IZLAGANJA
Lidija Cvikić
Croaticum Sveučilišta u Regensburgu / Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Novi pogled na lektorate iz iskustva Croaticuma Sveučilišta u Regensburgu ili zašto su nam potrebni centri za hrvatski jezik na inozemnim sveučilištima
Mreža lektorata hrvatskoga jezika i kulture u svijetu u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja obuhvaća 31 lektorat i tri centra za hrvatski jezik. Usidreni u (tradicionalne) studije, katedre i/ili odsjeke slavistike ili južne slavistike (usp. Samardžija 2008), lektorati hrvatskoga jezika suočavaju se s izazovima koji prate akademski kontekst u kojemu djeluju. To je ponajprije pad zanimanja za tradicionalne filološke studije s posljedičnim smanjenjem broja studenata na lektoratu. Ukoliko lektorat djeluje u sustavu koji nedovoljno brzo i kvalitetno odgovara na promjene, i sam opstanak lektorata bit će doveden u pitanje. S druge strane, širi društveno-politički kontekst hrvatskoga članstva u Europskoj uniji, kao i smjernice europske obrazovne politike otvaraju niz novih mogućnosti. Za njihovo ostvarenje potrebno je izmijeniti postojeće paradigme te pronaći nove modele učenja i poučavanja hrvatskoga jezika na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu. U ovome se radu kao jedan od mogućih modela prikazuje Croaticum Sveučilišta u Regensburgu kao primjer organizacijske strukture čije je djelovanje šire od same nastave hrvatskoga jezika. Naime, njegovo je djelovanje usmjereno u tri pravca: 1) promicanje učenja hrvatskoga jezika na visokoškolskoj razini, a posebno jačanje kroatističke sastavnice slavističkoga studija, 2) podrška snažnijem povezivanju hrvatske i njemačke akademske zajednice te 3) promidžba hrvatskoga jezika i kulture u SR Njemačkoj. Takav model pretpostavlja sinergiju aktivnosti brojnih ustanova, što je u slučaju regensburškog Croaticuma uspješno ostvareno.
Ključne riječi: lektorati, centri za hrvatski jezik, visokoškolska nastava
Marica Čilaš Mikulić, Milvia Gulešić Machata, Sanda Lucija Udier
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Komunikacijsko-gramatičko-semantički pristup poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika
Kroatistička glotodidaktika, dakle poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika, grana je kroatistike i primijenjene lingvistike koja se u posljednja dva desetljeća intenzivno razvija. Njezin je intenzivan razvoj potaknut sve većom potrebom da se sve brojnijim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika omogući čim učinkovitiji način ovladavanja hrvatskim jezikom. S tom svrhom razvijaju se različiti nastavni resursi, prije svega udžbenici. Tako je od 2006. godine do danas nastajao niz udžbenika i vježbenica Razgovarajte s nama! namijenjenih poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika od razine A1 do razine C1 po ZEROJ-u. U izlaganju će biti riječi o pristupu poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika koji je operacionaliziran u tim udžbenicima, a koji nazivamo komunikacijsko-gramatičko-semantičkim. Komunikacijski je zbog toga što poučavanje inoga jezika nastaje iz potrebe da se učenike osposobi za komunikaciju na tome jeziku te se nastavni resursi strukturiraju kako bi se taj cilj mogao što kvalitetnije i učinkovitije ostvariti. Pristup je gramatički zbog toga što se u njemu vrlo detaljno poučava gramatika koja je u funkciji izražavanja značenja, tj. osposobljavanja učenika da proizvode gramatične rečenice kojima izražavaju željeno značenje. Pristup je i semantički zbog toga što se u njemu intenzivno stavlja naglasak na značenja kako leksičkih, tako i gramatičkih jezičnih jedinica.
Ključne riječi: hrvatski kao ini jezik, poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika, komunikacijski pristup, gramatički pristup, semantički pristup
Marica Čilaš Mikulić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vidska obilježja glagola kretanja u hrvatskome jeziku
Glagolski je vid u hrvatskome jeziku morfološka, semantička, sintaktička i pragmatička kategorija. Kao složena kategorija zahtjevna je za usvajanje u hrvatskome kao inome jeziku. U ovome radu ispitat ćemo vidska svojstva glagola kretanja. Analiza će se temeljiti na korpusu koji je sastavljen prema značenjskim određenjima glagola kretanja koje su dale Žic Fuchs (1991) i Vidović (2000). Utvrdit će se koji su glagoli kretanja primarno nesvršeni, a koji primarno svršeni, potom kojim procesima dolazi do perfektivizacije i imperfektivizacije, koji od glagola imaju tri glagolskovidske faze, odnosno razmotrit će se glagolski vid kao morfološka kategorija. Razmotrit ćemo također možemo li govoriti o vidskim parovima glagola kretanja te ima li glagola u ovoj značenjskoj skupini koji su imperfectiva ili perfectiva tantum. Potom ćemo analizirati semantička vidska obilježja glagola kretanja. Na kraju će se utvrditi u kakvoj se sintaktičkoj okolini pojavljuju glagoli kretanja – u kojoj svršeni, a u kojoj nesvršeni, i postoji li suodnos između sintaktičke okoline i tipa akcionalnosti glagola kretanja. U poučavanju hrvatskoga kao inoga, osobito u radu s učenicima kojima je prvi jezik neki neslavenski jezik, utvrđivanje rečeničnih pokazatelja vida postupak je kojim se inojezičnom učeniku pomaže u ovladavanju vidom.
Ključne riječi: hrvatski kao ini, glagolski vid, glagoli kretanja
Rene Čipanj Banja
ELTE BTK, Budimpešta
Glagolska rekcija, dopune i red riječi kao (izazovne) sintaktičke kategorije u procesu učenja hrvatskoga kao stranoga jezika u mađarskih studenata
Glagolska rekcija, glagolske dopune i red riječi studentima izvornim govornicima mađarskoga jezika u stanovitoj mjeri uzrokuju poteškoće pri učenju i usvajanju hrvatskoga kao stranoga jezika, a samim time i pri njegovoj (pravilnoj) uporabi, što u usmenome, što u pisanome obliku. U ovome će se radu stoga iznijeti i rastumačiti najčešće sintaktičke pogreške mađarskih studenata – tj. studenata na studiju hrvatskoga jezika te onih koji hrvatski jezik uče u okviru izbornoga predmeta – a koje su povezane s glagolskom rekcijom, glagolskim dopunama te redom riječi u hrvatskome jeziku. Tako će se prikazati na koji način i u kojoj mjeri te pogreške utječu na uspješno usvajanje i pravilnu uporabu hrvatskoga jezika u govoru i pismu u spomenute skupine studenata, čemu će kao korpus poslužiti primjeri – i iz govorenoga i iz pisanoga jezika studenata – zabilježeni u nastavnoj praksi. Na temelju će se donesenih tvrdnja, zapažanja i zaključaka o glagolskoj rekciji, glagolskim dopunama i redu riječi nastojati odgovoriti i na pitanje u kojem su opsegu spomenute sintaktičke pogreške (ne)uzrokovane interferencijama mađarskoga jezika, a u kojem pak drugim jezičnim čimbenicima.
Ključne riječi: hrvatski jezik, mađarski jezik, glagolska rekcija, glagolske dopune, red riječi
Igor Dvoršćak
Filozofski fakultet Sveučilišta u Katowicama
O vokativu kao rubnom padežu
O prijepornom statusu vokativa kao padeža raspravlja se već gotovo cijelo stoljeće, a njegove se osobitosti redovito ističu i u okviru domaćeg jezikoslovlja. Činjenica da vokativ ne stvara sintaktičke odnose prema drugim rečeničnim elementima, što znači da ne ispunjava temeljnu funkciju sintaktičkog padeža, navela je mnoge autore da ga ni ne smatraju padežom. Međutim vokativ se u okviru hrvatskog jezika dosljedno morfološki označava i to po istom modelu kao i druge padeže pa ga hrvatske gramatike, čak i kada ga smatraju prvenstveno pragmatičkom kategorijom, uvrštavaju u padežnu paradigmu. U kontekstu tih rasprava suvremeni ruski jezik svjedoči zanimljivom fenomenu. Nakon što se ruski padežni sustav pojednostavio izgubivši vokativ, s odmakom od nekoliko stoljeća počeo se razvijati tzv. novi vokativ koji danas pokazuje sve jasniju tendenciju integracije u standardni jezik. U okviru deskripcije i eksplikacije novog ruskog vokativa, Henning Andersen razvio je pristup vokativu na temelju njegovih semantičko-pragmatičkih svojstava te specifičnih restrikcija u tvorbi, odredivši ga najzad kao zasebnu kategoriju, tj. transkategorijalnu derivaciju. U izlaganju ćemo predstaviti i problematizirati takav pristup te pokazati da spomenute restrikcije koje Andersen vezuje uz vokativ nalazimo i kod drugih padeža, a čiji se status ne dovodi u pitanje. U zaključku ćemo stoga ponuditi gledanje na vokativ na podlozi teorije prototipa, razmatrajući ga kao rubno padežno ostvarenje.
Ključne riječi: vokativ, padež, transkategorijalna derivacija, teorija prototipa, rubni padež
Mateja Fumić Bistre
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Uporaba digitalnih alata u nastavi hrvatskoga kao drugog i stranog jezika - primjeri iz prakse
U srpnju 2023. godine Croaticum je u suradnji s Europskim centrom za moderne jezike iz Graza organizirao radionicu Using ICT in support of language teaching and learning (ICT REV). Glavna je ideja radionice bila pružiti sudionicima korisne informacije o uporabi različitih digitalnih alata koje mogu implementirati u nastavu jezika (kao drugog i stranog) te potaknuti nastavnike da iste aktivno koriste u svojoj nastavi. Tijekom zimskog i ljetnog semestra ak. god. 2023./2024. neki su od tih alata testirani na početnoj razini učenja hrvatskoga kao stranog na kolegijima Jezične vježbe iz hrvatskoga kao drugog i stranog jezika 1 te Hrvatski jezik i kultura 1.1 u Croaticumu, što je usporedivo s razinom A2.2 prema ZEROJ-u. Većina je alata obogatila nastavu, poticala je interakciju, bila je jednostavna za korištenje te je dobro prihvaćena među polaznicima programa. Ovim se izlaganjem želi prikazati kako se neki od spomenutih alata mogu koristiti u nastavi početnog učenja hrvatskoga kao stranog, približiti neke alate onima koji se s njima još nisu susreli te otvoriti pitanja za nove mogućnosti uporabe digitalnih alata u nastavi 21. stoljeća.
Ključne riječi: digitalni alati, informacijska i komunikacijska tehnologija, hrvatski kao drugi i strani jezik
Antonio-Toni Juričić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bolje vas našli! Optativ u HIJ-u
U izlaganju ćemo se posvetiti optativu kao glagolskom načinu kojim se ponajprije izražava želja, nada, blagoslov, kletva te koji se po obliku podudara s radnim glagolskim pridjevom uz odgovarajuću 'željnu' intonaciju (Silić, Pranjković 2005: 93; 196). Riječ optativ dolazi od latinske riječi optativus i znači željeti (Anić, Goldstein 1999: 929). Studenti HIJ-a susreću se s optativom već u uvodnim lekcijama na početnoj razini, pa tako prva lekcija Croaticumova udžbenika Razgovarajte s nama! (A1 - A2) nosi naslov Dobar dan, dobro došli! (Čilaš Mikulić i dr. 2021: 15). Jedan od dijelova te lekcije je i komunikacijska situacija nazdravljanja u kojoj se koristi leksem Živjeli! (isto: 29). Na višim razinama studentima HIJ-a može biti zanimljiv optativ u dopusnim zavisnosloženim rečenicama, kao na primjer Ma kako postupio, uvijek je netko nezadovoljan. (Silić, Pranjković 351). Optativ je obilježio antologijske tekstove hrvatske književnosti i popularne kulture, npr. Živi bili, kapu nakrivili… (narodna zdravica), Ubila me strijela mahom // Ak' mi Janja bude snahom. (A. Šenoa), 'ko mi ga umiva, sretna ne bila. (grupa Magazin), Dabogda ti se Andrija Jarak javio ispred kuće! (dosjetka A. Balena). Isto tako optativ je dio izreka poput zlu ne trebalo, ne dao Bog većeg zla, tako mi Bog pomogao, živi bili, pa vidjeli, jezik pregrizao…
Ključne riječi: optativ, HIJ, hrvatska kultura
Aida Korajac
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Poučavanje povratnih glagola u HIJ-u (radionica)
Povratni glagoli, dvočlane konstrukcije koje se sastoje od glagolskoga dijela i elementa se, složena su i razgranata skupina glagola čijoj se obradi i opisu u hrvatskome jeziku različito pristupa. U gramatikama hrvatskoga jezika dijele se prema morfosintaktičkom kriteriju vezivanja elementa se uz punoznačni glagol te se razlikuju tri skupine – pravi, nepravi i uzajamno povratni glagoli (Raguž 1997; Barić i sur. 2005; Silić, Pranjković 2007). Nešto drugačiju podjelu daje Belaj (2003) oslanjajući se na efekt prototipa te uvažavajući kontekstualnu uvjetovanost povratnih značenja pri čemu razlikuje primarnopovratne, sekundarnopovratne i tercijarnopovratne glagole. Znanstvenoistraživačkim pristupom do novih podjela dolaze i Oraić Rabušić (2013) ili, na primjer, Korajac (2020) razvrstavajući glagole prema shematičnom značenju elementa se. Element se kao nositelj sema vraćanja (Belaj 2001: 2) razlikuje se prema tome ima li funkciju zamjenice ili čestice, a naziva se još i povratna oznaka (Matasović 2012), pokazatelj povratnog medija (Polančec 2018: 546) itd. Kada je riječ o poučavanju povratnih glagola u hrvatskome kao inome jeziku potrebno je, osim davanja uputa o mjestu enklitičkoga elementa se u redu riječi u rečenici, obratiti pozornost na morfološku složenost i padežnu rekciju povratnih glagola te kontekstualnu uvjetovanost njihova značenja. U progresiji poučavanja u obzir se trebaju uzeti i čestota uporabe te komunikacijske potrebe. Cilj je radionice osvještavanje i naglašavanje osobitosti povratnih glagola te putem interaktivnih zadataka stvaranje smjernica za moguće modele poučavanja.
Ključne riječi: povratni glagoli, hrvatski kao ini jezik, poučavanje
Saša Marjanović, Dejan Stosic
Na temelju klika / glagolskoga opisa temeljna slika
Sadašnja inačica jezičnoga resursa SerboVerb (Stosic i dr. 2018) — koji je razvijen na Sveučilištu Toulouse – Jean Jaurès u Toulousu u suradnji s Filološkim fakultetom u Beogradu, i koji djeluje kao elektronički konjugator s ugrađenim morfološkim leksikonom glagola i njihovih flektivnih oblika — pruža, u smislu teorije o leksikografskim funkcijama (Tarp 2008), višestruke mogućnosti za zadovoljenje relevantnih potreba primarne skupine mogućih korisnika (Marjanović 2023). Naime, ovaj besplatni resurs — dostupan kao mrežna (https://serboverb.com) i mobilna aplikacija kako za Android, tako i Iphone — omogućuje pretragu željenih glagolskih paradigmi zadavanjem upita putem bilo kojega oblika glagola: recepcijske funkcije resursa u komunikacijskim situacijama ispunjava morfološka identifikacija oblika i mjesto u paradigmi, ali i ekvivalent na dvadesetak jezika; produkcijske funkcije u istim situacijama pokriva ispis cjelokupne glagolske paradigme, ali i, što je i dalje u povoju, prevedeni primjeri upotrebe glagola u kontekstu. Navedenim sastavnicama, ali i pridodanim igrifikacijskim modulom, resurs zadovoljava i saznajne potrebe korisnika u nekomunikacijskim situacijama. Istovremeno, trag o uspješnom korisničkom pretraživanju i pretragama bez rezultata, kao i klikovi na sve opcije zapisuju se, uz zaštitu podataka o osobnosti, u administrativnome panelu mrežne aplikacije, te administratorima omogućuju praćenje upotrebe resursa. U ovome ćemo izlaganju predstaviti koji se podaci tu prikupljaju i kako se oni mogu koristiti u temeljnome opisu glagolskoga sustava na razinama A1 i A2.
Ključne riječi: glagoli, fleksija, konjugator, SerboVerb
Nina Mautner
Doktorski studij lingvistike, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Otklanjanje poteškoća pri poučavanju i učenju dativa želje u hrvatskome kao inome jeziku
Pri ovladavanju hrvatskim kao inim jezikom učenicima su funkcije dativa ponekad zbunjujuće, što dovodi do osjećaja frustracije te manjka motivacije za aktivno korištenje onoga što je izvornim govornicima hrvatskog jezika jako često u upotrebi, osobito dativ želje u čijim konstrukcijama s dativnim dopunama u službi predikata dolaze glagoli koji označavaju psihičke i psihološke procese. U poučavanju je važno razlikovati kratke rečenice u kojima nema subjekta (Jede mi se.) te one u kojima se izravni objekt upotrijebio kao nominativ utječući na predikat (Želim piti kavu. - Pije mi se kava. / Želim jesti ćevape. - Jedu mi se ćevapi.). Također je zahtjevno poučavanje te konstrukcije u perfektu. U svojem izlaganju, nakon detaljnoga gramatičkog pregleda same konstrukcije u prezentu, perfektu i futuru u potvrdnom, negativnom i upitnom obliku, prikazat ću i najčešće pogreške učenika na razinama B1 i B2 u jednostavnim i složenim rečenicama kako bismo svojim poučavanjem mogli izbjeći česte pogreške i kako bismo učenike već na početku uvježbavanja motivirali za aktivno i točno korištenje spomenutih sintaktičkih struktura.
Ključne riječi: dativ želje, dativni subjekt, bezlične konstrukcije, hrvatski kao ini jezik
Ana Marković
Institut za zapadne i južne slavenske jezike Sveučilišta u Varšavi
Blackout hrvatski i hrvatski u stripu
Tehnološka eksplozija u posljednjih nekoliko desetljeća donosi različite inovacije, a s njima i različite izazove u nastavi jezika. Među njima je i onaj kako učenje jezika prilagoditi generacijama studenata koji su odrastali primarno uronjeni u vruće medije (u mcLuhanovskom smislu) i kojima je slika u komunikaciji jednako važna, ponekad i važnija, od govorene ili pisane riječi. Jedan od načina, kako se pokazalo tijekom održavanja lektorata na Sveučilištu u Varšavi, svakako je korištenje blackout poezije i forme stripa. Riječ je o medijima koji kombiniraju sliku i riječ te mogu poslužiti kao kreativne metode koje studentima pomažu u jačanju i jezične i komunikacijske kompetencije. Blackout poezija nastaje zacrnjivanjem dijelova nekog postojećeg teksta (primjerice iz starih novina ili časopisa) i dozvoljava autoru ili autorici da taj tekst dopuni vlastitim. Strip na prvi pogled može djelovati kao pomalo isključiva metoda u smislu da je rezerviran za one s određenim talentom za crtanje, no uz jasno definiranje ciljeva (uključujući naglasak na tome da je fokus na jeziku, a ne na kvaliteti crteža) moguće je njime na izražavanje potaknuti i one koji imaju strah od javnoga govora i interakcije s lektorom ili s kolegama i kolegicama u grupi. Cilj je, dakle, izlaganja, predstaviti praksu korištenja spomenutih medija u nastavi sa studentima od druge do pete godine studija i, naravno, otvoriti prostor za diskusiju o tome kako ih prilagoditi ovisno o razini znanja studenata i o pojedinim temama.
Ključne riječi: blackout poezija, strip, hrvatski jezik
Diana Njegovan
Sveučilište u Grazu, Austrija
Štefica Cvek u raljama života Dubravke Ugrešić u okviru glotodidaktičkog promišljanja i uvježbavanja glagola
Glagoli, promjenjiva vrsta riječi, čiji naziv potječe od staroslavenskog izraza „glagoljati“, dakle „pričati“ i „govoriti“, odnosno interaktirati s Drugima i usmeno se izražavati, izvrstan su izvor nadahnuća za stvaranje jezičnih vježbi na temelju pomno odabranoga lingvometodičkog predloška. Ovdje želimo predstaviti jezične vježbe vezane uz glagolske oblike, glagolski vid, glagolska vremena i glagolske načine na temelju odabranih ulomaka iz romana „Štefica Cvek u raljama života“ Dubravke Ugrešić. Spomenuta plodna, nagrađivana spisateljica napisala je roman posvećen naizgled „trivijalnoj“, „ženskoj“, „stereotipnoj“ temi. Parodizira samu ulogu Autora. Upravo prodiranje u dublji smisao djela otkriva njegovu umjetničku i moralnu vrijednost jer, kroz parodizaciju stereotipa, pruža studentima mogućnost promišljanja o „krojenju“ vlastitoga života, budući da je roman Ugrešić „satkan“ krojačkom terminologijom. Prisjetit ćemo se i činjenice kako sintaksa počiva na riječi „skladnja“, mogli bismo reći kako počiva na riječi „tkanje“, odnosno na „tkanju“ tekstova, gdje upravo odnosi među riječima imaju ključnu ulogu. Navedeno upućuje na višestruke veze „izgradnje“ samoga teksta i jezičnih vježbi usredotočenih na uvježbavanje glagola. Cilj nam je potaknuti studente na usustavljivanje i proširivanje znanja o glagolima kroz vođene, pomno osmišljene jezične vježbe i jezične igre, kako bi naši studenti na zanimljiv, produktivan način mogli „utkati“ znanje o glagolima te o hrvatskome jeziku i kulturi u svoj „mozaik“ znanja i iskustva.
Ključne riječi: glotodidaktika, glagoli, Dubravka Ugrešić, roman
Jurica Polančec
Staroslavenski institut, Zagreb
Dubletni imperfektivi na -ivati i -avati u hrvatskom jeziku
U izlaganju se predstavlja istraživanje o konkurenciji između imperfektiva na -ivati i -avati izvedenih od istog svršenog glagola (npr. označivati i označavati od označiti), uspostavlja se njihov popis te se opisuju faktori koji odlučuju o izboru jednog ili drugog glagola, kao i faktori koji općenito omogućavaju postojanje dvostrukosti ovog tipa. Problematika ovog tipa dubletnosti u osnovnim je crtama obrađena u temeljnim priručnicima (Babić 2002), ali o njoj postoje brojna otvorena pitanja, od kojih su glavna sljedeća: 1) Koliko hrvatskih svršenih glagola dopušta dvostruke imperfektive te što odlučuje o tome hoće li svršeni glagol uopće dopuštati dubletnost? 2) Postoje li preferencije u izboru dubletnog oblika tamo gdje je moguće izvođenje dvaju imperfektiva? Kako bi se odgovorilo na ova dva pitanja prikupljeni su svi dubletni imperfektivi i podaci o njihovim oblicima iz korpusa hrWaC. U vezi pitanja 1) pokazalo se da parova dubleta ima oko 170. To je puno manje nego što se navodi u nekim rječnicima (npr. HJP). Također, analiza je pokazala da pojava dubletnosti nema veze sa suprasegmentnim obilježjima svršenoga glagola, ali je po svemu sudeći češća kod glagola izvedenih od imenica i pridjeva prefiksalno-sufiksalnom tvorbom. U vezi pitanja 2) pokazalo se da je ispravna ranije formulirana hipoteza (Milanović 1954) da se glagoli na -ivati ponajprije upotrebljavaju u oblicima prezentske osnove (na -uje-), dok je u oblicima infinitivne osnove dubletnost manje prisutna, odnosno pretežu oblici na -avati.
Ključne riječi: glagolski vid, imperfektivizacija, dubletnost
Nataša Cilar
INALCO, Pariz
Nastava hrvatskoga jezika na INALCO-u u Parizu
Studij hrvatskog jezika na INALCO-u dio je lektorata bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika (BCS). Preddiplomski studij traje šest semestara, a lektor hrvatskog jezika predaje kolegije iz pismenog i usmenog izražavanja, gramatike, gramatičkih vježbi te prevođenja. Program je namijenjen studentima s različitim predznanjem, uključujući početnike i izvorne govornike. Na diplomskom studiju lektor hrvatskog jezika predaje kolegije vezane uz prevođenje i jezik novina. Ove godine predavanja na drugoj godini studija bila su i meni kao predavaču od velike koristi jer sam radila na priručniku za učenje hrvatskog jezika na razini A2-B1, koji će izdati pariška izdavačka kuća Ellipses. Priručnik se sastoji od petnaest priča za učenje vokabulara uz gramatičke sadržaje. Kolegiji iz pismenog i usmenog izražavanja inspirirali su me za priče i vokabular kojima učenici trebaju ovladati na toj razini, dok su mi kolegiji iz gramatike i gramatičkih vježbi pomogli u osmišljavanju gramatičkih sadržaja. Poseban naglasak stavila sam na područja koja su studentima najteža. Sadržaji kolegija usklađeni su kako bi učenje bilo što sveobuhvatnije, a priručnik je neka vrsta utjelovljenja te ideje. Također, organizirala sam književne susrete s mladim hrvatskim autorima Svenom Popovićem i Larom Mitraković te predavanje kolegice Ive Crvelin, profesorice hrvatskog jezika. Studente sam uključila u projekte drugih profesora na INALCO-u, kao što su Les voix du conte (prijevod Perraultove bajke na više jezika) i Arts du chiffre du monde (performativni projekt na više jezika).
Sanja Franković
Fakultet stranih jezika i književnosti Sveučilišta u Bukureštu
Studij hrvatskoga jezika u Bukureštu
Studij hrvatskoga jezika u Bukureštu djeluje na Odsjeku za rusku i slavensku filologiju Fakulteta stranih jezika i književnosti od 1996. godine. Studijske grupe Filologije i LMA (Limbi moderne aplicate) hrvatski jezik uče na razini dvopredmetnoga studija, a studenti prevoditeljskog smjera slušaju ga kao izborni kolegij na prvoj i drugoj godini. Zbog opterećene studentske satnice dodatne aktivnosti lektor najčešće mora uklopiti u redovnu nastavu, no povremeno ih može organizirati i u posebnome terminu jedan sat tjedno. Dosad sam organizirala sljedeće aktivnosti: zajedničko čitanje stripa Šegrt Hlapić, gledanje hrvatskih filmova, izradu Hrvatskoga listića s jezičnom problematikom, prepjevima pjesama iz suvremene hrvatske književnosti i križaljkama, uklapanje hrvatske glazbe u jezičnu nastavu, čitanje i prevođenje ulomaka iz hrvatskih priča i novela na nastavi Jezičnih vježba, Didaktike i Pedagoške prakse, gramatičke i leksičke kvizove na kolegijima Jezične vježbe i Tekstovi i konverzacija. Uz Jezične vježbe održavam i nastavu Didaktike i Pedagoške prakse, a od jeseni 2023. za studente prve godine Filologije uveden je izborni kolegij Tekstovi i konverzacija kojim se studenti osposobljavaju za konverzaciju u osnovnim životnim situacijama. Studenti rado surađuju s Veleposlanstvom RH u Bukureštu te su dosad sudjelovali na proslavama Dana državnosti i u drugim aktivnostima u organizaciji Veleposlanstva RH i Grada Bukurešta. Od lektora se očekuje i sudjelovanje na znanstvenim skupovima koji se organiziraju na Odsjeku za rusku i slavensku filologiju.
Romana Pastuović
Filozofski fakultet Karlovog sveučilišta u Pragu
Prilagodba nastave govornicima slavenskih jezika: primjer lektorata u Pragu
Profil i potrebe polaznika tečajeva hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu utjecale su na lektorski pristup poučavanju i oblikovanju materijala za učenje. Izlaganje prikazuje metodičku pripremu nastavnih materijala temeljenu na načelima međujezičnog sporazumijevanja, odnosno u jezičnoj situaciji dvaju jezika koji pripadaju istoj grupi, slavenskim jezicima. Kompetencija razumijevanja utječe na sve ostale kompetencije, a rezultati u razvoju ostalih kompetencija bolji su kada ovladamo načelima poučavanja međujezičnog sporazumijevanja: jasnom, polaganom i razgovjetnom artikulacijom, upotrebom pažljivo odabranih riječi lakših za razumijevanje, preformuliranjem već izgovorenog, korištenjem vlastitih podnaslova tijekom usmenog objašnjavanja gradiva te maksimalnim izbjegavanjem upotrebe drugog jezika u govoru osim hrvatskoga jezika. Zahvaljujući brzom razvoju kompetencije razumijevanja polaznicima je omogućeno brzo napredovanje, pa lektor s vremenom može govoriti sve prirodnije, uvijek uzimajući u obzir što studenti razumiju, a što ne. Međutim, od polaznika se ne očekuje upotreba struktura i riječi koje nisu bile predmetom poučavanja kroz lekcije. Stoga je u osmišljavanju pojedinih lekcija vrlo bitna struktura sata i povezanost obrade pojedinih tema u jednu cjelinu, pri čemu se lektor vodi načelom frekventnosti jezičnih struktura poučavanog jezika potrebnih polazniku, načelom postupnosti u učenju, načelom podrške grupe i nametanjem međusobne interakcije polaznicima tijekom učenja te načelom govorenja bez straha od pogreške.
Nataša Veinović
Edebiyat Fakultesi, Istanbul
Hrvatski na Bosporu
U prezentaciji će biti predstavljen novi lektorat hrvatskog jezika na Sveučilištu u Istanbulu pod nadležnošću Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koji je s usustavljivanjem i radom započeo prethodne akademske godine, u proljetnom semestru 2023. godine. U uvodnom dijelu prezentacije bit će predstavljeno Sveučilište u Istanbulu, njegova povijest, struktura, razvoj i važnost u nekadašnjoj i modernoj Turskoj. Bit će govora o nastanku današnjeg Fakulteta književnosti, institucijama koje su mu prethodile i njegovu sadašnjem ustroju. U nastavku prezentacije bit će predstavljen Odsjek za slavenske jezike i književnosti i nedavno osnovani Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti. Drugi dio prezentacije obuhvaća informiranje o Europskom danu jezika, u čijem je sklopu održan Dan hrvatskog jezika. Na njemu je prigodnim govorima uzvanika i predavanjima kolegica i kolega sa Sveučilišta u Zagrebu predstavljen nedavno osnovan lektorat hrvatskog jezika. Navode se imena sudionika manifestacije i izlagača na Danu hrvatskog jezika. Iznose se podaci o aktivnostima vezanim uz usustavljivanje i djelovanje lektorata, statusu kolegija, načinu izvođenja nastave, broju studenata i osobitostima rada na Odsjeku. U završnom dijelu prezentacije bit će predstavljene aktivnosti kojima je na Odsjeku obilježena 150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić.