Kulturna i javna djelatnost
Alberta Einsteina jednom su pitali što bi preporučio učiteljima i roditeljima koji žele potaknuti kreativnost kod svoje djece. Einstein im je odgovorio: Čitajte im bajke.
Zatečeni odgovorom, misleći da Einstein nije dobro čuo pitanje, preformulirali su ga i ponovno pitali što treba učiniti kako djeca ne bi mislila shematski, na uobičajene i naučene načine, nego slobodno, svojom glavom, razigrano i kreativno. On im je odgovorio: Čitajte im još više bajki.
Einstein je, naime, znanja smatrao ograničenima, a maštu beskrajnom. Vjerovao je da su zbog toga za rješavanje problema mašta, zaigranost i kreativnost mnogo važnije od naučenih znanja.
(Motivacijske priče / odabrala i priredila Dinka Juričić. Zagreb : Školska knjiga, 2013.)
26. rujna - Europski dan jezika
Europski dan jezika obilježava se 26.9. od 2001. godine.
Europa je bogata jezicima - postoji preko 200 europskih jezika i još ih se više govori među građanima čije su obitelji podrijetlom s drugih kontinenata.
Nikada niste prestari za naučiti jezik. Čak i ako samo znate nekoliko riječi zemlje koju posjećujete (npr. tijekom odmora), dovoljno vam je za uspostaviti nova prijateljstva i kontakte.
Učenje jezika drugih naroda način je pomaganja da bismo razumjeli jedni druge bolje i prevladali naše kulturološke razlike.
izvor: https://edl.ecml.at/Home/tabid/1455/language/hr-HR/Default.aspx
8. rujna - Međunarodni dan pismenosti
U svom dokumentu posvećenom pismenostima 21. stoljeća UNESCO, naglašavajući njihovu nužnost za pojedinca i društvo u digitalnom okruženju, naziva ih pismenostima opstanka, preživljavanja (survival literacies) sugerirajući time da je razvoj društva i pojedinca nemoguć bez posjedovanja vještina bitnih šest vrsta pismenosti (Horton, 2007.)
Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine
Međunarodni dan pismenosti ustanovio je 1967. godine UNESCO, tijelo UN-a za područje obrazovanja, znanosti i kulture s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti u životu pojedinca i društva u cjelini, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio svjetskog stanovništva.
Pismenost je mnogo više od čitanja i pisanja, to je način komunikacije, stjecanje znanja, učenje jezika, razvoj kulture. Pismenost se vidi u mnogim formama: na papiru, računalu, TV-u, posterima i znakovima.
ŠEST OSNOVNIH VRSTA PISMENOSTI (pismenosti opstanka) su:
Osnovna pismenost
Računalna pismenost
Medijska pismenost - obuhvaća pristup medijima, njihovo razumijevanje i kritički pristup sadržajima
Obrazovanje na daljinu i e-učenje - obuhvaća niz vještina potrebnih za učenje u on-line okruženju. Odnosi se na sposobnost korištenja elektroničkih sustava za učenje na daljinu.
Kulturalna pismenost - kulturalna pismenost prema tumačenju UNESCO-a podrazumijeva znanje kako zemlje, religije, etničke grupe, tradicionalna vjerovanja,simboli, običaji i oralna tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu, arhiviranje, postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija.
Informacijska pismenost - informacijska pismenost je najsloženija od navedenih pismenosti jer sadrži elemente svih prethodnih. Informacijska pismenost se poučava u školi i knjižnici, a postoji nekoliko standarda koji daju okvir za poučavanje.
11 faza informacijske pismenosti prema UNESCO-u :
svijest o informacijskoj potrebi
sposobnost definiranja informacijske potrebe koja nastane kada treba riješiti problem ili donijeti odluku
sposobnost otkrivanja postoji li potrebna informacija ili ne
sposobnost pronalaženja potrebne informacije ako ona postoji
sposobnost kreiranja potrebne informacije koja je nedostupna (stvaranje novoga znanja)
razumijevanje pronađene informacije ili znanje o tome gdje potražiti pomoć
sposobnost organiziranja, analize, interpretacije i evaluacije informacije te vrednovanje izvora
sposobnost prijenosa i prezentacije informacije drugima pomoću primjerenih medija
znanje kako iskoristiti informaciju za rješavanje problema ili donošenje odluke
znanje o tome kako zaštititi, spremiti, zapisati i arhivirati informaciju za ponovno korištenje
znanje o tome kako postupiti s informacijom kad više nije potrebna ili kako zaštititi informaciju od zlouporabe
Kako se definira pismena osoba?
Prema metodologiji korištenoj u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (upravo je u tijeku novi Popis stanovništva 2021.) pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše.
Statistički podaci
Prema podacima Popisa 1953. godine 16,3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske starog 10 i više godina čine nepismeni. Ako promatramo promjene u broju nepismenih osoba kroz popise, primjećujemo da se udio nepismenih osoba smanjuje te je 2011. iznosio samo 0,8%. Većinu nepismenih osoba čine žene, kojih je 1953. bilo 2,8 puta više nego nepismenih muškaraca, a 2011. bilo ih je čak 3,8 puta više, prije svega zbog činjenice da žene u prosjeku žive 7 godina dulje od muškaraca te da u proteklim desetljećima nisu u tolikoj mjeri bile zastupljene u obrazovnom sustavu kao danas.
Podaci Popisa 2011. pokazuju da većina nepismenih žena pripada starijim dobnim skupinama. Čak 64,6% nepismenih čine žene starije od 60 godina, a ostalih 35,4% nepismenih čine muškarci svih dobnih skupina i žene mlađe od 60 godina.
Ako promatramo nepismene prema regionalnoj rasprostranjenosti, najveći je udio nepismenih osoba starih 10 i više godina u Šibensko-kninskoj županiji i iznosi 2,0% ukupnog stanovništva te županije, dok najmanji udio imaju u Primorsko-goranskoj županiji, samo 0,3%.
24. veljače - u spomen na Juru Kaštelana
Jesi li postao trava ili oblak koji nestaje,
Svejedno.
I na klisurama orlovi te prate
i u vodama i među zvijezdama.
Ne mogu rastaviti oči,
izvori koji istom moru gledaju.
Nema rastanka
Nema smrti.
Ako osluškujem vjetar
čujem tvoj glas.
Ako u smrt gledam
čujem tvoju pjesmu.
(Rastanak)
U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 260 zapisa o Kaštelanovim djelima.
Hrvatski pjesnik i književnik Jure Kaštelan rodio se 18. prosinca 1919. godine u Zakučcu pokraj Omiša. Klasičnu gimnaziju pohađao je u Splitu, a od 1938. godine studirao je jezike i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1955. godine disertacijom o lirici Antuna Gustava Matoša.
Od 1949. godine radi najprije kao asistent, zatim kao docent pa profesor teorije književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Nekoliko je godina boravio u Parizu, gdje na Sorbonni djeluje kao lektor hrvatskoga jezika. Na Odsjeku za kroatistiku dugi je niz godina bio predstojnik Katedre za teoriju književnosti. Nakon umirovljenja 1980. godine postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Smrt ga je zatekla na mjestu ravnatelja Instituta za književnost i teatrologiju HAZU. dana 24. veljače 1990. godine.
Jure Kaštelan za sobom je ostavio šest izvornih zbiraka pjesama većega ili manjega opsega:
- Crveni konj (1940.)
- Pijetao na krovu (1950.)
- Biti ili ne (1955.)
- Malo kamena i puno snova (1957.)
- Otvorena pjesma (1976.)
- Divlje oko (1978.)
- te niz razasutih pjesama u poetsko-grafičkim mapama što ih je, mahom kao bibliofilska izdanja, bio objavio zajedno s prijateljima slikarima: Skoplje u tvojim očima (1964.) i Zavjet za Epetion (1984.) s Edom Murtićem, Rbine sna tlapi jave (1979.) i Okrenut moru (1986.) s Franom Parom te Sve plavo nebeski plavo (1989.) s Matkom Trebotićem.
Tijekom dvadeset godina objavljeno mu je i petnaestak knjiga izabranih pjesama, od kojih je najpotpunija 148. knjiga niza Pet stoljeća hrvatske književnosti.
Sabrana djela u četiri knjige (u redakciji priređivača i ovoga izdanja) objavljena su mu između 1999. i 2004. godine u nakladi Globus.
Objavio je Jure Kaštelan i knjigu priča Čudo i smrt (1961.) te tri drame, prvo objavljene kao radijske prilagodbe, i to Pijesak i pjena (1958.), I da i ne (1962.) te Prozor (1972.).
Kao znanstvenik napisao je monografske studije Lirika A. G. Matoša (1957.) te Približavanje, prolegomena za liriku A. B. Šimića (1970.). Napisao je i znatan broj studija, eseja i članaka, kao npr. o Dregutinu Tadijanoviću, Ivanu Goranu Kovačiću, Dobriši Cesariću, Edi Murtiću i Otonu Glihi te o likovnome pokretu Exat i dr.
Prevodio je s francuskoga i ruskoga, potkraj života osobito sa starogrčkoga jezika. Uredivši niz izdanja, objavio je i prvu poslijeratnu knjigu Tina Ujevića, Rukovet (1950.). Neprolazne su i njegove zasluge za objavljivanje standardne hrvatske Biblije iz 1967. godine.
Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor. Za života su mu još dodijeljene nagrade, kao što su Nagrada grada Zagreba, Goranov vijenac i Avnojeva nagrada.
izvor: https://www.nsk.hr/nema-rastanka-nema-smrti-u-spletove-gorja-u-spomen-na-juru-kastelana/
9. veljače - Dan sigurnijeg interneta
2. Savjeti za djecu.jpg5savjeta.pdfHAKOM-ova brošura - Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih telefona.pdfUpoznajmo i prepoznajmo e-nasilje.pdfbrosura-za-online-sigurnog-djaka_final.pdf 29. siječnja - Noć muzeja 2021.
Nezaobilazan događaj u kulturnom kalendaru Hrvatske Noć muzeja 2021., održat će se u petak 29. siječnja 2021. godine u digitalnom izdanju.
U 2021. godini, održat će se šesnaesta Noć muzeja, nezaobilazna kulturna manifestacija. Noć muzeja odvija se paralelno u gotovo stotinu hrvatskih gradova, te sudjeluje više od 170 muzejskih i drugih baštinskih ustanova. Ove 2021. godine, uživajte u digitalnom izdanju i probajte saznati:
Koliko znate o Betinskoj brodogradnji?
Tko su junaci i antijunaci iz davnina?
Kako izgleda stan u kojem je živjela Marija Jurić Zagorka?
Možete se vratiti u prošlost i razgledati retro izložbu starih mehaničkih i elektroničkih računala iz 70-ih, 80-ih i 90-ih ili pak saznati gdje se nalazi "Utvrda slobode".
Otkriti da postoji Muzej planinarstva i još mnogo, mnogo toga.
Više informacija i poveznice na muzeje možete pronaći na službenoj stranici Noći muzeja '21: https://nocmuzeja.hr/
Muzeji, galerije i virtualne šetnje
Popis muzeja, galerija i prijedlog virtualnih šetnji u Virtualnoj knjižnici OŠ Jure Kaštelana .... klikni OVDJE!
17. prosinca - 250. obljetnica rođenja njemačkog skladatelja Ludwiga van Beethovena
Ludwig van Beethoven
njemački skladatelj iz obitelji flamanskog podrijetla (Bonn, 17. XII. 1770 – Beč, 26. III. 1827). Prvu glazbenu poduku dobio kao dijete u kući oca Johanna, pjevača i dirigenta u bonnskoj dvorskoj kapeli. Prvi put javno nastupio kao glasovirač 1778. Od 1779. počinje ozbiljniji studij glazbe (glasovir, orgulje, kompozicija) kod kazališnih dirigenta Ch. G. Neefea, kojega već 1782. zamjenjuje pri javnim nastupima na orguljama i čembalu. Već kao četrnaestogodišnjak Beethoven je stalni član mjesne dvorske kapele.
Od 1795. nastupa javno, ali mu se od 1796. javlja postupan gubitak sluha, koji će se 1819. pretvoriti u potpunu gluhoću, što će ga bitno i tragično ograničavati u komunikaciji (sačuvano je oko 140 konverzacijskih sveščića) i javnom djelovanju. Beethovenov život u Beču pun je uspona i padova, trijumfa i razočaranja. Beethoven je prvi veliki glazbeni stvaralac u povijesti europske glazbe koji se održao na tržištu kao slobodan umjetnik bez trajna zaposlenja. Skladao je i djela su mu se izvodila na temelju plaćenih narudžbi, a od 1808. primao je slobodnu, ali neredovitu, potporu trojice bečkih aristokrata.
Beethovenov opus označuje znatna raznolikost: oko 200 djela obuhvaćaju simfonije, uvertire i druga orkestralna djela, solističke skladbe, komornu glazbu (kvinteti, kvarteti i dr.), skladbe za violinu, čelo i glasovir, skladbe za puhačka glazbala, razna djela za glasovir (sonate, varijacije i dr.), mise, operu, balete i scensku glazbu, kantate, pjesme, arije, zborove, kanone i obradbe popularnih pjesama (irske, škotske, njemačke, austrijske, španjolske, ruske i dr.).
izvor:Beethoven, Ludwig van. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 18. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6597>.
O Beethovenu u našoj školi
Uronite u Digitalni arhiv Beethovnovih djela:
Učenici 2.-ih razreda učili su o dječjim časopisima te su povodom 250.-og Beethovnovog rođendana izradili naslovnicu našeg školskog časopisa Čarobne frule.
Kao rođendanski poklon, Beethoven je dobio najšareniju i najveseliju masku, a naslov Čarobne frule ispisan je staronjemačkim pismom kakvim se pisalo u Beethovenovo doba. Naši drugaši s veseljem su savladali ovaj "papreni" izazov. :)
Advent u našoj školskoj knjižnici
Dan po dan otvaramo adventski kalendar s malim idejama za čitanje, jer ...
ČITANJE JE DAR :)
18. studenoga - Dan sjećanja
MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2020.
15. listopada - 15. studenoga
Kviz_plakat_2020.pdf MJESEC ŠKOLSKIH KNJIŽNICA - listopad 2020.
Međunarodni dan školskih knjižnica 26. listopada
3. lipnja - Svjetski dan bicikla
18. svibnja - Međunarodni dan muzeja
Kada se obilježava Međunarodni dan muzeja?
Zašto obilježavamo Međunarodni dan muzeja?
Koja je ovogodišnja tema Međunarodnog dana muzeja?
Međunarodnoi dan muzeja obilježava se 18. svibnja svake godine od 1977. godine
Međunarodni dan muzeja obilježava se brojnim događanjima kako bi se podigla svijest o tome koliko veliku ulogu muzeji imaju u sabiranju, čuvanju i tumačenju našeg naslijeđa i kao mjesta koja pridonose razvoju razumijevanja, suradnje i mira
“Muzeji za jednakost: različitost i uključivost” (Museums for Equality: Diversity and Inclusion) - tema nas potiče na promišljanje o nužnosti prepoznavanja i ljepoti prihvaćanja različitosti u suvremenom društvu
Na Međunarodni dan muzeja zabavi se igranjem kviza :)
klikni na poveznice obojene plavom bojom
Hrvatski povijesni muzej ----->
Hrvatski prirodoslovni muzej ------->
Hrvatski prirodoslovni muzej ------->
Hrvatski prirodoslovni muzej ------->
2. svibnja - Antun Branko Šimić : pjesnik, esejist, kritičar i polemičar, pokretač i urednik književnih revija - uz 95. obljetnicu smrti
Malo je pjesnika koji su u tako kratkome životnom vijeku ostavili hrvatskoj književnosti toliko vrijednih ostvarenja, kao što je to učinio Antun Branko Šimić. Znameniti hrvatski pjesnik A. B. Šimić rođen je 18. studenoga 1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. Životni put A. B. Šimića ide od Drinovca, preko Širokoga Brijega, Mostara i Vinkovaca do Zagreba u kojem, uz kraća izbivanja u Beogradu i Dubrovniku, živi do smrti.
Antun Branko Šimić glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti. Zalagao se za odbacivanje svega estetskog, dekorativnoga i suvišnoga, smatrajući da je jedini pravi put govoriti istinu. Njegova je riječ napisana odlučno, jezgrovito i razgovijetno. Tražio je viši i dublji smisao života. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd suvremenoga čovjeka. Živio je vrlo teško i siromašno. Sve je žrtvovao za književnost.
U jedinoj zbirci pjesama objavljenoj za života, Preobraženja (1920.), unio je u hrvatsku poeziju nove svjetove i otvorio nove vidike. To je prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti (48 pjesama). Bio je i književni kritičar te urednik časopisa Vijavica, Juriš i Književnik. Napisao je brojne eseje, književne i likovne kritike, polemike o novome pjesništvu, nekoliko kraćih proza, dnevnik, autobiografiju, nekoliko dramskih fragmenata te počeo roman Dvostruko lice.
Antun Branko Šimić znao je bodriti čovjeka da ostane u svojoj ljudskoj biti i dostojanstvu, šaljući mu plemenitu i humanu poruku. Neka nas njegove pjesme neprestano nadahnjuju da težimo visokim ciljevima i da ih slijedimo ma koliko put do njih bio težak jer tako ćemo, ako i posrnemo, znati da smo puno postignuli.
Opomena
Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!
A. B. Šimić
(izvor: Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! - u spomen na Antuna Branka Šimića. // NSK. 2019. Dostupno i na: https://www.nsk.hr/covjece-pazi-da-ne-ides-malen-ispod-zvijezda-u-spomen-na-antuna-branka-simica/ )
27. travnja - Vjekoslav Majer: pjesnik, pripovjedač, prevodilac -120 godina od rođenja
Vjekoslav Majer vezan za ambijent starog Zagreba, nastavljač poezije Matoša i Wiesnera. U romanima opisuje građansko zagrebačko društvo, svijet gradske periferije.
Najpoznatije djelo "Iz dnevnika maloga Perice" opisuje na humorističan način život zagrebačke obitelji kroz oči šestogodišnjeg dječaka Perice, a ekraniziran je 1970. godine.
Film "Tko pjeva zlo ne misli" možete pogledati OVDJE.
Kazališnu predstavu prema filmu "Tko pjeva zlo ne misli" možete pogledati OVDJE.
Vjekoslav Majer pjesnik
Više o Vjekoslavu Majeru možete naučiti i od učenika OŠ Zapruđe kroz predstavljanje njihovog projekta "Pisci iz Zapruđa"
klikni na sliku te otkrij povijest i pisce zagrebačkog naselja Zapruđe
književni susret sa Željkom Horvat-Vukeljom
Željkine priče za mali odmor - književni susret s književnicom Željkom Horvat-Vukeljom
Željka Horvat-Vukelja, spisateljica je brojnih priča i lektira za učenike prvog i drugog razreda kao što su Slikopriče, Hrabrica, Reumatični kišobran i dr. Na književnim susretima u školama pomaže joj njena torba Ljubica Torbić, koja nosi njene priče. Danas poslušajte priču o Crviću.
Ostale susrete sa Željkom Horvat-Vukeljom potražite OVDJE.
(Školski portal: https://www.skolskiportal.hr/nastava-na-daljinu/zeljkine-price-za-mali-odmor/ )
23. travnja - obilježavamo Noć knjige
Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine, kako bi se barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga.
Cilj je potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu.
Više potražite ovdje.
18. travnja - obljetnica rođenja Ivane Brlić Mažuranić
"Malo je knjiga koje su čitateljima probudile toliko zanimanje kao Priče iz davnine. To nije samo najbolja knjiga Ivane Brlić Mažuranić već je to i najbolja knjiga hrvatske dječje literature.
Vrela iz kojih su zablistale svojom ljepotom, priča za pričom, vrlo su bogata i raznorodna.
Svi znamo da postoji puno lijepih priča za djecu, ali ih je malo tako vrijednih s neupitnom moralnom porukom, kao one koje su izašle ispod pera naše Ivane Brlić Mažuranić, rođene 18. travnja 1874. godine.
Jedna od najljepših i najdubljih njezinih priča svakako je i Šuma Striborova … "( NSK - Uz obljetnicu rođenja hrvatskog Andersena: https://www.nsk.hr/uz-obljetnicu-rodenja-hrvatskoga-andersena/ )
Ako vas zanima kako izgleda elektroničko izdanje izvornika, tj. tiskane knjige Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića iz 1913. godine ili pak Priča iz davnine iz 1916. godine, posjetite Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba.
Za sve one koji su više raspoloženi za video i zanima vas kako su vaši prijatelji iz I.OŠ Dugave promišljali i interpretirali Priče iz davnine pogledajte njihove videozapise koje su snimali u Knjižnici Dugave.
Na portalu eLektire u video zapisima možete pogledati video zapise i sličice iz obiteljskog života Ivane Brlić Mažuranić.
ZABAVNI KUTAK
Složi naslovnicu prvog izdanja knjige "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića" Ivane Brlić Mažuranić iz 1913. g.
(izvor KGZ - Zaigrajte s nama online slagalice)2. travnja - Međunarodni dan dječje knjige
Iako je Međunarodni dan dječje knjige već prošao, možemo se prisjetiti zašto je on uistinu važan. Više pročitaj ovdje.
Brojač posjeta stranici: