Za čitanje

Psiholog i roditelj istaknuo 20 ogromnih grešaka koje uočava u današnjem, modernom odgoju

Vjerujemo da ćete se i vi pronaći u ovome, pa radije ispravljajte greške prije nego bude kasno

“ŠTO ĆETE vi meni govoriti, valjda ja najbolje znam što je najbolje za moje dijete!” – ovo bi mogla biti jedna od najkobnijih rečenica koje će (i već jesu) ostaviti grozan trag na budućim generacijama ljudi, danas djeci koju roditelji sustavno odgajaju uz čitav niz grešaka. Da, grešaka i ne – nemojte ih ignorirati misleći da vi niste jedni od takvih roditelja, jer, valjda vi najbolje znate što je najbolje za vaše dijete!

Provjerite stoga radite li baš ovakve greške, jer znate, nije tu riječ o strogim pravilima i principima. Problem je mahom vezan uz samo jednu grešku – postaviti se prema djetetu kao da je mali ili kao da je veliki, jer baš tu leži taj zbunjujući faktor modernog roditeljstva i baš kao za vraga mnogi roditelji u datim trenucima malo dijete počinju tretirati kao veliko, onda kada bi ga trebali tretirati kao malo, već slijedeće minute kada bi djetetu trebali dati tu smjernicu kao da je veliko, roditelji ga uzimaju u krilo, ne daju mu da odraste, maze ga i paze.

I da ne bi sada dužili s teorijom i frazama – provjerite koje su to najčešće greške, i probajte, zaista probajte promisliti je li doista moguće da načinom odgoja srljate u nešto što će kasnije biti teško ispraviti. Jer problem je u malim, ne velikim stvarima, ali male stvari najčešće vode velikim problemima.

1. Dajete li im previše izbora? – Dobra namjera koja zapravo jako zbunjuje djecu i daje im dojam da će UVIJEK imati izbor i UVIJEK biti po njihovom.

2. Nagrađujete li ih kad god učine nešto dobro? – Zašto bi onda činili išta drugo ako neće dobiti nagradu?

3. Osjećate li da ste samo vi zaduženi za sreću svog djeteta? – Znate li da se osjećaj sreće isto treba naučiti i svako bi dijete zato trebalo SAMO naučiti što ga usrećuje? Ne TKO nego ŠTO.

4. Trudite li se uvijek pružiti im više? - Znate onu staru poslovicu – Kada nekome date šaku, počet će od vas tražiti ruku. Djeca čiji se roditelji sustavno trude pružiti im sve, dati im maksimum i hvaliti ih za sve, s vremenom će se prestati zadovoljavati onime što im date. Vjerujete li doista da im trebate dati baš sve? Sa 14 će vas tražiti automobil i vjerujte, bit će ljuti ako mu ga ne date.

5. Imaju li vaša djeca popunjen raspored? - Svaki dan nešto, svaki sat nešto, samo da ne im ne ostane dovoljno vremena da vise vama za vratom? Djeca trebaju imati što više slobodnog vremena za slobodne aktivnosti i slobodne misli - jednom će naučiti kako od dosade učiniti nešto više.

6. Hvalite li dijete da je jako pametno za sve što napravi? – U redu je dati im temelj da imaju dovoljno samopouzdanja, ali, hm, nitko ne voli umišljene ljude jer su u 99 posto slučajeva prebahati i prearogantni, a najčešće za to nemaju baš mnogo pokrića.

7. Učite li ih religiji? – Ovo je pitanje vječna tema ne samo kod djece, već velikih ljudi i međuljudskih odnosa, no znate li da jednoumlje uglavnom vodi nepriznavaju drugih mišljenja te samim time onemogućujete djetetu šansu da nauči nešto više, nešto drugo.

8. Štitite li njihove nježne uši od tabu tema? – Grozite se da bi vaše dijete moglo čuti riječ seks, penis i vagina pa kada dođe vrijeme za njihovu zrelost vaša djeca ili ne znaju mnogo o tim silno važnim stvarima u životu ili baš zato što je riječ o zabranjenom voću požele ga zagristi što prije.

9. Kritizirate li greške koje čine? – Ovo je jedna od onih stvari koje moderni roditelji često čine ne bi li svom djetetu dali do znanja koliko griješe, pa kritiziraju, gledaju ih kao da su odrasli ljudi, a baš u tom trenu djetetu ne treba kritika već škola. Kada kritizirate svoje dijete bilo zbog toga što je prolilo sok ili bilo smotano na treningu dijete se u tom trenutku osjeća totalno bezvrijedno. Kritizirate li ih sustavno, a ne učite ih pritom (na nježan način) kako da isprave svoje greške, djeca će kad tad doći do točke u kojoj će se početi razvijati depresija, osjećaj manje vrijednosti, a u težim slučajevima i suicidalne misli. Stoga dobro razmislite zaslužuje li vaše dijete baš toliko kritika jer vi mislite da bi ono svakako trebalo biti najbolje u svemu što radi.

10. Prijetite li im i koristite fraze poput “srami se”? – Prijetnje, kazne i fraze nekada jesu poželjne, ali samo onda kada ne uspijevate dijete dovesti u red, kada je zločesto i namjerno se ponaša loše, ali koristiti prijetnje i omalovažavati dijete u situacijama kada od njega želite da postigne visoko zadane ciljeve – e onda djetetu ne dajete ništa drugo doli osjećaja manje vrijednosti i vjerujte, manjka ljubavi prema njemu u situaciji kada im ljubav treba najviše, jer su i sami svjesni da neke ciljeve trenutno ne mogu postići.

11. Želite li da vaše dijete bude stvarno bolje od drugih? - Ovo je normalna (tiha) želja svakog roditelja, ali jako često mame i tate žele da njihovo dijete bude naprednije nego što ono može biti. Ako nije spremno na nešto, zašto želite da bude najbolje u tome? I zato ih prestanite uspoređivati s drugima, čak i s njihovom braćom sestrama, odnosno pogotovo ne s njihovom braćom i sestrama.

12. Ograničavate li im vrijeme pred ekranima? – Pošast modernog doba. Svi znaju da ne valjaju, a opet svi daju svojoj djeci da budu pred ekranima puno duže nego što bi trebala. A to vrijedi i za praznike, jer praznici su doba kada bi djeca trebala otkrivati čari slobode boraveći – vani.

13. Mislite da je dosada najgori neprijatelj vašeg djeteta? – Shvatite da je dosada njihov NAJBOLJI prijatelj jer im tek dosada daje vrijeme da počnu misliti svojom glavom, ostvarivati svoje želje, poticati sami sebe na kreativnost.

14. Štitite li dijete od loših posljedica i rizika? – Rizik je šansa da nauče, a loše posljedice šansa da nauče na vlastitim greškama, ali to čini se ni roditelji još ne mogu pojmiti.

15. Ne dozvoljavate im da se nađu u opasnim situacijama? – Nitko ne kaže da neplivača trebate baciti u duboko jezero, ali naučite li dijete da život nije samo med i mlijeko na mekanoj površini dat ćete im osobito važan temelj da znaju sami procijeniti što je dobro, što loše, što opasno, a što ne. U suprotnom, znajte, dijete neće poštivati nikoga i ništa te će iz puke dosade vama iza leđa srljati u opasnost za koju neće znati koliko je doista opasna.

16. Namećete li im ritam spavanja? – Potrebna količina sna jedna je od onih stvari koje bismo mogli staviti u isti rang s dovoljnom količinom ljubavi i pažnje. Jer djeca za svoj razvoj trebaju imati dovoljno sna.

17. Čitate li im dovoljno knjiga? – Djeca od najranije dobi, još dok su bebe, trebaju priče prije spavanja. One nisu potrebne samo kao dio rutine uspavljivanja, one potiču maštu koja je djeci prijeko potrebna te usađuje ljubav prema knjigama i učenju – moment koji će im u školi biti od posebne važnosti.

18. Možda im dudu uzimate prerano?! – Danas je prilično moderno izjaviti kako “velika” djeca od dvije i pol godine više ne bi trebala imati dudu. Ali duda ima jednu vrlo duboku važnost za vaše dijete pa zato ne forsirajte njeno oduzimanje, jer je dijete, eto “veliko”. Nevjerojatna je ta poveznica između dude i osjećaja sigurnosti, puno veća nego što se misli, pa stoga pričekajte radije da dijete samo odluči izbaciti je iz svog života.

19. Dajete li im da jedu samo ono što vole? – Vratite se na prvu grešku, a onda tome dodajte da je hrana jedini izvor vitamina/mineral/bjelančevina/ugljikohidrata… koje naši organizmi dobivaju pa zato umjesto da im dajete izbor, naučite ih da zavole raznovrsnu hranu. Jedan od velikih problema modernog doba jest pretilost i bolesti proizašle iz loših prehrambenih navika i to mahom zbog toga što današnja djeca vole jesti samo ono što vole.

20. Kažnjavate li ih batinama? - Možda zakon kaže jedno, ali lagani udarac po guzi djeteta koje još uvijek ne razumije naš govor bit će možda jedini način da im date do znanja što smiju, a što ne, ali kada dijete jednom nauči komunicirati riječima batine će u njemu prouzročiti samo i isključivo frustracije. Mislite li da su frustracije dobar način da dijete usvoji neko “gradivo”. Ili mislite da bi riječima ipak mogli malo bolje objasniti im što im već želite usaditi?

Ove tipične greške primijetio je i objavio Mike Leary, roditelj i psiholog koji se već dugi niz godina bavi pitanjima međuljudskih odnosa, a posebno odgoja i dječje psihologije te je u svom dugogodišnjem radu radio s mnogim odraslim pacijentima koji svoje najveće problem uglavnom nose zbog loših roditeljskih odluka iz svoje mladosti.

Korisni savjeti za pisanje domaće zadaće

Slijedi pet neuobičajenih savjeta uz pomoć kojih vrijeme za pisanje domaće zadaće možete puno bolje iskoristiti.

■ Korisne distrakcije

Ignorirajte česte savjete o eliminiranju stvari koje ometaju te o učenju na istom tihom mjestu u isto doba dana. „Otkrili smo da su te tri stvari sasvim suprotne od onoga što većini učenika treba“, kaže McNerney. „Malo distrakcije, ali ne previše, dopušta mozgu da se bolje usmjeri na ono na što se treba fokusirati.“

Distrakcije mogu uključivati glazbu, pozadinske razgovore te različita mjesta i vremena za pisanje zadaće. Promjene u rutini i okolišu povećavaju sposobnost za učenje kod većine učenika jer, što je noviji okoliš, tim je vjerojatnije da će mozak zadržati informacije.

Distrakcije ne funkcioniraju jednako kod sve djece i nisu sve jednake. Neka djeca žele tihi okoliš. McNerney napominje da „glazba obično ne funkcionira uz čitanje“. Također kaže da televizor uvijek mora biti ugašen tijekom učenja zato što „TV ima taj efekt da vas uvuče“.

■ Krećite se

Neka djeca su fizički tipovi više od vršnjaka. „Ako imate dijete koje se treba kretati, omogućite mu to. To je vrlo važno“, kaže McNerney. Da bi pomogli svom sinu da uči, roditelji se mogu dobacivati loptom. McNerney bi postavio pitanje i bacio svom sinu loptu. Sin bi odgovorio i zatim bacio loptu natrag.

„Ako je djetetu potrebno da stoji tijekom učenja – odlično! – dopustite mu da stoji.“ Ohrabrujte kretanje kod djece koja imaju potrebu za njim koristeći luckaste nagrade poput trčanja u kuhinju po slatkiš nakon svakog točnog odgovora..

■ Često napravite predah

Uzimanje kratkih, redovnih, čestih pauza pomaže djeci da dulje ostanu fokusirana. Na primjer, McNerney predlaže da osnovnoškolci rade u desetominutnim blokovima s petominutnim stankama. Roditelji često misle da je to nedjelotvorno zato što djeca provode trećinu vremena na pauzama, ali zanimljivo je to što je tih 10 minuta koje provedu učeći toliko efikasno da je ukupno vrijeme koje provedu radeći domaću zadaću obično puno kraće.

■ Vježbajte mozak

Kad učite za test, učite kao da upravo pišete test. Većina učenika uči ponavljanjem informacija iz udžbenika ili bilježaka. Na dan testa, ipak, morat će se osloniti na svoje pamćenje. Forsiranje mozga da se prisjeti informacija uz pomoć kvizova, igara i sličnoga osjetno povećava moć učenja i sposobnost prisjećanja.

■ Učite s prijateljima

Neka djeca vole učiti u grupama. Danas grupe mogu biti i virtualne. Ako se vaše dijete može nositi s učenjem u grupi, dopustite mu da se dopisuje s prijateljima tijekom učenja. Kad se djeca (fizički) okupe da bi učila, ona će raditi, zatim malo pričati, pa opet malo raditi, opet pričati itd. Kad se djeca dopisuju, nema nikakve razlike, samo je drugi medij u pitanju – sve je to pričanje s prijateljima.

Djeca kojoj više odgovara samostalno učenje i ona koja provode više vremena na društvenim medijima nego pišući domaću zadaću trebala bi pospremiti svoje elektroničke uređaje. S prijateljima mogu opet stupiti u kontakt tijekom planiranih pauza za dopisivanje

Napomena:

• Izvor članka je portal SchoolFamily.com – primarno usmjeren na savjetovanje roditelja kako da pomognu svojoj djeci ne bi li najbolje iskoristila svoju školsku godinu. Pružajući roditeljima stručne uvide, informacije i resurse, SchoolFamily.com pomaže im da svoju djecu učine uspješnom tijekom cijele školske godine.