10 pravila Privrednika

I.

Kad se oslobodiš, poljubi gospodara u ruku i zahvali mu, što te izučio, na noge podigao i oslobodio. Pomisli samo, kako si bio malen, neuk, nespretan i zbunjen kad si došao, pa ćeš razumjeti, da je gospodar imao dosta strpljenja, muke, truda i troškova oko tebe. Ako mu se kad ma što od gospodara, ili od koga bilo, krivo ili žao pričinilo, ne istjeruj i ne prigovaraj, već progutaj i ćuti. Na mlađima je red da poštuju, a ne na gospodaru. Na muci se poznaju junaci, umiljato janje dvije ovce sisa, a gospodareva će riječ i preporuka i poslije odlučivati i tebi koristiti, ako si to zaslužio.

II.

Svaki razumni mladić treba da ostane i poslije šegrtovanja što duže kod istog gospodara. S tim se pokazuje zahvalnost, svako će znati, a osobito drugi gospodari, kod kojih ćeš mjesto tražiti – da je prvi gospodar jedva dočekao da nevaljalca iz kuće istjera.

III.

Piši svome gospodaru svake godine i čestitaj mu svake godine, dok si živ, isto tako i učitelju i parohu, koji su te preporučili. Javi im, da si izučio i stupio u plaću, zahvali im na dobroti što su se za tebe zauzeli, da stupiš u svem za srećom i napretkom. Bit će im milo čuti za svakoga đaka, da im je osvjetlao obraz, da je čestit i pošten, da će takav i nadalje ostati, te vremenom postati valjan i napredan čovjek. (Javljaj se makar jednom godišnje i njima dok si živ, čestitaj im njihovo Krsno ime, ili Novu godinu i tada bit će im milo, da su im njihovi đaci zahvalni.)

IV.

Ne misli kad si se već oslobodio, da već sve najbolje znaš, i da ne trebaš više ništa učiti. Baš kad se oslobodiš onda i počinje pravi početak učenja, jer je šegrtsko vrijeme bilo ludo djetinjstvo i pripremanje za pravo učenje. Teško mladiću, koji misli da je dosta pametan, ako se nagizda, ako zapali cigaretu i tako dalje. Gluposti i neznanje se većma vide i osjećaju na onome, koji misli da je u cifranju pamet, i koji se sa štapićem i rukavicama pravi da je fin i razuman – a uistinu je neotesan. Sad imaju već svuda stručne škole, večeri i drugi razni kursovi. Gledaj svakako da svake godine – osobito zimi – izučiš pokoji takav kurs, jer bez toga nema danas ni napretka ni ugleda.

V.

Upravi "Privrednika" javi također odmah da si oslobođen, od prve plaće upiši se za člana "Privrednikovog" društva. To košta svega 25 dinara godišnje, a dobivat ćeš redovno i list Privrednik i ostat ćeš kao čestit mladić i dalje upisan u društvo, a ako budeš točno vršio mu svoju dužnost, vodit će se o tebi i dalje briga, valjat će mu i poslije i preporuka, i imat ćeš i prijatelja i zaštitnika.

VI.

Upiši se odmah i u Zadrugu za štednju i kredit kod "Privrednika", i počni da štediš i to redovito, stalno, neprekidno svakog mjeseca koliko možeš više. Po tome se vidi vrijednost svakog mladića, i uvijek ćeš lakše i prije naći preporuke, kredita i pomoći, kad se vidi i zna, da si odmah za pravog vremena počeo misliti na svoju sreću, da si počeo paziti na sebe i svoje poštenje čuvati. Pomisli na svoje roditelje, braću i sestre, koji se tebi raduju, da im budeš dika, ponos i pomoć, da se hvale tobom pred kumom, prijateljem, srodnikom, komšijom, poznanikom i pred svakim, a ne da te se stide, pa da te kunu i radi nevaljalstva odbacuju od sebe.

VII.

Čuvaj se rđava društva, lakomislenih i pokvarenih lažova, jer takvih ima svugdje. Druži se s boljim od sebe, od koga ćeš pametnu riječ čuti i poučiti se mnogo koječemu. I kada si pošten i čestit, lako će se zlo i pokvarenost za te prilijepiti među nevaljalcima. Rđavi i nepošteni ljudi znadu lijepim riječima primamiti mladića, a on ne vidi zlo, koje će ga stići. Mnogi lakomisleni mladić među rđavim i pokvarenim svijetom izgubi i svoje zdravlje i poštenje, a ima i takvih nesretnika, koji svoju vjeru i ime omalovaže i zaborave. Takav ražalosti zanavijek svoju familiju, koja se svojoj diki veselila, pa se stide i spomenuti sina pred ljudima i pred svijetom, jer je sebe unesrećio za sav život. A kad mladi dani prođu i nesretno, onda se poslije kasno kajati.

VIII.

Kad si god od posla slobodan, kad je svetac, mjesto rđavog društva uzmi dobru srpsku knjigu i čitaj sve više. Čitaj što više, naročito i o tvom zanatu i poslu. Knjiga je najbolji prijatelj, od koga ćeš najviše koristiti. U poslu, u kući, na ulici, među ljudima, i svagdje se odmah pozna po čovjeku, koji kupuje i čita što je korisno i poučno. Takvoga mladića svako većma voli i poštuje, jer je u svemu sposobniji, valjaniji od onoga, koji vrijeme uludo i u rđavom društvu provodi.

IX.

Ostani što duže na jednom mjestu, ne mijenjaj, ne seli se uludo, u vjetar bez potrebe i razloga, jer je stalnost najbolja preporuka. A kad dođe vrijeme da se mjesto mijenja, onda se dogovori s gospodarom gdje ćeš i kuda ćeš. Dok god, s onim, koji brigu o tebi vode, ne utvrdiš novo mjesto, ne ostavljaj i ne ispuštaj staro mjesto za živu glavu, jer je sramota ostati bez posla, jer ni jedan razuman gospodar ne uzima skitnica i lakoumnih besposlenjaka s ulice, koji se svaki čas sele i bez mjesta ostanu.

X.

Kad se primakne vrijeme rastanku s gospodarom, vrši svoj posao do zadnjeg dana pošteno i vjerno. Na odlasku zahvali gospodaru na dobroti i trudu, moli neka ti oprosti sve pogreške i rastani se s njim i s cijelom kućom u ljubavi, poštenju i prijateljstvu. Ljubav i prijateljstvo gospodarevo valjanom čovjeku uvijek i poslije – i Bog zna gdje i kad – mnogo valja. Najgadnije je rastati se od gospodara u prkosu i neprijateljstvu. A nema ništa ljepše, nego kad valjan mladić u kući svoga gospodara ostavi lijep trag, pošten glas i dobru uspomenu sa sobom. Takvoga mladića i gospodar i svi i kašnje i uvijek lijepo spominju kao čestitog i valjanog, milo im je i poslije čuti za njega, rado ga se sjećaju i uvijek ga preporučuju.

Kod gospodara su i tvoje školske svjedodžbe i svi spisi. Kad se oslobodiš, zamoli gospodara da ti sve povrati, pa onda čuvaj te spise dok si živ.