao i za samostalni rad i ponavljanje gradiva. Prilagodba ne umanjuje vrijednost djela već omogućuje da njegove poruke budu dostupne svakom učeniku.

Lektira za lakše čitanje „Tri medvjeda i gitara“ prilagođena je učenicima s teškoćama koji se školuju prema prilagođenom programu. Tekst je jezično pojednostavljen: rečenice su kratke i jasne, sadrže jednu informaciju, koriste se česte i poznate riječi, a apstraktni pojmovi su izostavljeni. Sadržaj je skraćen na ključne informacije uz ponavljanje imena likova i važnih riječi kako bi se olakšalo razumijevanje i pamćenje. Prilagodba lektire predstavlja primjer dobre prakse u odgojno-obrazovnom radu jer učenicima omogućuje aktivno sudjelovanje u obradi književnog teksta u skladu s njihovim jezičnim mogućnostima. Tijekom obrade lektire učenici često pokazuju teškoće u razumijevanju pročitanog sadržaja. Tekst čitaju sporo, teže povezuju događaje u cjelinu i bez dodatne podrške ne uspijevaju izdvojiti osnovne informacije, likove i slijed radnje. Pažnja im brže opada, sadržaj se teže pamti, a apstraktni dijelovi teksta često ostaju nerazumljivi. U pisanom i usmenom izražavanju koriste jednostavne rečenice i ograničen rječnik, zbog čega im je potrebna jasna struktura rada, kratke i konkretne upute te stalna vizualna potpora.

Cilj rada s prilagođenom lektirom jest da učenici, uz vizualnu i verbalnu podršku, prepoznaju ključne riječi, imenuju likove i njihove osnovne radnje te odgovaraju na jednostavna pitanja o sadržaju i poruci priče. U radu se preporučuje čitanje kraćih dijelova teksta uz česte pauze, zajedničko čitanje s učenicima ili čitanje naglas, uz objašnjenje nepoznatih riječi i redovitu provjeru razumijevanja jednostavnim pitanjima. Naglasak je na razumijevanju sadržaja i aktivnom sudjelovanju učenika, a ne na pravopisnoj točnosti ili opsegu odgovora.

U materijalu koji slijedi  je predstavljen širi raspon aktivnosti kako bi se učiteljima i stručnim suradnicima omogućila fleksibilnost u odabiru zadataka u skladu s individualnim potrebama učenika, dinamikom razreda i organizacijom nastave. Aktivnosti nisu zamišljene kao slijed koji se nužno provodi u cijelosti, već kao skup primjera dobre prakse iz kojih učitelj samostalno bira i prilagođava zadatke prema procjeni mogućnosti i trenutnog funkcioniranja učenika. Raznolikost ponuđenih aktivnosti omogućuje diferencijaciju rada, postupno povećavanje zahtjeva te prilagodbu različitim razinama jezičnog razumijevanja i izražavanja. Učitelj može odabrati manji broj  zadataka, kombinirati ih ili ponavljati pojedine aktivnosti, ovisno o ciljevima sata i reakciji učenika. Time se potiče profesionalna autonomija učitelja i naglašava važnost individualiziranog pristupa u radu s učenicima s teškoćama. Na ovaj način materijal ne propisuje jedinstven model rada, već nudi podršku učiteljima u planiranju i provedbi nastave, uz jasno istaknute ciljeve i svrhu svake aktivnosti. Takav pristup omogućuje primjenu materijala u različitim nastavnim kontekstima te potiče prilagodbu i kreativnost u radu.

U logopedskom radu slikovne (flash) kartice predstavljaju čestu metodu rada, a u obradi ove lektire korištene su kao izdvojeni oblik vizualne potpore za razvoj razumijevanja jezika i narativnih vještina. U okviru rada s karticama predlažu se različite aktivnosti koje potiču razumijevanje sadržaja, organizaciju radnje i razvoj govorno-jezičnih sposobnosti učenika, uz prilagodbu individualnim jezičnim mogućnostima pojedinog učenika. Promatranje i opis slika

Učenik promatra slike i opisuje što vidi bez obveze slaganja redoslijeda. Aktivnost služi za aktivaciju rječnika i razumijevanja prije zahtjevnijih zadataka. 

Zašto je dobro krenuti s najnižom razinom zahtjevnosti?

Učenik ne mora odmah razumjeti cijelu priču, pamtiti redoslijed ni konstruirati složen iskaz. Samo promatra i imenuje ono što vidi. To smanjuje pritisak i otpor, pogotovo kod učenika s većim  jezičnim teškoćama ili slabijim samopouzdanjem. 

U nastavku slijede prijedlozi postupno strukturiranih aktivnosti koje se mogu provoditi sa slikovnim (flash) karticama. 

Aktivnost 1 – Slaganje redoslijeda događaja
Učeniku se prikazuju dvije ili tri slike koje predstavljaju različite dijelove priče, a njegov je zadatak odrediti njihov pravilan redoslijed. Aktivnost razvija razumijevanje vremenskog slijeda i osnovnih uzročno-posljedičnih odnosa te pomaže učeniku u povezivanju događaja u cjelovitu priču.

Aktivnost 2 – Prepoznavanje slike koja ne pripada priči
Učenik promatra veći broj slika, pri čemu jedna slika  ne pripada sadržaju priče. Učenik je prepoznaje i obrazlaže svoj izbor. Aktivnost potiče semantičko razlikovanje i dublje razumijevanje sadržaja uz aktivno promišljanje značenja. Provedba aktivnosti zahtijeva izradu dodatne slike ili više njih koje sadržajno odstupaju od priče, kako bi se potaknulo semantičko razlikovanje i dublje razumijevanje sadržaja. 

Aktivnost 3 – Dopunjavanje rečenice prema slici
Učenik, uz oslonac na sliku, dopunjuje jednostavnu rečenicu jednom riječju. Aktivnost razvija aktivni rječnik te povezuje vizualni i jezični podražaj, uz prilagodbu jezičnim mogućnostima učenika.

Aktivnost 4 – Kako se lik osjeća?
Učenik prepoznaje i imenuje emociju lika prikazanu na slici te, prema potrebi, jednostavno objašnjava razlog emocionalnog stanja. Aktivnost razvija pragmatičko razumijevanje jezika i povezivanje emocionalnih stanja s događajima u priči.

Aktivnost 5 – Opis situacije uz vođena pitanja
Učenik uz pomoć slike i vođenih pitanja opisuje što se događa u prikazanoj situaciji  Aktivnost potiče razvoj narativnih vještina, organizaciju jezičnog iskaza i izražavanje u skladu s individualnim mogućnostima učenika.

Aktivnost 6 – Moja rečenica
Učenik samostalno izgovara ili zapisuje jednu kratku rečenicu vezanu uz sliku ili sadržaj priče. Aktivnost potiče funkcionalnu uporabu jezika, samostalno jezično izražavanje i osjećaj uspjeha u komunikaciji.

 Aktivnost – Povezivanje slike i rečenice

Na radnom listiću učenicima se nude slike i pripadajuće jednostavne rečenice koje opisuju radnje likova iz lektire. Zadatak učenika je povezati svaku sliku s odgovarajućom rečenicom. Aktivnost je usmjerena na razvoj razumijevanja pročitanog, povezivanje vizualnog i jezičnog podražaja te prepoznavanje osnovnih radnji i likova u priči. Ujedno se potiče uočavanje odnosa između slike i teksta te jača sigurnost u čitanju kratkih, strukturiranih rečenica uz jasnu i predvidivu strukturu zadatka. 

Aktivnost – Odabir točnog odgovora

Učenicima se nudi jednostavno pitanje vezano uz sadržaj lektire te nekoliko ponuđenih odgovora. Zadatak učenika je prepoznati točan odgovor i označiti ga na dogovoreni način (zaokruživanjem, podcrtavanjem ili označavanjem znakom). Aktivnost je strukturirana tako da smanjuje jezično i grafomotoričko opterećenje, a omogućuje provjeru razumijevanja ključnih informacija iz teksta. Usmjerena je na razvoj razumijevanja pročitanog, selektivne pažnje i semantičkog razlikovanja, uz jasnu i predvidivu strukturu zadatka. Po potrebi se pitanja čitaju naglas, a broj ponuđenih odgovora prilagođava se jezičnim mogućnostima učenika. 

Aktivnost – Napiši riječ prema slici

Učenicima se prikazuje slika koja predstavlja predmet, lik ili radnju iz lektire, a zadatak im je napisati riječ koja odgovara prikazanom sadržaju. Aktivnost je usmjerena na razvoj aktivnog rječnika, povezivanje vizualnog i jezičnog podražaja te imenovanje poznatih pojmova. Ujedno se potiče razumijevanje značenja riječi i njihovo funkcionalno korištenje u kontekstu priče. Zadatak je strukturiran i prilagodljiv, a po potrebi se ne inzistira na pravopisnoj točnosti, već na prepoznavanju i razumijevanju pojma. 

Aktivnost – Točno ili netočno

Učenicima se nude jednostavne rečenice povezane sa sadržajem lektire, a njihov je zadatak procijeniti jesu li tvrdnje točne ili netočne te svoj odgovor označiti na dogovoreni način (zaokruživanjem, podcrtavanjem ili usmeno). Aktivnost je usmjerena na razvoj razumijevanja pročitanog, prepoznavanje ključnih informacija i semantičko razlikovanje. Zadatak omogućuje provjeru razumijevanja sadržaja uz minimalno jezično i grafomotoričko opterećenje, a po potrebi se rečenice čitaju naglas i dodatno pojašnjavaju kako bi se učeniku osigurala uspješnost u radu. 

Opis i namjena obrazovnog materijala

Prilagodba lektire “Slikopriče” Željke Horvat Vukelja temelji se na odabiru jedne slikopriče i pojednostavljenom jeziku.  Cilj je da učenici s jezičnim teškoćama lakše razumiju sadržaj te da i oni, unatoč slabijim jezičnim znanjima, mogu ravnopravno sudjelovati u obradi lektire kroz smanjeni i prilagođeni sadržaj.

Materijal je namijenjen za rad  učenika s logopedom, individualno ili u malim skupinama, ali i  učiteljima u razrednoj nastavi. Odabirom jedne slikopriče učenicima se omogućuje fokus na razumijevanje osnovne radnje, likova i poruke teksta, bez dodatnog jezičnog opterećenja koje bi moglo negativno utjecati na motivaciju i razumijevanje.  Takvo postupno i ciljano razvijanje jezičnih vještina, posebice razumijevanja pročitanog, proširivanja rječnika te prepoznavanja i imenovanja emocija u skladu je s načelima individualizacije i prilagodbe nastavnih sadržaja te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u obradi lektire, unatoč prisutnim jezičnim teškoćama.

Slikopriča „Tri ljubavi gospođice Četke“ odabrana je zbog jednostavne i jasne radnje, izraženih emocija likova te mogućnosti vizualne podrške koja olakšava razumijevanje sadržaja. Tekst je dodatno prilagođen skraćivanjem i jezičnim pojednostavljivanjem, uz zadržavanje ključnih elemenata priče.

Radni listovi koji slijede osmišljeni su u skladu s načelima individualizacije i diferencijacije te omogućuju prilagodbu zadataka prema vrsti i težini jezične teškoće. Aktivnosti su usmjerene na razvoj jezičnog razumijevanja, proširivanje rječnika, prepoznavanje i imenovanje emocija te razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa u priči. Zadaci ne zahtijevaju opsežno pisano izražavanje, već omogućuju odgovaranje putem odabira, povezivanja, pokazivanja ili usmenog odgovora.

Radni list 1 – prepoznavanje likova
Radni list usmjeren je na prepoznavanje i imenovanje glavnih likova priče uz izraženu vizualnu podršku. Učenik promatra slike te zaokružuje one likove koji se pojavljuju u priči čime se provjerava osnovno razumijevanje sadržaja. Korištenje slika omogućuje lakše povezivanje riječi i značenja te smanjuje razinu  jezične složenosti što omogućava razumijevanje pročitanog   teksta. Radni list namijenjen je učenicima s izraženijim teškoćama u jezičnom razumijevanju, učenicima nižih razreda  koji se školuju prema prilagođenom ili individualiziranom programu.

Cilj: Razvijati razumijevanje osnovnih elemenata priče i poticati imenovanje likova.
Aktivnosti: Učenik promatra slike i zaokružuje likove koji se pojavljuju u priči, uz mogućnost usmenog imenovanja i dodatnog vođenja prema potrebi.
Ishod: Učenik prepoznaje glavne likove priče i pokazuje osnovno razumijevanje sadržaja.

Radni list 2 – slijed događaja
Radni list usmjeren je na razumijevanje redoslijeda događaja u priči. Učenik povezuje slike prema slijedu zaljubljivanja gospođice Četke, oslanjajući se na vizualne informacije i prethodno slušani ili pročitani tekst. Aktivnost je oblikovana tako da ne zahtijeva čitanje, čime se dodatno smanjuje opseg jezične obrade.
Cilj: Razvijati razumijevanje slijeda događaja u priči.
Aktivnosti: Učenik povezuje slike prema redoslijedu događaja.
Ishod: Učenik pravilno određuje redoslijed događaja i razumije osnovnu radnju priče.

Radni list 3 –  provjera razumijevanja sadržaja uz pomoć križaljke

Križaljka je oblikovana kao strukturirani zadatak uz jasno zadana pitanja i kratke odgovore, čime se učenicima s neuvježbanom analizom i sintezom olakšava obrada informacija. Takav oblik zadatka omogućuje usmjeravanje pažnje na pojedinačne elemente priče te postupno povezivanje informacija u cjelinu, bez zahtjeva za opsežnim pisanjem ili samostalnim formuliranjem odgovora.
Cilj: Provjeriti razumijevanje priče i poticati prisjećanje ključnih informacija.
Aktivnosti: Učenik rješava križaljku odgovarajući na pitanja o sadržaju priče.
Ishod: Učenik odgovara na jednostavna pitanja i pokazuje razumijevanje sadržaja priče.

Radni list 4 – prepričavanje uz vizualnu podršku
Radni list usmjeren je na razvoj narativnih sposobnosti. Prepričavanje se provodi uz vizualnu podršku, pri čemu se razina samostalnosti i opseg izražavanja prilagođavaju jezičnim sposobnostima učenika.

Cilj: Razvijati sposobnost prepričavanja i povezivanja događaja.
Aktivnosti: Učenik uz pomoć slika prepričava osnovni tijek priče.
Ishod: Učenik uz vizualnu podršku prepričava priču u pravilnom slijedu.

Radni list 5 – prepoznavanje i imenovanje emocija
Radni list usmjeren je na prepoznavanje i imenovanje osnovnih emocija prikazanih na slikama. Aktivnost potiče razvoj emocionalnog rječnika i razumijevanje emocionalnih stanja likova u priči. Vizualni prikazi omogućuju lakše prepoznavanje emocija.
Cilj: Razvijati emocionalni rječnik i prepoznavanje osnovnih emocija.
Aktivnosti: Učenik povezuje slike emocija s odgovarajućim riječima.
Ishod: Učenik prepoznaje i imenuje osnovne emocije.

Radni list 6 – povezivanje emocija s dijelovima priče

Radni list usmjeren je na dublje razumijevanje emocionalnih stanja likova i njihovu povezanost s događajima u priči. Učenik dopunjuje rečenice riječima koje opisuju osjećaje gospođice Četke u pojedinim dijelovima priče. Aktivnost je strukturirana i vođena, uz mogućnost čitanja ili slušanja rečenica.
Cilj: Razvijati razumijevanje emocija u kontekstu priče.
Aktivnosti: Učenik dopunjuje rečenice riječima koje opisuju osjećaje likova.
Ishod: Učenik povezuje emocije s događajima u priči i pokazuje razumijevanje emocionalne dimenzije teksta.

Ovo je prilagođena digitalna verzija lektire Plesna haljina žutog maslačka izrađena u Book Creatoru. Uz interaktivne stranice dodan je i čitljiv tekst za ispis, a dodana je i verzija teksta za ispis kako bi učenici koji lakše čitaju s papira imali pregledniji način čitanja, a isti tekst mogu koristiti i kasnije, tijekom rješavanja zadataka koji slijede nakon čitanja. 

Aktivnost Ključne rečnice u priči  može se provoditi kao vježba slušnog praćenja i razumijevanja teksta uz “lov” na rečnice koje učenik čita samostalno ili sluša. Prije čitanja učenicima se pokažu kartice s ključnim rečenicama  iz priče (npr. “CVIJEĆE ČUVA TAJNU.”, “MASLAČAK  JE TUŽAN.”, “HALJINA OD PAUČINE.”, “NESTAŠNI DJEČAK PUHNE.”) te se dogovori način reagiranja kada ih čuju (podizanje ruke, pokazivanje kartice ili dogovoreni znak). Tijekom čitanja učenici pažljivo slušaju i svaki put kada prepoznaju neku od ključnih rečenica reagiraju dogovorenim znakom. Nakon čitanja kartice se koriste za provjeru razumijevanja: učenici objašnjavaju značenje rečenica, određuju u kojem se dijelu radnje pojavljuju te odgovaraju na pitanja povezana s njima (tko?, što?, zašto?, što je bilo prije/poslije?...). 

Osim za “lov” na ključne rečenice, iste kartice mogu se koristiti i kao predvježba za zadatak Priča u dijelovima. Učenici prvo pregledaju kartice i pokušaju pogoditi kojem dijelu priče pripadaju (početak, problem, rješenje, kraj). Tako si unaprijed slože “kostur” priče, pa im je kasnije puno lakše posložiti tekstualne kartice u ispravan redoslijed.

Aktivnost “Riješi zagonetku” služi za provjeru razumijevanja teksta i zaključivanja. Učenici ne odgovaraju napamet, nego trebaju pronaći tragove u tekstu, povezati informacije i objasniti zašto misle da je rješenje upravo to. Time se ispituje mogu li izdvojiti važne podatke, pratiti redoslijed i uzrok–posljedicu te svoje mišljenje potkrijepiti dijelom teksta. Aktivnost je korisna jer potiče aktivno čitanje i jasnije usmeno obrazlaganje. Listić je namijenjen za ispis, a odgovori se upisuju u pisanku zbog crtovlja koje pruža grafomotoričku i vizuoprostornu strukturu. Crtovlje pomaže u točnom prostornom smještanju grafema u retku (poravnanje, proporcije slova, odnos gornje i donje zone te razmaci)  što učenicima s teškoćama olakšava organizaciju pisanja i povećava čitljivost zapisa. 

PITANJA NAKON ČITANJA  BAJKE 

1. Koje vam riječi iz bajke nisu jasne?

2. Tko su likovi u ovoj bajci?

3. Na kojim se mjestima događa bajka?

4. Znamo li kada se događa bajka?

5. Zašto je zrcalo važno u ovoj bajci?

6. U koje godišnje doba je rođena Snjeguljica?

7. Zašto je to važno?

8. Što je maćeha učinila Snjeguljici?

9. Ispričaj!

10. Misliš li da su sve maćehe kao ova?

11. Objasni!

12. Kako se Snjeguljica osjećala kod patuljaka?

13. Koji ti se postupci Snjeguljice sviđaju?

14. Objasni zašto! Koji ti se postupci ne sviđaju?

15. Objasni! Što si naučio /la od patuljaka?

16. Čemu te poučila maćeha?

17. Sviđa li ti se kako je bajka završila? Objasni !

Ova pitanja su jezično i kognitivno zahtjevna, posebno za učenike s jezičnim teškoćama, jer ne provjeravaju samo pamćenje sadržaja nego traže obradu informacije na višoj razini. Učenik pritom mora razumjeti pitanje, pronaći relevantne informacije u priči, odabrati što je važno, organizirati odgovor i izraziti ga jasnim, gramatički pravilnim rečenicama.

Zašto su pitanja kompleksna

1. Traže metajezičnu svijest i rječničku obradu
   Pitanje “Koje vam riječi nisu jasne?” traži da učenik prepozna da nešto nije razumio, da izdvoji nepoznatu riječ i da je imenuje. To je metajezična vještina (razmišljanje o jeziku), koja je često slabije razvijena kod djece s jezičnim teškoćama.

2. Uključuju apstraktne pojmove i uzročno-posljedične odnose
   Pitanja poput “Zašto je zrcalo važno?”, “Zašto je važno godišnje doba rođenja?”, “Čemu te poučila maćeha?” zahtijevaju razumijevanje simbolike, motivacije likova i poruke priče. To nije “što se dogodilo”, nego “koje značenje ima” i “što iz toga zaključujemo”. Djeci s jezičnim teškoćama upravo su takvi apstraktni odnosi teži jer se oslanjaju na precizno razumijevanje jezika i zaključivanje.

3. Traže narativnu organizaciju (prepričavanje i slijed)
   “Ispričaj!” i slična pitanja traže da učenik oblikuje narativ: početak–sredina–kraj, logičan slijed radnji, povezivanje rečenica (“zatim”, “onda”, “na kraju”), uvođenje likova i mjesta. To opterećuje radno pamćenje i planiranje govora, što je često otežano kod djece s jezičnim teškoćama.

4. Traže argumentaciju i objašnjavanje (ne samo odgovor)
   Velik broj pitanja završava s “Objasni!” jer se ciljano potiče razvijanje usmenog izražavanja na razini objašnjenja i opravdanja. To je jezično najzahtjevniji oblik odgovora: učenik mora iznijeti stav (npr. sviđa li mu se postupak), navesti razlog i često dati primjer iz priče ili iz vlastitog iskustva. Djeca s jezičnim teškoćama mogu imati poteškoće u:

• pronalaženju riječi (leksičko dozivanje)

• stvaranju složenijih rečenica

• povezivanju rečenica u koherentnu cjelinu

• korištenju veznika (“jer”, “zato što”, “iako”, “ali”)

• preciznom imenovanju osjećaja i namjera likova

5. Uključuju socijalnu prosudbu i generalizaciju
   Pitanje “Misliš li da su sve maćehe kao ova?” traži razlikovanje fikcije od stvarnosti, generalizaciju i oblikovanje socijalno primjerenog, uravnoteženog zaključka. To traži i jezičnu preciznost (da učenik ne ostane na “da/ne”), nego da objasni što misli i zašto.

Zašto se često traži “Objasni!”
Namjerno se traži objašnjenje jer se time razvijaju ključne komponente usmenog jezika koje su važne za školu:

• razumijevanje pitanja i praćenje upute

• formiranje potpunih rečenica i jasnih odgovora

• proširivanje rječnika (osjećaji, osobine, odnosi)

• povezivanje uzroka i posljedice (“što je dovelo do čega”)

• izražavanje mišljenja uz obrazloženje (argumentacija)

• narativna koherentnost (da odgovor “drži smisao”)

Uloga logopeda i učiteljice u moderiranju
Kod učenika s jezičnim teškoćama podrška je važna kako bi se smanjilo jezično opterećenje, a zadržao cilj aktivnosti. Logoped ili učiteljica mogu:

• pojednostaviti jezičnu strukturu pitanja bez mijenjanja cilja

• davati vizualnu podršku (slike likova, mjesta, kartice “tko–gdje–što–zašto”)

• nuditi početak rečenice (“Snjeguljica se osjećala… jer…”)

• modelirati odgovor pa tražiti da učenik dopuni

• dopuštati više vremena i poticati govor bez dovršavanja umjesto učenika

• postavljati potpitanja koja vode učenika prema objašnjenju

Time se učeniku omogućuje uspješno sudjelovanje, a istodobno se sustavno vježba upravo ono što je cilj: usmeno izražavanje, razumijevanje i jezična organizacija odgovora.